TOE I SU'ESU'EGA

Lisi o Mataupu

1. faʻatomuaga
2. Fa'avae o le Vasa Tusitusi
- 2.1 Aotelega
- 2.2 Feso'ota'iga Ta'iala
3. Suiga o Amio
- 3.1. aotelega
- 3.2. Talosaga
- 3.3. Fa'alenatura Fa'avae Fa'aalofa
4. aʻoga
- 4.1 STEM ma le Vasa
- 4.2 Punaoa mo Faiaoga K-12
5. Eseesega, Tulaga tutusa, Fa'aofia, ma Fa'amasinoga
6. Tulaga, Metotia, ma Fa'ailoga

O lo'o matou fa'amalieina a'oa'oga o le sami e fa'aola ai gaioiga fa'asao

Faitau e uiga i la matou Teach For the Ocean Initiative.

Vasa Literacy: School Fieldtrip

1. faʻatomuaga

O se tasi o papupuni sili ona taua i le alualu i luma i le vaega o le faasao o le gataifale o le le lava lea o le malamalama moni i le taua, vaivai, ma le fesoʻotaʻiga o faiga o le sami. O su'esu'ega o lo'o fa'aalia ai e le'o fa'aauupegaina tagata lautele i le malamalama e uiga i fa'afitauli o le vasa ma le avanoa i le faitau ma le tusitusi o le vasa ona o se matata o su'esu'ega ma le agava'a o galuega i tala fa'asolopito e le tutusa. Ole poloketi autu fou a le Ocean Foundation, ole Aoao Atu Mo le Vasa Initiative, na faavaeina i le 2022 e foia ai lenei faafitauli. A'oa'o Mo le Vasa e fa'amaoni i le suia o le auala tatou te a'oa'o atu ai e uiga i le vasa i meafaigaluega ma metotia e faʻamalosia ai mamanu ma masani fou mo le vasa. Mo le lagolagoina o lenei polokalame, o lenei itulau su'esu'e ua fa'amoemoe e tu'uina atu se fa'amatalaga o fa'amaumauga o lo'o i ai nei ma faiga lata mai e uiga i le faitau ma le fa'asaoina o le vasa ma suiga o le amio fa'asao ma fa'ailoa ai avanoa e mafai e le Ocean Foundation ona fa'atumu i lenei taumafaiga.

O le a le vasa faitau ma tusitusi?

E ui ina eseese le faauigaga sa'o i totonu o lomiga, i se faaupuga faigofie, o le vasa faitau tusi o se malamalamaga i le aafiaga o le vasa i tagata ma le lalolagi atoa. O le iloa e le tagata o le siosiomaga o le sami ma le tulaga o le soifua maloloina ma le soifua manuia o le sami e mafai ona aafia ai tagata uma, faatasi ai ma le malamalama lautele o le sami ma le ola o loo nofoia ai, lona fausaga, galuega, ma le auala e fesootai ai lea tulaga. malamalama i isi.

O le a le suiga o amioga?

Suiga o amio o le suʻesuʻeina lea pe faʻafefea ma pe aisea e suia ai e tagata o latou uiga ma amioga, ma pe faʻafefea ona faʻaosofia e tagata ni gaioiga e puipuia le siosiomaga. E pei o le vasa faitau, o loʻo i ai ni felafolafoaiga e uiga i le faʻamalamalamaga saʻo o le suiga o amioga, ae e masani ona aofia ai manatu e aofia ai mafaufauga faʻapitoa ma uiga ma le faia o filifiliga agai i le faʻasao.

O le a se mea e mafai ona fai e fesoasoani ai e foia le va o aʻoaʻoga, aʻoaʻoga, ma faʻalapotopotoga?

O le auala a le TOF o le faitau ma le tusitusi o le sami e taulaʻi i le faʻamoemoe, gaioiga, ma le suiga o amioga, o se mataupu lavelave na talanoaina e le TOF Peresitene Mark J. Spalding i le tatou tesi i le 2015. O le Teach For the Ocean o loʻo tuʻuina atu ai aʻoaʻoga, faʻamatalaga ma fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻiga, ma auʻaunaga faufautua e lagolago ai le matou alalafaga o faiaoga o le gataifale aʻo latou galulue faʻatasi e faʻalautele la latou auala i le aʻoaʻoina ma atiina ae a latou faʻataʻitaʻiga faʻamoemoe e tuʻuina atu suiga tumau o amioga. O nisi fa'amatalaga i le Teach For the Ocean e mafai ona maua i luga o la matou itulau amata, iinei.


2. Vasa Tusitusi

2.1 Aotelega

Marrero ma Payne. (Iuni 2021). Vasa Literacy: Mai le galugalu i le galu. I le tusi: Ocean Literacy: Understanding the Ocean, pp.21-39. DOI:10.1007/978-3-030-70155-0_2 https://www.researchgate.net/publication /352804017_Ocean_Literacy_Understanding _the_Ocean

O lo'o i ai le mana'oga malosi mo le faitau ma le tusitusi i le vasa i se tulaga fa'ava-o-malo ona o le vasa e sili atu i tua'oi o atunu'u. O lenei tusi o loʻo tuʻuina atu ai se faʻasalalauga faʻapitoa i aʻoaʻoga o le sami ma le faitau tusitusi. O lenei mataupu o loʻo tuʻuina atu faʻapitoa se talaʻaga o le vasa faitau tusitusi, faia fesoʻotaʻiga i Malo Aufaatasi Atinae Atinaʻe 14, ma faia fautuaga mo le faʻaleleia atili o fesoʻotaʻiga ma aʻoaʻoga. O le mataupu e amata i le Iunaite Setete ma faʻalauteleina le lautele e aofia ai fautuaga mo talosaga i le lalolagi atoa.

Marrero, ME, Payne, DL, & Breidahl, H. (2019). Le mataupu mo le galulue faatasi e fa'aleleia le malamalama o le sami i le lalolagi atoa. Tuaoi i Saienisi o le Gataifale, 6 https://doi.org/10.3389/fmars.2019.00325 https://www.researchgate.net/publication/ 333941293_The_Case_for_Collaboration_ to_Foster_Global_Ocean_Literacy

O le faitau ma le tusitusi o le sami na afua mai i se taumafaiga galulue faatasi i le va o faiaoga aloaia ma le le aloaia, saienitisi, tagata tomai faapitoa a le malo, ma isi sa naunau e faʻamalamalamaina mea e tatau ona iloa e tagata e uiga i le sami. O lo'o fa'amamafaina e le au tusitala le sao o feso'ota'iga a'oa'oga o le gataifale i le galuega o le faitau ma le tusitusi o le sami i le lalolagi atoa ma talanoaina le taua o le galulue fa'atasi ma gaioiga e fa'alauiloa ai se lumana'i gafataulimaina o le sami. Fai mai le pepa, e mana'omia le galulue fa'atasi o feso'ota'iga faitautusi o le sami e ala i le taula'i atu i tagata ma faiga fa'apa'aga e fa'atupu oloa, e ui ina mana'omia le tele o mea e fai ina ia fa'atupu ai le malosi, sili atu le tumau, ma sili atu ona aofia ai punaoa.

Uyarra, MC, ma Borja, Á. (2016). O le faitau ma le tusitusi o le sami: o se manatu 'fou' socio-ecological mo se fa'aoga gafataulimaina o le sami. Bulletin Filogia o le Gataifale 104, 1–2. doi: 10.1016/j.marpolbul.2016.02.060 https://www.researchgate.net/publication/ 298329423_Ocean_literacy_A_’new’_socio-ecological_concept_for_a_sustainable_use_ of_the_seas

Fa'atusatusaga o su'esu'ega a tagata lautele i fa'amata'u ma puipuiga o le gataifale i le lalolagi atoa. O le to'atele o i latou e tali mai e talitonu o lo'o lamatia le si'osi'omaga o le gataifale. O le filogia o lo'o maualuga lona tulaga, sosoo ai ma faigafaiva, suiga o nofoaga, ma suiga o le tau. O le tele o tagata tali mai latou te lagolagoina nofoaga puipuia o le gataifale i lo latou itulagi poʻo le atunuʻu. O le tele o tagata tali mai e fia va'ai i le tele o ogasami o lo'o puipuia nai lo le taimi nei. E fa'amalosia ai le fa'aauauina o galuega o le vasa aua o lo'o fa'ailoa mai o lo'o i ai le lagolago mo nei polokalame tusa lava pe le'o lava le lagolago mo isi poloketi o le sami.

Gelcich, S., Buckley, P., Pinnegar, JK, Chilvers, J., Lorenzoni, I., Terry, G., et al. (2014). Fa'alauiloa lautele, atugaluga, ma mea e ave i ai le faamuamua e uiga i aafiaga anthropogenic i siosiomaga o le gataifale. Taualumaga a le National Academies of Science USA 111, 15042-15047. doi: 10.1073 / pnas.1417344111 https://www.researchgate.net/publication/ 267749285_Public_awareness_concerns_and _priorities_about_anthropogenic_impacts_on _marine_environments

Ole maualuga ole atugaluga ile a'afiaga ole gataifale e feso'ota'i vavalalata ma le maualuga ole malamalama. O le filogia ma le soona fagotaina o ni vaega ia e lua e ave i ai le faamuamua a le atunuu mo le atinaeina o faiga faavae. Ole maualuga ole fa'atuatuaga e matua'i eseese i fa'amatalaga fa'amatalaga eseese ma e maualuga mo a'oa'oga ma fa'asalalauga fa'apitoa ae maualalo mo le malo po'o alamanuia. O fa'ai'uga o lo'o fa'ailoa mai e va'aia e tagata lautele le vave o a'afiaga o le gataifale ma o lo'o popole tele i le filogia o le sami, fagogota tele, ma le fa'asalaina o le sami. O le fa'alauiloaina o tagata lautele, atugaluga, ma fa'amuamua e mafai ai e saienitisi ma tagata fa'atupe ona malamalama pe fa'afefea ona feso'ota'i tagata lautele i si'osi'omaga o le gataifale, a'afiaga o fa'avaa, ma fa'aoga fa'amuamua pulega ma faiga fa'avae ma mana'oga lautele.

Le Vasa Poloketi (2011). Amerika ma le Vasa: Fa'amatalaga Fa'aletausaga 2011. O le Vasa Poloketi. https://theoceanproject.org/research/

O le iai o se feso'ota'iga a le tagata lava ia i fa'afitauli o le vasa e taua tele i le ausiaina o se fa'auiga umi ma le fa'asao. E masani lava ona fa'atonu e tu ma aga fa'aagafesootai po'o a taga e fiafia i ai tagata pe a fai le filifiliga i fofo o fa'afitauli tau le si'osi'omaga. O le to'atele o tagata e asiasi atu i le vasa, zoo, ma aquariums ua leva ona latou fiafia i le fa'asaoina o le sami. Mo galuega fa'asao ina ia aoga mo se taimi umi, fa'apitoa, fa'apitonu'u, ma fa'atinoga patino e tatau ona fa'amamafa ma fa'amalosia. O lenei su'esu'ega o se fa'afouga lea i Amerika, Vasa, ma Suiga o le Tau: Fa'amatalaga Fou Su'esu'ega mo Fa'asao, Fa'alauiloa, ma Fa'atinoga (2009) ma Feso'ota'iga e Uiga i Vasa: I'uga o se Su'esu'ega Fa'a-atunuu (1999).

National Marine Sanctuary Foundation. (2006, Tesema). Conference on Ocean Literacy Report. Iuni 7-8, 2006, Washington, DC

O lenei lipoti o le taunuuga lea o le fonotaga a le National Conference on Ocean Literacy i le 2006 i Uosigitone, DC. Na maua e le fono e faapea ina ia ausia se atunuu o tagatanuu e malamalama i le vasa, e manaʻomia le suiga o faiga i a tatou faiga aʻoaʻoga aloaʻia ma lē masani.

2.2 Feso'ota'iga Ta'iala

Toomey, A. (2023, Fepuari). Aisea e le Suia ai Mafaufauga: Malamalama mai le Saienisi Cognitive mo le Faʻaleleia atili o Fesoʻotaʻiga o Suʻesuʻega Faʻasao. Faasao o meaola, Vol. 278: https://www.researchgate.net/publication /367764901_Why_facts_don%27t_change _minds_Insights_from_cognitive_science_for_ the_improved_communication_of_ conservation_research

Toomey su'esu'e ma taumafai e fa'ate'aina tala fa'asolopito e uiga i le auala sili ona feso'ota'i fa'asaienisi mo le faia o fa'ai'uga, e aofia ai tala fa'asolopito e faapea: o mea moni e suia ai mafaufau, fa'asaienisi e fa'atupu ai le fa'aleleia atili o su'esu'ega, suiga o uiga ta'ito'atasi e suia ai amioga fa'atasi, ma fa'asalalau lautele e sili ona lelei. Nai lo lena, e finau le au tusitala o fesoʻotaʻiga faʻasaienisi lelei e sau mai le: faʻaogaina o le mafaufau faʻaagafesootai mo le faia o filifiliga sili, malamalama i le malosi o tulaga taua, lagona, ma le poto masani i le faʻafefeina o mafaufau, suia amioga faʻatasi, ma mafaufau faʻapitoa. O lenei suiga i le va'aiga e fa'avae i luga o isi fa'amatalaga ma fa'aupuga mo ni fa'agaioiga tu'usa'o ina ia mafai ai ona va'aia suiga umi ma lelei i amioga.

Hudson, CG, Knight, E., Close, SL, Landrum, JP, Bednarek, A., & Shouse, B. (2023). Fa'amatala tala e malamalama ai i a'afiaga o su'esu'ega: Fa'amatalaga mai le Lenfest Ocean Program. ICES Journal of Marine Science, Vol. 80, Nu. 2, 394-400. https://doi.org/10.1093/icesjms/fsac169. https://www.researchgate.net/publication /364162068_Telling_stories _to_understand_research_impact_narratives _from_the_Lenfest_Ocean_Program?_sg=sT_Ye5Yb3P-pL9a9fUZD5ODBv-dQfpLaqLr9J-Bieg0mYIBcohU-hhB2YHTlUOVbZ7HZxmFX2tbvuQQ

O le Lenfest Ocean Program na fa'atautaia se su'esu'ega e iloilo ai a latou foa'i e malamalama ai pe lelei a latou poloketi i totonu ma fafo atu o li'o a'oga. O a latou au'ili'iliga e maua ai se vaaiga manaia e ala i le va'ava'ai i tala fa'asolopito e fua ai le aoga o su'esu'ega. Na latou iloa e iai le aoga tele i le fa'aogaina o tala fa'amatala e fa'atino ai le mafaufau o le tagata lava ia ma iloilo ai le a'afiaga o a latou galuega fa'atupeina. Ose fa'amoemoe taua o le lagolagoina o su'esu'ega e fa'atatau i mana'oga o le gataifale ma gataifale e mana'omia ai le mafaufau e uiga i a'afiaga o su'esu'ega i se auala e sili atu le atoatoa nai lo le na'o le faitauina o fa'asalalauga a tupulaga.

Kelly, R., Evans, K., Alexander, K., Bettiol, S., Corney, S… Pecl, GT (2022, Fepuari). Feso'ota'i i ogasami: lagolagoina le faitau ma le tusitusi ma le fa'asoa a tagata lautele. Rev Fish Biol Fish. 2022;32(1):123-143. doi: 10.1007/s11160-020-09625-9. https://www.researchgate.net/publication/ 349213591_Connecting_to_the_oceans _supporting _ocean_literacy_and_public_engagement

O le fa'aleleia atili o le malamalama lautele i le vasa ma le taua o le fa'aogaina gafataulimaina o le sami, po'o le faitau tusi o le sami, e mana'omia mo le ausiaina o tautinoga a le lalolagi i le atina'e gafataulimaina i le 2030 ma tua atu. O loo taula'i atu tusitala i ni aveta'avale se fa e mafai ona fa'aaafia ma fa'aleleia atili le vasa ma feso'ota'iga i le vasa: (1) a'oa'oga, (2) so'otaga fa'ale-aganu'u, (3) atina'e fa'atekonolosi, ma le (4) feso'ota'iga o le poto ma faiga fa'asaienisi. Latou te su'esu'e pe fa'afefea ona faia e aveta'avale ta'itasi se sao i le fa'aleleia atili o manatu o le vasa e fa'atupuina atili ai le lagolago lautele. Ua fausia e le au tusitala se meafaigaluega mo le faitau ma le tusitusi o le sami, o se punaoa aoga mo le faʻaleleia atili o fesoʻotaʻiga o le sami i le tele o faʻasalalauga i le lalolagi atoa.

Knowlton, N. (2021). Fa'amoemoega o le vasa: Le aga'i atu i tua atu o maliu i le fa'asao o gataifale. Iloiloga Faaletausaga o Saienisi o le Gataifale, Vol. 13, 479– 499. https://doi.org/10.1146/annurev-marine-040220-101608. https://www.researchgate.net/publication/ 341967041_Ocean_Optimism_Moving_Beyond _the_Obituaries_in_Marine_Conservation

E ui ina tele le gau o le sami, ae o loʻo faʻateleina faʻamaoniga o loʻo taua le alualu i luma i le faʻasaoina o le gataifale. O le tele o nei taunuʻuga e tele faʻamanuiaga, e aofia ai le faʻaleleia atili o le soifua manuia o tagata. E le gata i lea, o se malamalama sili atu i le fa'atinoina o fuafuaga fa'asao ma le lelei, tekinolosi fou ma fa'amaumauga, fa'ateleina le tu'ufa'atasia o le fa'alenatura ma fa'asaienisi fa'aagafesootai, ma le fa'aogaina o le poto fa'aleaganu'u ua folafola le alualu i luma. E leai se fofo e tasi; taumafaiga manuia e masani lava e le vave pe taugofie ma e manaʻomia le faʻalagolago ma le galulue faʻatasi. Ae ui i lea, o le taulai atili atu i fofo ma manuia o le a fesoasoani ia i latou e avea ma masani nai lo le tuusaunoaga.

Fielding, S., Copley, JT ma Mills, RA (2019). Su'esu'eina o Tatou Vasa: Fa'aaogaina o le Potu A'oga i le Lalolagi e Atina'e ai le Matā'upu o le Vasa. Tuaoi i Saienisi o le Gataifale 6:340. doi: 10.3389/fmars.2019.00340 https://www.researchgate.net/publication/ 334018450_Exploring_Our_Oceans_Using _the_Global_Classroom_to_Develop_ Ocean_Literacy

O le atina'eina o le vasa faitautusi o tagata ta'ito'atasi o vaitausaga uma mai atunu'u uma, aganuu, ma tulaga tau tamaoaiga e taua tele e fa'ailoa ai filifiliga mo le ola gafataulimaina i le lumana'i, ae o se lu'itau pe fa'afefea ona o'o atu ma fai ma sui o leo eseese. Ina ia foia lenei faafitauli na faia ai e le au tusitala Massive Open Online Courses (MOOCs) e ofoina atu ai se meafaigaluega talafeagai e ausia ai lenei sini, aua e mafai ona latou oʻo atu i le tele o tagata e aofia ai i latou mai itulagi maualalo ma ogatotonu tupe maua.

Simmons, B., Archie, M., Clark, S., ma Braus, J. (2017). Ta'iala mo le Tulaga Lelei: Fegalegaleaiga i Nuu ma Afioaga. North American Association for Environmental Education. PDF. https://eepro.naaee.org/sites/default/files/ eepro-post-files/ community_engagement_guidelines_pdf.pdf

O le NAAEE fa'asalalau ta'iala fa'alaua'itele ma puna'oa lagolago e ofoina mai ai fa'amatalaga i le auala e mafai ai ona tuputupu a'e ta'ita'i o nu'u e avea ma a'oa'o ma fa'aogaina le eseesega. O lo'o fa'amauina e le ta'iala o feso'ota'iga a le nu'u, o uiga autu e lima mo le fa'atinoina lelei o le fa'amautinoaina o polokalame e: fa'atotonugalemu i nu'u, fa'avae i luga o ta'iala lelei A'oa'oga Si'osi'omaga, felagolagoma'i ma fa'atasi, fa'atatau i le fa'aleleia o agava'a ma gaioiga fa'alenuu, ma o ni tupe fa'aalu umi i totonu. suiga. E faaiuina le lipoti i nisi o punaoa faaopoopo o le a aoga mo tagata e le o ni faiaoga o loo saili e faia nisi mea e fesootai ma o latou nuu.

Uamea, BS, Smith, C., Opsommer, L., Curiel, S., Warner-Steel, R. (2005). Faitautusi Lautele Lautele i le Iunaite Setete. Talafatai o le Vasa. Manag. 2005, Vol. 48, 97–114. https://www.researchgate.net/publication/ 223767179_Public_ocean_literacy_in _the_United_States

O lenei su'esu'ega o lo'o su'esu'eina ai le tulaga o lo'o iai nei le silafia lautele e uiga i le vasa ma su'esu'e ai fo'i le fa'atasiga o le fa'atumauina o le malamalama. E ui ina fai mai tagata o le gataifale e sili atu lo latou malamalama nai lo i latou o loʻo nonofo i nofoaga e le gata i le gataifale, e le gata i le gataifale ma e le o le gataifale e faʻafitauli i le faʻamalamalamaina o faaupuga taua ma le taliina o fesili suʻega o le sami. O le maualalo o le malamalama e uiga i mataupu o le sami o lona uiga e manaʻomia e tagata lautele le avanoa i faʻamatalaga sili atu ona lelei e tuʻuina atu. E tusa ai ma le auala e tuʻuina atu ai faʻamatalaga, na iloa ai e le au suʻesuʻe o le televise ma le leitio o loʻo i ai se aafiaga le lelei i le umiaina o le malamalama ma o le initaneti o loʻo i ai se aafiaga lelei lautele i le umiaina o le malamalama.


3. Suiga o Amio

3.1 Aotelega

Thomas-Walters, L., McCallum, J., Montgomery, R., Petros, C., Wan, AKY, Veríssimo, D. (2022, Setema) Iloiloga faʻapitoa o faʻasao faʻasao e faʻalauiloa ai suiga tau amio. Faasao o meaola. doi: 10.1111/cobi.14000. https://www.researchgate.net/publication/ 363384308_Systematic_review _of_conservation_interventions_to_ promote_voluntary_behavior_change

O le malamalama i le amio a le tagata e taua tele i le atinaʻeina o faʻalavelave e taʻitaʻia lelei i suiga o le siosiomaga. Na faia e le au tusitala se iloiloga faʻapitoa e iloilo ai pe faʻafefea ona aoga faʻalavelave faʻapitoa ma le le faʻatonutonuina i le suia o amioga tau le siosiomaga, faʻatasi ai ma faʻamaumauga 300,000 e taulaʻi ile 128 suʻesuʻega taʻitoʻatasi. O le tele o suʻesuʻega na lipotia ai se aafiaga lelei ma na maua ai e le au suʻesuʻe ni faʻamaoniga malosi e faʻapea o aʻoaʻoga, faʻamalosi, ma faʻasalalauga faʻaalia e mafai ona iʻu ai i suiga lelei o amioga, e ui o le faʻaoga sili ona aoga na faʻaaogaina ai le tele o faʻalavelave i totonu o se polokalame e tasi. E le gata i lea, o lenei faʻamatalaga faʻamaonia o loʻo faʻaalia ai le manaʻomia mo nisi suʻesuʻega faʻatasi ai ma faʻamaumauga faʻatusatusa e manaʻomia e lagolago ai le tuputupu aʻe o suiga o amioga tau le siosiomaga.

Huckins, G. (2022, Aokuso, 18). The Psychology of Inspiration and Climate Action. Uaea. https://www.psychologicalscience.org/news/ the-psychology-of-inspiring-everyday-climate-action.html

O lenei tusiga o loʻo tuʻuina atu ai se faʻamatalaga lautele o le auala e mafai ai e filifiliga a le tagata lava ia ma mausa ona fesoasoani i le tau ma faʻamatalaina pe faʻafefea ona faʻamalosia e le malamalama i suiga o amioga. O loʻo faʻaalia ai se faʻafitauli taua lea e iloa ai e le toʻatele o tagata le faʻamataʻu o suiga o le tau e mafua mai e tagata, ae toaitiiti latou te iloa mea e mafai ona latou faia o ni tagata taʻitoʻatasi e faʻaitiitia ai.

Tavri, P. (2021). Va'a fa'atatauga fa'atino: ose papupuni tele ile fa'atumauina suiga ole amio. Academia Tusi, Mataupu 501. DOI:10.20935/AL501 https://www.researchgate.net/publication/ 350316201_Value_action_gap_a_ major_barrier_in_sustaining_behaviour_change

O tusitusiga e suia ai amioga fa'alesiosiomaga (lea e fa'atapula'aina lava i isi matā'upu tau si'osi'omaga) o lo'o ta'u mai ai o lo'o i ai se pa puipui e ta'ua o le "value action gap". I se isi faaupuga, o loʻo i ai se va i le faʻaogaina o aʻoaʻoga, e pei o aʻoaʻoga e masani ona manatu o tagata o ni tagata faʻapitoa e faʻaogaina faʻaogaina faʻamatalaga o loʻo tuʻuina atu. Na faaiuina e le tusitala i le fautua mai o le va o faatinoga taua o se tasi o papupuni tele i le faatumauina o suiga o amioga ma e taua tele le mafaufau i auala e aloese ai mai manatu sese ma le tele o le valea i le amataga pe a fatuina fesoʻotaʻiga, faʻapipiʻi, ma le tausiga o meafaigaluega mo suiga o amioga.

Balmford, A., Bradbury, RB, Bauer, JM, Broad, S. . . Nielsen, KS (2021). Fa'aoga lelei atili le fa'asaienisi o amio a tagata i fa'asao. Faasao o meaola, 261, 109256. https://doi.org/10.1016/j.biocon.2021.109256 https://www.researchgate.net/publication/ 353175141_Making_more_effective _use_of_human_behavioural_science_in _conservation_interventions

O le fa'asao ose fa'amalositino i le taumafai e sui amio a le tagata. E taua le matauina o le au tusitala e finau e faapea o le faasaienisi o amioga e le o se pulu siliva mo le faasaoina ma o nisi suiga e mafai ona tauagafau, le tumau, ma faalagolago i le talaaga, ae e mafai ona tupu suiga, e ui lava e manaʻomia nisi suʻesuʻega. E fesoasoani tele lenei fa'amatalaga mo i latou o lo'o atia'e ni polokalame fou e fa'atatau i suiga o amioga ona o fa'ava'a ma fa'ata'ita'iga o lo'o i totonu o lenei pepa o lo'o tu'uina atu ai se ta'iala tuusa'o o vaega e ono o lo'o fuafuaina o le filifilia, fa'atinoina, ma le iloiloina o suiga o amioga mo le fa'asaoina o meaola eseese.

Gravert, C. ma Nobel, N. (2019). Fa'aaogā Fa'asaienisi Amio: Ose Ta'iala Fa'atomuaga. Fa'aletonu. PDF.

O lenei folasaga i le faasaienisi amio e maua ai le talaaga lautele i luga o le fanua, faʻamatalaga i le faiʻai o le tagata, pe faʻafefea ona faʻaogaina faʻamatalaga, ma faʻaituau masani o le mafaufau. O tusitala o loʻo tuʻuina atu se faʻataʻitaʻiga o filifiliga a tagata e faia ai suiga o amioga. O le ta'iala o lo'o tu'uina atu ai fa'amatalaga mo le aufaitau e iloilo ai pe aisea e le faia ai e tagata le mea sa'o mo le si'osi'omaga ma pe fa'afefea ona taofia e le fa'aituau suiga o amioga. O poloketi e tatau ona faigofie ma tuusaʻo ma sini ma masini faʻapitoa - o mea taua uma e manaʻomia e i latou i le lalolagi faʻasao ona mafaufau i ai pe a taumafai e faʻaoga tagata i mataupu tau le siosiomaga.

Wynes, S. ma Nicholas, K. (2017, Iulai). Le va o le fa'aitiitia o le tau: o a'oa'oga ma fautuaga a le malo ua misia fa'atinoga sili ona aoga a tagata ta'ito'atasi. Siosiomaga Suesueina Tusi, Vol. 12, Nu. 7 DOI 10.1088/1748-9326/aa7541. https://www.researchgate.net/publication/ 318353145_The_climate_mitigation _gap_Education_and_government_ recommendations_miss_the_most_effective _individual_actions

O suiga o le tau ua afaina ai le siosiomaga. E vaʻavaʻai tusitala i auala e mafai ai e tagata taʻitoʻatasi ona faia ni gaioiga e foia ai lenei faʻafitauli. Ua fautuaina e le au tusitala ia gaioiga maualuga ma le maualalo o le emisi, aemaise lava: ia toʻaitiiti se tamaititi, ola e aunoa ma se taʻavale, aloese mai femalagaaiga i vaalele, ma 'ai se meaʻai faʻavae. E ui o nei fautuaga e foliga mai e faigata tele i nisi, ae sa totonugalemu i talanoaga i le taimi nei o suiga o le tau ma amioga a le tagata lava ia. O lenei tusiga e aoga mo i latou o loʻo suʻeina faʻamatalaga auiliili e uiga i aʻoaʻoga ma gaioiga a le tagata lava ia.

Schultz, PW, ma FG Kaiser. (2012). Fa'alauiloa amioga fa'alesiosiomaga. I le lomitusi i S. Clayton, faatonu. Tusitaulima o le siosiomaga ma le faasao psychology. Oxford University Press, Oxford, United Kingdom. https://www.researchgate.net/publication/ 365789168_The_Oxford_Handbook _of_Environmental_and _Conservation_Psychology

O su'esu'ega fa'asao ose matā'upu fa'atupula'ia e fa'atatau i a'afiaga o manatu o tagata, uiga, ma amioga i le soifua manuia o le si'osi'omaga. O lenei tusitaulima o loʻo tuʻuina atu ai se faʻamatalaga manino ma faʻamatalaga o mafaufauga faʻasao faʻatasi ai ma se faʻavae mo le faʻaogaina o aʻoaʻoga o mafaufauga faʻasao i suʻesuʻega faʻaleaʻoaʻoga eseese ma galuega faʻatino galuega. O lenei pepa e matua fa'atatau i a'oa'oga ma fa'apolofesa o lo'o va'ava'ai e fa'atupu polokalame fa'alesiosiomaga e aofia ai le fa'aauaina o pa'aga ma nu'u fa'apitonu'u mo se taimi umi.

Schultz, W. (2011). Faasao o lona uiga o Suiga Amio. Conservation Biology, Volume 25, Nu. 6, 1080–1083. Sosaiete mo le Faasao Biology DOI: 10.1111/j.1523-1739.2011.01766.x https://www.researchgate.net/publication/ 51787256_Conservation_Means_Behavior

O suʻesuʻega ua faʻaalia ai e masani lava ona maualuga le popolega lautele e uiga i faʻafitauli tau le siosiomaga, peitaʻi, e leʻi i ai ni suiga tetele i amioga a le tagata lava ia poʻo le faʻalauteleina o amioga. Fai mai le tusitala o le faasao o se sini e mafai ona ausia e ala i le alu i tua atu o aʻoaʻoga ma le faʻalauiloaina e suia moni amioga ma faaiʻu i le taʻua o "taumafaiga faʻasao e taʻitaʻia e saienitisi faʻalenatura o le a aoga lelei e aofia ai saienitisi faʻaagafesootai ma amio" e sili atu nai lo le faigofie. aoaoga ma faalauiloa faalauiloa.

Dietz, T., G. Gardner, J. Gilligan, P. Stern, ma M. Vandenbergh. (2009). O gaioiga a le aiga e mafai ona maua ai se tina e fa'aitiitia ai le kaponi a Amerika. Taualumaga a le National Academy of Sciences 106:18452–18456. https://www.researchgate.net/publication/ 38037816_Household_Actions_Can _Provide_a_Behavioral_Wedge_to_Rapidly _Reduce_US_Carbon_Emissions

I le tala faasolopito, ua iai le faamamafa i gaioiga a tagata taitoatasi ma aiga e foia ai suiga o le tau, ma o lenei tusiga o loʻo vaʻavaʻai i le moni o na faʻamatalaga. E fa'aogaina e le au su'esu'e se faiga fa'ata'ita'iga e su'esu'e ai fa'alavelave e 17 e mafai e tagata ona faia e fa'aitiitia ai a latou kasa. Fa'asagaga e aofia ai ae le fa'atapula'aina i: tau, ta'ele vaivai, ta'avale e lelei le suau'u, tausiga masani ta'avale, fa'agogo laina, ma le fa'aputuina o ta'avale/suia-malaga. Na maua e le au suʻesuʻe o le faʻatinoga a le atunuʻu o nei faʻalavelave e mafai ona faʻasaoina le tusa ma le 123 miliona metric tone o le kaponi i le tausaga poʻo le 7.4% o faʻamalo a le US, ma e itiiti pe leai se faʻalavelave i le soifua manuia o aiga.

Clayton, S., ma G. Myers (2015). Fa'asao mafaufauga: malamalama ma fa'alauiloa le tausiga o tagata mo le natura, lomiga lona lua. Wiley-Blackwell, Hoboken, New Jersey. ISBN: 978-1-118-87460-8 https://www.researchgate.net/publication/ 330981002_Conservation_psychology _Understanding_and_promoting_human_care _for_nature

Clayton ma Myers va'ai tagata o se vaega o fa'anatura fa'anatura ma su'esu'e le auala e a'afia ai e le mafaufau le poto masani o le tagata i le natura, fa'apea fo'i ma fa'atonuga ma nofoaga i le taulaga. O le tusi lava ia o loʻo faʻamatala auiliili i aʻoaʻoga o mafaufauga faʻasao, tuʻuina atu faʻataʻitaʻiga, ma fautua mai auala mo le faʻalauteleina o le tausiga o le natura e alaalafaga. O le sini o le tusi o le malamalama i le auala e mafaufau ai tagata, poto masani, ma fegalegaleai ma le natura e taua tele mo le faʻalauteleina o le siosiomaga faʻapea foʻi ma le soifua manuia o tagata.

Darnton, A. (2008, Iulai). Lipoti Faʻamatalaga: O se Vaʻaiga lautele o Faʻataʻitaʻiga Suiga Amio ma Latou Faʻaoga. Iloiloga o le Poto e Suia Amio a le GSR. Su'esu'ega a le Malo. https://www.researchgate.net/publication/ 254787539_Reference_Report_ An_overview_of_behaviour_change_models _and_their_uses

O lenei lipoti e vaʻavaʻai i le eseesega i le va o faʻataʻitaʻiga o amioga ma aʻoaʻoga o suiga. O lenei pepa o loʻo tuʻuina atu ai se aotelega o manatu tau tamaoaiga, mausa, ma isi mea eseese e aʻafia ai amioga, ma faʻamatalaina ai foi le faʻaogaina o faʻataʻitaʻiga o amioga, faʻamatalaga mo le malamalama i suiga, ma faʻaiʻu i se taʻiala i le faʻaaogaina o faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga ma aʻoaʻoga o suiga. O le Fa'asinoga a Darnton i Fa'ata'ita'iga Fa'apitoa ma A'oa'oga e fa'apitoa ai ona maua e i latou fou e malamalama i suiga o amioga.

Thrash, T., Moldovan, E., ma Oleynick, V. (2014) The Psychology of Inspiration. Vafealoai ma Tagata Faʻapitoa Psychology Compass Vol. 8, Nu. 9. DOI:10.1111/spc3.12127. https://www.researchgate.net/journal/Social-and-Personality-Psychology-Compass-1751-9004

Sa suʻesuʻe e le au suʻesuʻe le malamalama o musumusuga o se vaega autu o le faʻamalosia o gaioiga. E faʻamatala muamua e le au tusitala musumusuga e faʻavae i luga o se iloiloga tuʻufaʻatasia o tusitusiga ma otootoina auala eseese. Lona lua, latou te toe iloiloina tusitusiga i luga o le faʻaogaina o le faʻamaonia ma le tele o aʻoaʻoga ma suʻesuʻega, faʻamamafaina le matafaioi o musumusuga i le faʻalauiloaina o le mauaina o oloa faʻatauvaʻa. Ma le mea mulimuli, latou te tali atu i fesili masani ma manatu sese e uiga i musumusuga ma ofoina atu fautuaga e uiga i le auala e faʻalauteleina ai musumusuga i isi poʻo oe lava ia.

Uzzell, DL 2000. Le vaega o le mafaufau-spatial o faafitauli tau le siosiomaga o le lalolagi. Journal of Environmental Psychology. 20: 307-318. https://www.researchgate.net/publication/ 223072457_The_psycho-spatial_dimension_of_global_ environmental_problems

Sa faia suʻesuʻega i Ausetalia, Egelani, Aialani, ma Slovakia. O faʻaiʻuga o suʻesuʻega taʻitasi e faʻaalia ai e le gata ina mafai e tagata tali mai ona faʻamalamalamaina faʻafitauli i le lalolagi atoa, ae o se aʻafiaga faʻafeagai mamao e maua e faʻapea o faʻafitauli tau le siosiomaga e manatu e sili atu ona ogaoga pe a mamao ese mai le vaʻaia. Na maua foi se sootaga fete'ena'i i le va o le lagona o le matafaioi mo faafitauli tau le siosiomaga ma le fua faafanua e mafua ai lagona o le leai o se malosi i le lalolagi atoa. E fa'ai'u le pepa i le fa'atalanoaina o a'oa'oga fa'ale-mafaufau 'ese'ese ma manatu e fa'ailoa mai ai le au'ili'iliga a le tusitala o fa'afitauli tau le siosiomaga o le lalolagi.

Talosaga 3.2

Cusa, M., Falcão, L., De Jesus, J. et al. (2021). I'a i fafo o le vai: le masani a tagata fa'atau i foliga vaaia o ituaiga i'a fa'apisinisi. Lagolago Sci Vol. 16, 1313–1322. https://doi.org/10.1007/s11625-021-00932-z. https://www.researchgate.net/publication/ 350064459_Fish_out_of_water_ consumers’_unfamiliarity_with_the_ appearance_of_commercial_fish_species

O fa'ailoga i'a e iai sona sao taua i le fesoasoani i tagata fa'atau i le fa'atauina o oloa i'a ma fa'amalosia faiga fagota gafataulimaina. Na suʻesuʻeina e le au tusitala le 720 tagata i atunuʻu e ono o Europa ma iloa ai e le lelei le malamalama o tagata faʻatau Europa i foliga o le iʻa latou te faʻaaogaina, faatasi ai ma tagata faʻatau Peretania o loʻo faʻatinoina le sili ona matitiva ma le Sipaniolo o loʻo faia le mea sili. Na latou mauaina le taua fa'ale-aganu'u pe a iai se aafiaga o i'a, o lona uiga, afai o se ituaiga i'a e taua fa'ale-aganu'u e iloa i se fua maualuga atu nai lo isi i'a masani. Fai mai le au tusitala, o le a tumau pea le manino o maketi iʻa iʻa i le faʻaleagaina seia oʻo ina faʻateleina e tagata faʻatau se fesoʻotaʻiga i a latou meaʻai.

Sánchez-Jiménez, A., MacMillan, D., Wolff, M., Schlüter, A., Fujitani, M., (2021). Le Taua o Tulaga Fa'atauaina i le Va'aiga ma Fa'amalosia Amioga Si'osi'omaga: Mafaufauga Mai le Faigafaiva Laiti Costa Rican, Tuaoi i Saienisi o le Gataifale, 10.3389/fmars.2021.543075, 8, https://www.researchgate.net/publication/ 349589441_The_Importance_of_ Values_in_Predicting_and_Encouraging _Environmental_Behavior_Reflections _From_a_Costa_Rican_Small-Scale_Fishery

I le tulaga o faigafaiva laiti, o faiga fagota le gafataulimaina o loʻo faʻaleagaina ai le amio saʻo o nuʻu i le gataifale ma faʻalapotopotoga. O le suʻesuʻega na vaʻavaʻai i se suiga o amioga faʻatasi ma le au faifaiva gillnet i le Fagaloa o Nicoya, Costa Rica, e faʻatusatusa ai faʻataʻitaʻiga o amioga faʻapitoa i le va o tagata auai na mauaina se faʻaogaina faʻavae faʻanatura. Tulaga patino ma tulaga faatauaina sa taua tele i le fa'amalamalamaina o le lagolago a le pulega, fa'atasi ai ma nisi o uiga fagota (fa'ata'ita'iga, nofoaga fagota). O le su'esu'ega o lo'o fa'aalia ai le taua o a'oa'oga fa'aa'oa'oga e a'oa'oina ai a'afiaga o faigafaiva i le si'osi'omaga a'o fesoasoani i tagata auai ia latou iloa latou lava e mafai ona fa'atino gaioiga.

McDonald, G., Wilson, M., Verissimo, D., Twohey, R., Clemence, M., Apistar, D., Box, S., Butler, P., et al. (2020). Fa'atupuina Faigafaiva Gafataulimaina e ala i Suiga o Amio. Faasao Biology, Vol. 34, Nu. 5 DOI: 10.1111/cobi.13475 https://www.researchgate.net/publication/ 339009378_Catalyzing_ sustainable_fisheries_management_though _behavior_change_interventions

Na taumafai le au tusitala e malamalama pe faʻafefea ona faʻateleina le faʻasalalauga faʻasalalau faʻamatalaga o faʻamanuiaga tau pulega ma agafesootai fou. Sa faia e le au suʻesuʻe suʻesuʻega vaʻaia i lalo o le sami e faʻatusatusa ai tulaga o le siʻosiʻomaga ma e ala i le faia o suʻesuʻega a aiga i nofoaga e 41 i Pasila, Initonesia, ma Filipaina. Na latou iloa o lo'o atina'e e alaalafaga ni tu ma aga fou ma faigafaiva e sili atu ona gafataulimaina a'o le'i fa'ataunu'uina manuia fa'alesiosiomaga ma fa'ale-tamaoaiga o faigafaiva. O le mea lea, e tatau i le pulega o faigafaiva ona faia ni mea e sili atu e mafaufau ai i aafiaga umi o nuu ma fetuutuunai galuega faatino i nofoaga e faavae i aafiaga ola o nuu.

Valauri-Orton, A. (2018). Suia Uiga a Boarter e Puipuia ai le mutia: O se Meafaigaluega mo le Fuafuaina ma le Fa'atinoina o se Fa'aaliga Suiga Amio mo le Puipuia o Fa'aleagaina o le sami. O le Ocean Foundation. PDF. https://oceanfdn.org/calculator/kits-for-boaters/

E ui lava i taumafaiga e fa'aitiitia le fa'aleagaina o mutia, o lo'o tumau pea le mata'utia o le ma'ila o le mutia ona o galuega a tagata va'a. O le lipoti e faʻamoemoe e tuʻuina atu faʻataʻitaʻiga sili ona lelei mo suiga o amioga e ala i le tuʻuina atu o se faʻataʻitaʻiga faʻatinoga o galuega faatino e faʻamamafa ai le manaʻoga mo le tuʻuina atu o se faʻalapotopotoga faʻapitonuʻu, faʻaogaina o feʻau manino, faigofie, ma faʻaogaina, ma faʻaogaina manatu o suiga o amioga. O le lipoti o lo'o maua mai i galuega ua mavae e fa'atatau i le a'apa atu o va'a fa'apea fo'i ma le fa'asao lautele ma le suiga o amioga. O le meafaigaluega e aofia ai se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga faʻasologa ma tuʻuina atu mamanu ma elemene suʻesuʻe e mafai ona toe faʻaaogaina ma toe faʻaaogaina e pule o punaoa e fetaui ma o latou lava manaʻoga. O lenei punaoa na fausia i le 2016 ma toe faʻafouina i le 2018.

Costanzo, M., D. Archer, E. Aronson, ma T. Pettigrew. 1986. Amioga fa'asao malosi: o le ala faigata mai fa'amatalaga i gaioiga. American Psychologist 41:521–528.

Ina ua mae'a ona va'aia se fa'agasologa o na'o nisi tagata o lo'o fa'aaogaina faiga fa'asao malosi, na faia ai e le au tusitala se fa'ata'ita'iga e su'esu'e ai mea fa'ale-mafaufau e fa'atatau i le fa'aogaina o fa'amatalaga a le tagata. Na latou iloa o le faʻamaoni o le puna o faʻamatalaga, malamalama i le feʻau, ma le manino o le finauga e faʻasaoina le malosi o le mea sili lea e vaʻaia ai suiga malosi lea o le a faia ai e se tagata se gaioiga taua e faʻapipiʻi pe faʻaogaina masini faʻasao. E ui o le malosi lea e taulai atu-nai lo le vasa poʻo le natura, o se tasi lea o suʻesuʻega muamua i amioga faʻasao e atagia mai ai le alualu i luma o le fanua i aso nei.

3.3 Fa'avae Fa'alenatura

Yasué, M., Kockel, A., Dearden, P. (2022). O a'afiaga fa'ale-mafaufau o nofoaga fa'asao i nu'u, Fa'asao Vai: Gataifale ma Suavai Magalo, 10.1002/aqc.3801, Vol. 32, Nu. 6, 1057-1072 https://www.researchgate.net/publication/ 359316538_The_psychological_impacts_ of_community-based_protected_areas

O tusitala Yasué, Kockel, ma Dearden na tilotilo i aafiaga umi o amioga a i latou e latalata i MPA. O le su'esu'ega na maua ai na tali mai i totonu o nu'u o lo'o i ai MPA feololo ma matutua atu na latou iloa le lautele lautele o a'afiaga lelei MPA. E le gata i lea, o i latou na tali mai i MPA feololo ma matutua atu e itiiti ni faaosofiaga e le tutoatasi e auai i le pulega o le MPA ma e maualuga atu foi tulaga faatauaina o le tagata lava ia, e pei o le tausia o le natura. O fa'ai'uga nei e fa'ailoa mai ai e mafai e MPA fa'avae i nu'u ona fa'amalosia suiga fa'ale-mafaufau i totonu o nu'u e pei o le fa'aosofiaga tuto'atasi e tausia le natura ma fa'aleleia tulaga fa'asilisili, o ia mea uma e mafai ona lagolagoina le fa'asao.

Lehnen, L., Arbieu, U., Böhning-Gaese, K., Díaz, S., Glikman, J., Mueller, T., (2022). Toe mafaufau i sootaga ta'ito'atasi ma fa'alapotopotoga o le natura, Tagata ma le Natura, 10.1002/pan3.10296, Vol. 4, Nu. 3, 596-611. https://www.researchgate.net/publication/ 357831992_Rethinking_individual _relationships_with_entities_of_nature

O le amana'iaina o le fesuisuia'i o sootaga o le tagata-natura i tulaga eseese, vaega o le natura, ma tagata ta'ito'atasi e totonugalemu i le pulea tutusa o le natura ma ona sao i tagata ma le fuafuaina o fuafuaga lelei mo le faʻamalosia ma le taʻitaʻia o amioga sili atu ona gafataulimaina. Fai mai le au suʻesuʻe, o le iloiloina o manatu faʻapitoa a tagata taʻitoʻatasi ma faʻalapotopotoga, ona mafai lea ona sili atu le tutusa o galuega faʻasao, aemaise lava i auala e pulea ai faʻamanuiaga ma faʻaleagaina e maua e tagata mai le natura, ma fesoasoani i le atinaʻeina o auala sili atu ona aoga mo le faʻaogaina o amioga a le tagata ma le faʻasao ma sini tumau.

Fox N, Marshall J, Dankel DJ. (2021, Me). Malamalama i le Vasa ma Fa'ase'e: Malamalama i le Fa'afefea o Feso'ota'iga i Fa'alapotopotoga Fa'anatura i le Talafatai e Fa'ailoa ai le Fa'alauiloa a le Tagata Fa'aoga Blue Space i le Vasa. Int J Environ Res Malo Maloloina. Vol. 18 No.11, 5819. doi: 10.3390/ijerph18115819. https://www.researchgate.net/publication/ 351962054_Ocean_Literacy _and_Surfing_Understanding_How_Interactions _in_Coastal_Ecosystems _Inform_Blue_Space_ User%27s_Awareness_of_the_Ocean

O lenei su'esu'ega e 249 tagata na auai na aoina fa'amaumauga fa'atatau ma fa'atatauga fa'atatau i fa'afiafiaga o tagata fa'aoga o le sami, fa'apitoa tagata fa'ase'e, ma pe fa'afefea ona fa'ailoa mai e a latou gaoioiga i le vanimonimo le malamalama o le vasa ma feso'ota'iga o tagata ma le sami. O le Ocean Literacy Principles sa fa'aogaina e iloilo ai le fa'alauiloaina o le sami e ala i fe'au fa'ase'e e atia'e atili ai le malamalama i fa'amatalaga a le au fa'ase'e, fa'aoga le auivi o faiga fa'aagafesootai ma si'osi'omaga e fa'ata'ita'i ai taunu'uga o fa'ase'ega. O fa'ai'uga na maua ai e maua moni lava e tagata fa'ase'e fa'amanuiaga o le faitau ma le tusitusi o le vasa, ae maise lava le tolu mai le fitu o le Ocean Literacy Principles, ma o le vasa faitau tusi ose fa'amanuiaga tuusa'o lea e maua e le to'atele o tagata fa'ase'e i le vaega fa'ata'ita'i.

Blythe, J., Baird, J., Bennett, N., Dale, G., Nash, K., Pickering, G., Wabnitz, C. (2021, Mati 3). Fa'atupuina o le Fa'aalofa i le Vasa e ala i Fa'ata'ita'iga i le Lumana'i. Tagata ma le Natura. 3:1284–1296. DOI: 10.1002/pan3.10253. https://www.researchgate.net/publication/ 354368024_Fostering_ocean_empathy _through_future_scenarios

O lagona alofa mo le natura ua manatu ose mea e mana'omia muamua mo fegalegaleaiga gafataulimaina ma le biosphere. Ina ua maeʻa ona tuʻuina atu se aotelega o le talitonuga o le malamalama o le vasa ma faʻalavelave faʻafuaseʻi o gaioiga poʻo le le faʻatinoina e tusa ai ma le lumanaʻi o le vasa, e taʻua o faʻataʻitaʻiga, na faʻamautu ai e le au tusitala o le faʻalavelave faʻafuaseʻi na mafua ai le maualuga o le lagona alofa faʻatusatusa i le faʻamoemoe lelei. E iloga lenei su'esu'ega ona o lo'o fa'amamafaina ai le fa'aitiitia o le fa'aalofa (toe fo'i i le su'ega muamua) na'o le tolu masina talu ona tu'uina atu a'oa'oga mo le vasa. O le mea lea, ina ia aoga i se taimi umi e sili atu nai lo lesona faʻamatalaga faigofie e manaʻomia.

Sunassee, A.; Bokhoree, C.; Patrizio, A. (2021). Le Manatu o Tamaiti A'oga mo le Si'osi'omaga e ala ile Eco-Art Place-Based Education. Ecology 2021, 2, 214–247. DOI:10.3390/ecologies2030014. https://www.researchgate.net/publication/ 352811810_A_Designed_Eco-Art_and_Place-Based_Curriculum_Encouraging_Students%27 _Empathy_for_the_Environment

O lenei suʻesuʻega na vaʻavaʻai ai pe faʻafefea ona faʻafesoʻotaʻi tamaiti aʻoga i le natura, mea e aʻafia ai talitonuga o se tamaititi aoga ma pe faʻafefea ona aʻafia amioga, ma pe faʻafefea ona aʻafia amioga a tamaiti aʻoga e mafai ona maua ai le malamalama atili i le auala e mafai ai ona latou saofagā taua i sini o le lalolagi. O le sini o lenei suʻesuʻega o le faʻavasegaina o pepa suʻesuʻega faʻaleaʻoaʻoga na lomia i le vaega o aʻoaʻoga faʻataʻitaʻiga o le siosiomaga e suʻe ai le mea e sili ona aoga ma faʻamalamalamaina pe faʻafefea ona latou fesoasoani e faʻaleleia faiga faʻatino. O mea na maua e fa'aalia ai o ia su'esu'ega e mafai ona fesoasoani i le fa'aleleia atili o a'oa'oga fa'ata'ita'iga tau si'osi'omaga e fa'atatau i fa'atinoga ma fa'atatau i lu'itau su'esu'ega i le lumana'i.

Michael J. Manfredo, Tara L. Teel, Richard EW Berl, Jeremy T. Bruskotter, Shinobu Kitayama, Suiga tau agafesootai e lagolagoina le faasaoina o meaola eseese i le Iunaite Setete, Natura Sustainability, 10.1038/s41893-020-00655-6, 4, 4, (323-330), (2020).

O lenei suʻesuʻega na maua ai o le faʻateleina o le faʻamaoniaina o tulaga faʻatauvaʻa (vaʻaia o meaola o se vaega o tagata lautele ma e tatau i aiā tatau e pei o tagata) na faʻatasi ma le faʻaitiitia o tulaga faʻatauaina e faʻamamafa ai le pule (faʻaogaina o meaola o ni punaoa e faʻaaogaina mo le manuia o tagata), o se faʻaopoopoga atili. o lo'o va'aia i se su'esu'ega fa'atupu-tupulaga fa'aputuga. Na maua fo'i e le su'esu'ega ni feso'ota'iga malosi i le va o tulaga tau le setete ma aga i totonu o le taulaga, fa'afeso'ota'i le suiga i tulaga fa'ale-tamaoaiga lautele. O fa'ai'uga e ta'u mai ai taunu'uga lelei mo le fa'asao ae o le agava'a o le fanua e fetuutuuna'i e taua tele i le fa'atinoina o na taunu'uga.

Lotze, HK, Guest, H., O'Leary, J., Tuda, A., and Wallace, D. (2018). Vaaiga lautele i le taufaamatau o le gataifale ma puipuiga mai le lalolagi atoa. Talafatai o le Vasa. Pulea. 152, 14–22. doi: 10.1016/j.ocecoaman.2017.11.004. https://www.researchgate.net/publication/ 321274396_Public_perceptions_of_marine _threats_and_protection_from_around_the _world

O lenei suʻesuʻega e faʻatusatusa ai suʻesuʻega o manatu lautele o le gataifale ma puipuiga e aofia ai le sili atu i le 32,000 tagata tali mai i le 21 atunuu. O fa'ai'uga ua fa'ailoa mai ai e 70% o i latou na tali mai e talitonu o lo'o lamatia le si'osi'omaga o le gataifale mai galuega a tagata, peita'i, e na'o le 15% na manatu e leaga pe lamatia le soifua maloloina o le sami. O lo'o fa'avasegaina pea e i latou e tali mai mataupu filogia o se fa'amata'u aupito maualuga, soso'o ai ma faigafaiva, suiga o nofoaga, ma suiga o le tau. E tusa ai ma le puipuiga o le sami, e 73% o i latou na tali mai e lagolagoina MPA i totonu o lo latou itulagi, ae o le isi itu na sili atu le maualuga o le vasa o loo puipuia i le taimi nei. O lenei pepa e sili ona talafeagai i pule o le gataifale, fai tulafono, fomaʻi faʻasao, ma faiaoga e faʻaleleia ai le pulega o le gataifale ma polokalame faʻasao.

Matini, VY, Weiler, B., Reis, A., Dimmock, K., & Scherrer, P. (2017). 'Faia o le mea sa'o': Fa'afefea ona fesoasoani fa'asaienisi fa'aagafesootai e fa'aleleia le suiga o amioga fa'alesiosiomaga i nofoaga puipuia o le gataifale. Faiga Faavae o le Gataifale, 81, 236-246. https://doi.org/10.1016/j.marpol.2017.04.001 https://www.researchgate.net/publication/ 316034159_’Doing_the_right_thing’ _How_social_science_can_help_foster_pro-environmental_behaviour_change_in_marine _protected_areas

Ua lipotia mai e le pulega o le MPA ua latou maua i le va o faatauvaga faamuamua e uunaia ai amioga lelei a tagata faaaoga e faaitiitia ai aafiaga i le gataifale a'o faatagaina le faaaogaina o faafiafiaga. Ina ia foia lenei mea, o loo finau ai tusitala mo ni fuafuaga e suia ai amioga e faaitiitia ai faafitauli i totonu o MPA ma fesoasoani i taumafaiga faasao. O lo'o tu'uina mai e le tusitusiga ni fa'amatalaga fa'apitoa ma fa'atinoga i le auala e mafai ai ona latou fesoasoani i le pulega o le MPA e fa'atatau ma fesuia'i amioga fa'apitoa e lagolagoina ai tulaga taua o paka o le gataifale.

A De Young, R. (2013). “Siosiomaga Psychology Aotelega.” I Ann H. Huffman & Stephanie Klein [Eds.] Green Organizations: Driving Change with IO Psychology. Pp. 17-33. NY: Routledge. https://www.researchgate.net/publication/ 259286195_Environmental_Psychology_ Overview

Siosiomaga psychology o se matata o suʻesuʻega e suʻesuʻe ai le va o siʻosiʻomaga ma aʻafiaga o tagata, mafaufau, ma amioga. O lenei mataupu tusi o loʻo suʻesuʻeina le loloto o le mafaufau o le siosiomaga e aofia ai fegalegaleaiga a le tagata-siʻosiʻomaga ma ona aʻafiaga i le faʻamalosia o amioga talafeagai i lalo o le faʻataʻitaʻiga o le siosiomaga ma agafesootai. E ui ina le taula'i sa'o i mataupu o le gataifale e fesoasoani lea e fa'atulaga le tulaga mo su'esu'ega au'ili'ili ile mafaufau ole si'osi'omaga.

McKinley, E., Fletcher, S. (2010). O le matafaioi a le tagata lava ia mo le sami? O se iloiloga o le sitiseni o le gataifale a UK marine practitioners. Pulega o le Vasa & Talafatai, Vol. 53, Nu. 7,379-384. https://www.researchgate.net/publication/ 245123669_Individual_responsibility _for_the_oceans_An_evaluation_of_marine _citizenship_by_UK_marine_practitioners

I taimi talu ai nei, o le pulega o le siosiomaga o le gataifale ua suia mai le pito i luga-lalo ma le setete-faʻatonu i le sili atu ona auai ma faʻavae i totonu o alalafaga. O lo'o fa'ailoa mai e lenei pepa o le fa'aopoopoina o lea tulaga o le a fa'aalia ai se lagona fa'ale-agafesootai o sitiseni o le gataifale e fa'aolaina ai le pulega gafataulimaina ma le puipuiga o le si'osi'omaga o le gataifale e ala i le fa'aleleia atili o le auai o tagata ta'ito'atasi i le atina'eina ma le fa'atinoga o faiga fa'avae. I totonu o le au fa'apolofesa o le gataifale, o le maualuga o le auai o tagatanuu i le puleaina o le siosiomaga o le gataifale o le a matua manuia ai le siosiomaga o le gataifale, faatasi ai ma faamanuiaga faaopoopo e mafai ona maua e ala i le faateleina o lagona o tagatanuu o le gataifale.

Zelezny, LC & Schultz, PW (eds.). 2000. Fa'alauiloaina o le siosiomaga. Lautusi o mataupu lautele 56, 3, 365-578. https://doi.org/10.1111/0022-4537.00172 https://www.researchgate.net/publication/ 227686773_Psychology _of_Promoting_Environmentalism_ Promoting_Environmentalism

O lenei lomiga o le Journal of Social Issues e taulaʻi i le mafaufau, sociology, ma faiga faʻavae lautele o mataupu tau le siosiomaga o le lalolagi. O sini o le mataupu o le (1) fa'amatala le tulaga o lo'o i ai nei o le si'osi'omaga ma le si'osi'omaga, (2) tu'uina atu a'oa'oga fou ma su'esu'ega i uiga ma amioga tau le si'osi'omaga, ma le (3) su'esu'e fa'alavelave ma manatu fa'atatau i le fa'alauiloaina o le si'osi'omaga. gaioiga.


4. aʻoga

4.1 STEM ma le Vasa

National Oceanic and Atmospheric Administration (NOAA). (2020). Vasa Literacy: The Essential Principles and Fundamental Concepts of Ocean Sciences for Learners of All Ages. Uosigitone, DC. https://oceanservice.noaa.gov/education/ literacy.html

O le malamalama i le vasa e taua tele i le malamalama ma le puipuia o lenei paneta o loʻo tatou nonofo ai. O le fa'amoemoega o le Ocean Literacy Campaign o le fa'atalanoaina lea o le leai o ni mea e feso'ota'i ma le sami i tulaga fa'aa'oa'oga fa'asaienisi a le setete ma le atunu'u, mea tau a'oa'oga, ma iloiloga.

4.2 Punaoa mo Faiaoga K-12

Payne, D., Halversen, C., ma Schoedinger, SE (2021, Iulai). Ose Tusitaulima mo le Fa'ateleina o le Faitautusi o le Vasa mo Faia'oga ma Fa'aufautua i le Vasa. National Marine Educators Association. https://www.researchgate.net/publication/ 363157493_A_Handbook_for_ Increasing_Ocean_Literacy_Tools_for _Educators_and_Ocean_Literacy_Advocates

O lenei tusitaulima o se punaoa mo faiaoga e aoao atu, aoao, ma fesootai e uiga i le vasa. E ui na faʻamoemoe muamua mo faiaoga potuaoga ma faiaoga faʻapitoa e faʻaoga mo mea tau aʻoaʻoga, polokalame, faʻaaliga, ma le atinaʻeina o gaioiga i le Iunaite Setete, o nei punaoa e mafai ona faʻaogaina e soʻo se tasi, i soʻo se mea, o loʻo taumafai e faʻateleina le faitautusi o le sami. O lo'o aofia ai fa'ata'ita'iga fa'asolo e 28 o le Va'aiga o le Vasa Literacy ma le Fa'asologa mo Vasega K-12.

Tsai, Liang-Ting (2019, Oketopa). A'afiaga o A'afiaga o Tamaiti A'oga ma A'oga i A'oga Maualuga a Tamaiti A'oga Maualuga. Mauaina Vol. 11 DOI: 10.3390/su11205810.

O le sailiga autu o lenei suʻesuʻega o le mo tamaiti aʻoga maualuga i Taiuani, o mea taʻitoʻatasi o le faʻauluuluga lea o le vasa faitautusi. I se isi faaupuga, o fa'ailoga a tamaiti a'oga na mafua ai le tele o le eseesega o le vasa o tamaiti a'oga nai lo tulaga tau a'oga. Peita'i, o le tele o taimi e faitau ai tusi po'o mekasini e fa'atatau i le vasa sa fa'ailoa ai le faitau ma le tusitusi o le sami, a'o le a'oga, aoga aoga ma le nofoaga o a'oga, o mea taua ia na a'afia ai le faitau ma le tusitusi.

National Marine Educators Association. (2010). Vaaiga ma le Fa'asologa o le Vasa Tusitusi mo Vasega K-12. O le Fa'asalalauga Fa'asalalau a le Vasa o lo'o Fa'aalia ai le Va'aiga ma le Fa'asologa mo Vasega K-12, NMEA. https://www.marine-ed.org/ocean-literacy/scope-and-sequence

O le Vasa Literacy Scope ma le Fa'asologa mo Vasega K-12 ose meafaigaluega fa'aa'oa'oga e tu'uina atu ai ta'iala i faia'oga e fesoasoani ai ia latou tamaiti a'oga ia maua se malamalamaga atoatoa i le vasa i auala e sili atu ona lavelave i le tele o tausaga o a'oa'oga fa'asaienisi magafagafa lelei.


5. Eseesega, Tulaga tutusa, Fa'aofia, ma Fa'amasinoga

Adams, L., Bintiff, A., Jannke, H., ma Kacez, D. (2023). UC San Diego tamaiti a'oga ma le Ocean Discovery Institute o lo'o galulue fa'atasi e fausia se polokalame pailate i fa'atonuga fa'ale-aganu'u. Talafa'asolopito, https://doi.org/10.5670/oceanog.2023.104. https://www.researchgate.net/publication/ 366767133_UC_San_Diego _Undergraduates_and_the_Ocean_ Discovery_Institute_Collaborate_to_ Form_a_Pilot_Program_in_Culturally_ Responsive_Mentoring

E matua leai lava se eseesega i le faasaienisi o le sami. O se tasi o auala e mafai ai ona fa'aleleia atili, o le fa'atinoina lea o a'oa'oga ma fa'ata'ita'iga fa'ale-aganu'u i totonu ole K-iunivesite. I totonu o lenei tusiga, o loʻo faʻamatalaina e le au suʻesuʻe a latou uluaʻi faʻaiʻuga ma lesona na aʻoaʻoina mai se polokalame pailate e aʻoaʻoina ai se faʻalapotopotoga eseese o tamaiti aʻoga i tu maʻaleʻale faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga ma tuʻuina atu avanoa mo i latou e faʻaoga ai o latou tomai fou na maua i tamaiti K-12. E lagolagoina ai le manatu e mafai e tamaiti a'oga e ala i a latou a'oa'oga maualalo ona avea ma fautua i nu'u ma mo i latou o lo'o fa'atautaia polokalame fa'asaienisi o le sami e fa'amuamua le eseesega ma le fa'aofiina i le iloiloga pe a galulue i polokalame fa'asaienisi o le sami.

Anufe, B., Elliff, C., Fonseca, J., Gell, F., Serra Gonçalves, A. Helder, N., Murray, K., Peckham, S., Prelovec, L., Sink, K. ( 2023, Mati). Faia o le Vasa Literacy e aofia ai ma avanoa. Amio Taualoa i Saienisi ma Politics Siosiomaga DOI: 10.3354/esep00196. https://www.researchgate.net/publication/ 348567915_Making_Ocean _Literacy_Inclusive_and_Accessible

Ua finau le au tusitala e faapea o le auai i le faasaienisi o le gataifale ua avea ma faamanuiaga o se vaega toaitiiti o tagata e avanoa i aoaoga maualuluga, meafaigaluega faapitoa, ma le faatupeina o suesuega. Peita'i, o fa'alapotopotoga fa'ale-aganu'u, fa'aagaga fa'aleagaga, tagata fa'aoga o le sami, ma isi vaega ua leva ona matua'i fa'atasi ma le vasa e mafai ona tu'uina atu ni fa'amatalaga eseese e fa'atamaoaigaina ai le manatu o le vasa faitautusi i tua atu o le malamalama i le faasaienisi o le gataifale. Ua fautua mai tusitala e faapea o ia tulaga e mafai ona aveesea ai pa puipui iloga ua siosiomia ai le fanua, suia ai lo tatou iloa faatasi ma le sootaga ma le vasa, ma fesoasoani e lagolago taumafaiga faifaipea e toe faaleleia meaola eseese o le gataifale.

Zelezny, LC; Chua, PP; Aldrich, C. New Ways of Thinking about Environmentalism: Elaborating on Gender Differences in Environmentalism. J. Soc. Lomiga 2000, 56, 443–457. https://www.researchgate.net/publication/ 227509139_New_Ways_of_Thinking _about_Environmentalism_Elaborating_on _Gender_Differences_in_Environmentalism

Na maua e le au tusitala ina ua maeʻa le iloiloina o le sefulu tausaga o suʻesuʻega (1988-1998) i luga o le eseesega o alii ma tamaitai i uiga ma amioga o le siosiomaga, e feteenai ma le le tutusa o taimi ua tuanai, o se ata manino ua aliaʻe: o tamaitai e lipoti atu le malosi o uiga ma amioga o le siosiomaga nai lo alii.

Bennett, N., Teh, L., Ota, Y., Christie, P., Ayers, A., et al. (2017). Se apili mo se tulafono faatonutonu mo le faasaoina o gataifale, Faiga Faavae o le Gataifale, Volume 81, Itulau 411-418, ISSN 0308-597X, DOI:10.1016/j.marpol.2017.03.035 https://www.researchgate.net/publication/ 316937934_An_appeal_for _a_code_of_conduct_for_marine_conservation

O gaioiga fa'asao o le gataifale, e ui ina lelei le fa'amoemoe, e le faia i so'o se faiga fa'apulega po'o se fa'alapotopotoga fa'atonutonu, e mafai ona o'o atu ai i se eseesega tele i le maualuga o le aoga. E finau le au tusitala e faapea o se tulafono o le amio po o se seti o tulaga e tatau ona faia ina ia mautinoa ai le sa'o o faiga pulega. E tatau ona una'ia e le tulafono le pulega fa'asao sa'o ma le faia o fa'ai'uga, fa'atinoga fa'asao fa'aagafesootai ma taunu'uga, ma fa'atonu ma fa'alapotopotoga fa'asao. O le sini o lenei tulafono ole a mafai ai ona fa'asaoina le gataifale ina ia talia fa'ale-agafesootai ma aoga fa'alesiosiomaga, ma fa'apea ona saofagā i se vasa gafataulimaina moni.


6. Tulaga, Metotia, ma Fa'ailoga

Zielinski, T., Kotynska-Zielinska, I. ma Garcia-Soto, C. (2022, Ianuari). Ose Fuafuaga mo le Vasa Tusitusi: EU4Ocean. https://www.researchgate.net/publication/ 357882384_A_ Blueprint_for_Ocean_Literacy_EU4Ocean

O lenei pepa o loʻo faʻatalanoaina le taua o le fesoʻotaʻiga lelei o taunuʻuga faasaienisi i tagatanuu i le lalolagi atoa. Ina ia mafai e tagata ona faʻaaogaina faʻamatalaga, na taumafai le au suʻesuʻe e malamalama i le Ocean Literacy Principles ma faʻaoga auala sili ona avanoa e faʻafaigofie ai le faʻagasologa o le faʻalauteleina o le malamalama o le lalolagi i suiga o le siosiomaga. E fa'atatau tonu lea i le fa'amaoniaina o le fa'aogaina o tagata e fa'atatau i mataupu tau si'osi'omaga eseese ma, o le mea lea, pe fa'afefea ona fa'aonaponei e tagata auala fa'aa'oa'oga e lu'i ai suiga o le lalolagi. Ua finau le au tusitala e faapea o le faitautusi o le sami o le ki lea i le gafataulimaina, e ui lava e tatau ona maitauina o lenei tusiga o loʻo faʻalauiloaina le EU4Ocean program.

Sean M. Wineland, Thomas M. Neeson, (2022). Fa'ateleina le fa'asalalauina o fuafuaga fa'asao i feso'ota'iga lautele. Faasaienisi ma Fa'ata'ita'i, DOI:10.1111/csp2.12740, Vol. 4, Nu 8. https://www.researchgate.net/publication/ 361491667_Maximizing_the_spread _of_conservation_initiatives_in_social_networks

O polokalame fa'asao ma faiga fa'avae e mafai ona fa'asaoina ai meaola eseese ma fa'amalosia auaunaga fa'anatura, ae na'o le fa'aaogaina lautele. A'o iai le afe ma afe o faiga fa'asao i le lalolagi atoa, o le tele e le mafai ona sosolo i tua atu o nai tagata muamua na fa'aaogaina. O le amataga o le vaetamaina e tagata ta'ito'atasi e maua ai le fa'aleleia atili o le aofa'i o i latou na fa'aaogaina se polokalame fa'asao i feso'ota'iga lautele. Ole feso'ota'iga fa'aitulagi e pei o se feso'ota'iga fa'afuase'i e aofia ai le tele o fa'alapotopotoga a le setete ma fa'alapotopotoga fa'apitonu'u, a'o le feso'ota'iga a le atunu'u o lo'o iai se fausaga e leai se fua fa'atasi ai ma fa'alapotopotoga fa'apitoa a le feterale ma fa'alapotopotoga NGO.

Ashley M, Pahl S, Glegg G ma Fletcher S (2019) Se Suiga o le Mafaufau: Faʻaaogaina o Metotia o Suʻesuʻega Faʻale-agafesootai ma Amio i le Iloiloga o le Lelei o Fuafuaga Faʻamatalaga a le Vasa. Tuaoi i Saienisi Lautele. DOI:10.3389/fmars.2019.00288. https://www.researchgate.net/publication/ 333748430_A_Change_of_Mind _Applying_Social_and_Behavioral_ Research_Methods_to_the_Assessment_of _the_Effectiveness_of_Ocean_Literacy_Initiatives

O nei metotia e mafai ai ona su'esu'eina suiga i uiga e taua i le malamalama i le aoga o le polokalame. O tusitala o loʻo tuʻuina atu se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga mo le iloiloga o aʻoaʻoga faʻaleaʻoaʻoga mo tagata faʻapolofesa o loʻo ulufale atu i pisinisi vaʻavaʻa (faʻatatau i amioga e faʻaitiitia ai le sosolo o meaola faʻalavelave) ma aʻoaʻoga faʻaleaʻoaʻoga mo tamaiti aʻoga (11-15 ma 16-18 tausaga) i faʻafitauli e fesoʻotaʻi. i otaota o le gataifale ma microplastics. Na iloa e tusitala o le iloiloina o suiga i uiga e mafai ona fesoasoani e fuafua le aoga o se poloketi i le faʻalauteleina o le malamalama o tagata auai ma le faʻalauiloaina o se mataupu, aemaise lava pe a faʻatatauina tagata faʻapitoa i meafaigaluega faʻapitoa mo le faitau ma le tusitusi.

Santoro, F., Santin, S., Scowcroft, G., Fauville, G., and Tuddenham, P. (2017). Vasa Tusitusi mo Tagata Uma – O se Meafaigaluega. IOC/UNESCO & UNESCO Venise office Paris (IOC Manuals and Guides, 80 toe teuteu i le 2018), 136. https://www.researchgate.net/publication/ 321780367_Ocean_Literacy_for_all_-_A_toolkit

O le iloaina ma le malamalama i le aafiaga o le vasa ia i tatou, ma lo tatou aafiaga i luga o le vasa, e taua tele i le ola ma le faʻatinoina o le ola faʻatumauina. O le ute lea o le faitautusi ma le vasa. O le Ocean Literacy Portal e avea o se faleoloa e tasi, e tuʻuina atu punaoa ma mataupu e avanoa mo tagata uma, ma le sini o le fausiaina o se sosaiete e malamalama i le sami e mafai ona faia ni faʻaiʻuga malamalama ma faʻatatau i punaoa o le sami ma le faʻaleleia o le sami.

NOAA. (2020, Fepuari). Vasa Literacy: The Essential Principles of Ocean Sciences for Learners of All Ages. www.oceanliteracyNMEA.org

E fitu le Ocean Literacy Principles ma o le Scope and Sequence felagolagoma'i e aofia ai le 28 fa'asologa o fa'ata'ita'iga. O le Ocean Literacy Principle o lo'o tumau pea le galuega o lo'o fa'agasolo; o lo'o atagia mai ai taumafaiga e o'o mai i le taimi nei i le fa'amalamalamaina o le vasa faitautusi. O se lomiga muamua na faia i le 2013.


TOE I SU'ESU'EGA