Saunia e: Matthew Cannistraro

A o ou galue i le Ocean Foundation, sa ou galue i se galuega su'esu'e e uiga i le Feagaiga a Malo Aufaatasi i Tulafono o le Sami (UNLCOS). I le aluga o lua blog posts, ou te faʻamoemoe e faʻasoa nisi o mea na ou aʻoaʻoina e ala i laʻu suʻesuʻega ma faʻamalamalamaina pe aisea na manaʻomia ai e le lalolagi le Feagaiga, faʻapea foʻi ma le mafuaʻaga na le faʻamaonia ai e le US, ma e leʻi faʻamaonia. Ou te faʻamoemoe e ala i le suʻesuʻeina o le talafaasolopito o UNCLOS, e mafai ona ou faʻamalamalamaina nisi o mea sese na faia i le taimi ua tuanaʻi e fesoasoani ia i tatou e aloese mai ai i le lumanaʻi.

O le UNCLOS o se tali atu i le le mautonu ma feteenaiga i le faaaogaina o le sami. O le sa'olotoga masani o le sami e le'o toe aoga ona o le fa'aogaina o le sami fa'aonaponei sa fa'atauva'a. O le taunuuga, na taumafai le UNCLOS e pulea le sami e avea ma "measina a tagata" ina ia puipuia ai le le lelei o feteʻenaʻiga i luga o fagota ua taatele ma faʻamalosia le tufatufaina saʻo o punaoa o le sami.

I le gasologa o le seneturi lona luasefulu, o le faʻafouina o pisinisi fagota na faʻafeiloaʻi ma atinaʻe i le suʻeina o minerale e faʻatupu ai feeseeseaiga i luga o le faʻaogaina o le sami. Na faitio le au faifaiva o le samoni Alaska e faapea ua tele atu i'a ua maua mai e vaa mai fafo nai lo mea e mafai ona lagolagoina e le vaega a Alaska, ma sa manaomia e Amerika ona maua se avanoa faapitoa i a tatou suauu i fafo. O nei vaega na manana'o e puipui le vasa. I le taimi nei, na faʻaumatia e le au faifaiva o San Diego Tuna le faʻatauga a Kalefonia i Saute ma fagogota mai le talafatai o Amerika Tutotonu. Na latou manana'o i le sa'olotoga e le fa'atapulaaina o le sami. O le tele o isi vaega fiafia e masani lava ona pa'ū i se tasi o vaega e lua, ae taʻitasi ma o latou popolega patino.

I le taumafai e faamalie nei manaoga feteenai, na tuuina atu ai e Peresitene Truman ni folafolaga se lua i le 1945. O le uluai talosaga na maua ai aia tatau i minerale uma e lua selau maila (NM) mai o tatou gataifale, e foia ai le faafitauli o le suauu. O le lona lua o lo'o ta'ua ai aia tatau i i'a uma e le mafai ona toe fa'aola le fagota i totonu o le sone soso'o. O lenei faauigaga na fa'amoemoe e le aofia ai va'a mai fafo mai o tatou ogasami a'o fa'asaoina le avanoa i ogasami mai fafo e ala i le fa'amalosia na'o saienitisi Amerika e filifili po'o fea oloa e mafai pe le mafai ona lagolagoina le seleselega mai fafo.

O le vaitaimi na sosoo ai ma nei folafolaga sa vevesi. Na faia e Truman se faʻataʻitaʻiga mataʻutia e ala i le tuʻufaʻatasia o le "pulepulega ma le pulea" i luga o punaoa faʻavaomalo muamua. O le tele o isi atunuu na mulimulitaia ma tulai mai sauaga i luga o le avanoa i fagotaga. Ina ua solia e se vaa Amerika le tagi fou a Ekuatoa i le gataifale, o ana “auvaa… na sasaina i ufi fana ma mulimuli ane tuuina i le falepuipui ina ua osofai mai e 30 i le 40 tagata Ekuatoa i luga o le vaa ma taofia le vaa.” O misa faapena sa taatele i le lalolagi atoa. O tagi ta'itasi uma i le teritori o le vasa sa na'o le lelei e pei ona lagolagoina e le Neivi. E mana'omia e le lalolagi se auala e tufatufa atu ai ma pulea lelei puna'oa o le sami a'o le'i avea fete'ena'iga i i'a ma taua i le suau'u. O taumafaiga faavaomalo e faatumauina lenei solitulafono na iʻu i le 1974 ina ua taloina le Fono Lona Tolu a Malo Aufaatasi i le Tulafono o le Sami i Caracas, Venesuela.

O le mataupu pito sili ona taua i le fonotaga na faamaonia o le la'uina lea o nodules minerale alititai. I le 1960, na amata ai e kamupani ona taumatemate e mafai ona latou maua mai minerale mai le fola o le sami. Ina ia mafai ona faia, latou te manaʻomia aia tatau i le tele o vai faʻavaomalo i fafo atu o uluai folafolaga a Truman. O fete'ena'iga i luga o nei aia tatau eli na fete'ena'i ai le vaega to'aitiiti o atunu'u fa'apisinisi e mafai ona fa'ao'o mai nodule i le tele o atunu'u e le mafai. E na o malo e lei mafai ona eliina ia nodule ae o le a mafai i se taimi lata mai. E lua o nei faufautua, Kanata ma Ausetalia na fa'atūina se fa'avae faigata mo le fa'amalieina. I le 1976, na sau ai Henry Kissinger i le konafesi ma faʻailoa mea faʻapitoa.

O le maliega na fausia i luga o se faiga tutusa. O se fuafuaga mautu mo le eliina o le alititai e tatau ona fuafua ni nofoaga e lua e ono eli ai. O se komiti o sui, ua ta'ua o le Pulega Faʻavaomalo (ISA), o le a palota e talia pe teena ia nofoaga e lua e avea o se afifi tau. Afai e faamaonia e le ISA ia nofoaga, e mafai e le kamupani ona amata vave eliina le tasi nofoaga, ae o le isi nofoaga e tuʻu ese mo atunuu atiaʻe e iu lava ina laʻu. O lea la, ina ia manuia atunuu tau atiaʻe, e lē mafai ona latou taofia le faagasologa o faamaoniga. Mo pisinisi fa'apisinisi e manuia, e tatau ona latou fa'asoa alagaoa o le sami. O le fausaga fa'atusa o lenei mafutaga na fa'amautinoa ai le fa'aosofiaina o itu ta'itasi o le laulau e fa'atalanoa. E pei lava ona faʻasolosolo faʻamatalaga mulimuli, na alu aʻe Reagan i le Peresetene ma faʻalavelaveina feutagaiga faʻapitoa e ala i le faʻaofiina o talitonuga i totonu o le talanoaga.

Ina ua pulea e Ronald Reagan feutagaiga i le 1981, na ia filifili ai e manao "se malologa mama i le taimi ua tuanai." I se isi faaupuga, o se 'malosi mama' ma le galue malosi o le au faʻasao faʻapitoa e pei o Henry Kissinger na faia. Faatasi ai ma lenei sini i le mafaufau, na tuʻuina atu ai e le sui o Reagan se seti o faʻatalanoaga manaoga na teena ai le faiga tutusa. O lenei tulaga fou sa matua le’i faamoemoeina lea na fesili ai se tasi o Amapasa mai se malo tamaoaiga o Europa, “E faapefea ona faatuatuaina e le lalolagi atoa le Iunaite Setete? Aisea e tatau ai ona tatou faia ni fetuunaiga pe a suia e le Iunaite Setete lona mafaufau i le iuga? O lagona faapena na faatumulia ai le konafesi. E ala i le mumusu e fa'afiugofie, na le maua ai e le sui o le UNCLOS a Reagan lona malosi i feutanaiga. I le iloaina o lenei mea, sa latou toe foi i tua, ae ua fai si tuai. O lo latou le tutusa ua uma ona faaleagaina lo latou talitonuga. O le taitai o le konafesi, o Alvaro de Soto o Peru, na ia valaauina feutagaiga ina ia faamutaina ina ia taofia ai i latou mai le tatalaina atili.

Na fa'alavelave fa'aletonu fa'au'uga mulimuli. Na tofia e Reagan nisi o tagata faitio UNCLOS i lana aumalaga, o e sa itiiti le faatuatua i le manatu o le faatonutonuina o le sami. I se faʻailoga faʻatusa mai le faʻamatalaga, na aoteleina ai e Reagan lona tulaga, ma fai mai, "O loʻo leoleo ma leoleoina i matou i luga o le eleele ma e tele naua tulafono faatonutonu na ou manatu ai a e alu i luga o le sami e mafai ona e faia e pei ona e manaʻo ai. .” E teena e lenei talitonuga le manatu autū o le pulea o le sami e avea o “le tofi masani a tagata.” E ui lava, o le toilalo o le saʻolotoga o le aʻoaʻoga o le sami i le ogatotonu o seneturi na faʻaalia ai o le tauvaga le taofiofia o le faafitauli, ae le o le fofo.

O le isi pou o le a vaʻavaʻai totoʻa i le faaiuga a Reagan e le sainia le feagaiga ma lona talatuu i faiga faʻapolokiki a Amerika. Ou te faʻamoemoe e faʻamatala pe aisea e leʻi faʻamaonia ai e le US le feagaiga e ui lava i le lautele o le lagolago mai vaega uma o loʻo tuʻuina atu i le sami (suauu suauʻu, faifaiva, ma tagata siosiomaga e lagolagoina uma).

O Matthew Cannistraro sa galue o se fesoasoani suʻesuʻe i le Ocean Foundation i le tautotogo o le 2012. O loʻo avea nei o ia ma se sinia i le Kolisi o Claremont McKenna lea o loʻo ia faʻauluulu ai i le Talafaasolopito ma tusia se suʻesuʻega faʻaaloalogia e uiga i le fausiaina o le NOAA. O le fiafia o Matthew i faiga faavae o le sami e mafua mai i lona fiafia i le folau, fagogota i le sami, ma le tala faasolopito o Amerika. A mae'a le fa'au'uga, e fa'amoemoe e fa'aoga lona poto ma lona naunau e fa'atino suiga lelei i le auala tatou te fa'aoga ai le sami.