Tusitala: Mark J. Spalding
Igoa Lomiga: American Society of International Law. Toe Iloiloga o Measina ma Aganuu. Tusi 2, Lomiga 1.
Aso Fa'asalalau: Aso Faraile, Iuni 1, 2012

O le faaupuga “measina faaleaganuu i lalo o le sami”1 (UCH) e faasino atu i toega uma o gaoioiga a tagata o loo taoto i le alititai, i alititai, po o i lalo o vaituloto. E aofia ai vaa malepelepe ma measina na leiloloa i le sami ma oo atu i nofoaga anamua, taulaga goto, ma uafu anamua sa i ai i le eleele matutu ae o lea ua goto i lalo ona o suiga na faia e tagata, tau, po o le eleele. E mafai ona aofia ai galuega o faatufugaga, tupe e aoina, ma e oo lava i auupega. O lenei lalolagi i lalo o le sami o se vaega taua o la tatou tala faasolopito masani ma tala faasolopito. E iai le avanoa e tu'uina atu ai fa'amatalaga taua e uiga i feso'ota'iga fa'ale-aganu'u ma le tamaoaiga ma femalaga'iga ma faiga tau fefa'ataua'iga.

O le sami masima ua lauiloa o se siosiomaga e pala. E le gata i lea, o galu, loloto (ma faʻalavelave faʻapitoa), vevela, ma afa e aʻafia ai le puipuia o le UCH (pe leai) i le taimi. O le tele o mea na manatu muamua e mautu e uiga i ia kemisi o le sami ma le vasa faʻaletino ua iloa nei o loʻo fesuiaʻi, e masani lava e le iloa ni taunuuga. O le pH (po o le acidity) o le sami o loʻo suia - e le tutusa i faʻafanua - e pei o salinity, ona o le liusua o le aisa ma fatu vai fou mai lologa ma afa. O le taunuuga o isi vaega o suiga o le tau, ua tatou vaaia ai le siisii ​​o le vevela o le vai i le aotelega, suiga o galu o le lalolagi, siisii ​​i luga o le suasami, ma le siisii ​​foi o suiga o le tau. E ui lava i mea e le o iloa, e talafeagai le fa'ai'uga o le fa'aputuga o a'afiaga o nei suiga e le lelei mo nofoaga o measina i lalo o le sami. O le eliina e masani lava ona fa'atapula'a i nofoaga e mafai ona vave taliina fesili taua o su'esu'ega pe o lo'o i lalo o le taufaamatau o le fa'aleagaina. O falemata'aga ma i latou e nafa ma le faia o fa'ai'uga e uiga i le tu'ufa'atasiga o le UCH o lo'o i ai meafaigaluega mo le su'esu'eina ma, e ono va'ai ai fa'amata'u i nofoaga ta'itasi e sau mai suiga i le sami? 

O le a lenei suiga o le kemisi o le sami?

E mitiia e le vasa le tele o le kaponi kaponi oona mai taavale, fale eletise, ma fale gaosimea i lana matafaioi o le sili ona tele o le kaponi faanatura o le paneta. E le mafai ona mitiia uma ia CO2 mai le atemosifia i laau o le gataifale ma manu. Ae, o le CO2 e solo i totonu o le sami vai lava ia, lea e faʻaititia ai le pH o le vai, ma atili ai le acidic. E tusa ai ma le faʻatupulaia o le carbon dioxide i tausaga talu ai, o le pH o le sami atoa o loʻo pa'ū, ma a o faʻateleina le faʻafitauli, e faʻamoemoe e afaina ai le malosi o meaola faʻavae calcium e olaola. A o pa'ū le pH, o le a leiloa lanu amu, o fuamoa i'a, u'u, ma figota o le a solo a'o le'i matua, o le a fa'aitiiti vaomatua o le kelp, ma o le lalolagi i lalo o le sami o le a lanu efuefu ma leai ni mea. O loʻo faʻamoemoeina o le lanu ma le ola o le a toe foʻi mai pe a maeʻa ona toe faʻaleleia e le tino ia lava, ae e foliga mai e le o iai tagata iinei e vaʻai i ai.

O le kemisi e tuusao. O le fa'aauau pea o le aga'i atu i le sili atu o le ga'o e masani ona va'aia, ae e faigata ona va'ai fa'atasi. O a'afiaga i meaola o lo'o ola i atigi calcium bicarbonate ma aau e faigofie ona mafaufau i ai. I le taimi nei ma le fa'afanua, e sili atu ona faigata ona va'ai le afaina i phytoplankton ma zooplankton nu'u o le sami, o le fa'avae o le upega o mea'ai ma fa'apea o fa'atauga uma o le sami. E tusa ai ma le UCH, o le faʻaitiitia o le pH atonu e laʻititi lava e leai ni aʻafiaga leaga tele i lenei taimi. I se faapuupuuga, e tele mea tatou te iloa e uiga i le “faafefea” ma le “aisea” ae itiiti e uiga i le “pe fia,” “o fea,” po o le “afea.” 

I le leai o se fa'asologa o taimi, fa'ata'ita'i atoatoa, ma fa'amautu fa'afanua e uiga i a'afiaga o le fa'asa'oina o le sami (e le'o tu'usa'o ma tuusa'o), o se lu'itau le atina'eina o fa'ata'ita'iga mo a'afiaga o lo'o iai nei ma fa'atatau ile UCH. E le gata i lea, o le valaau a sui o le siosiomaga mo le faʻaeteete ma le faʻanatinati gaioiga i le faʻasaʻoina o le sami e toe faʻaleleia ma faʻaleleia se vasa paleni o le a faʻagesegese e nisi o loʻo manaʻomia ni faʻamatalaga patino aʻo leʻi faia, e pei o le a le tulaga o le a aafia ai nisi o meaola, o vaega o le o le a sili ona afaina le vasa, ma pe a oʻo mai nei faʻafitauli. O nisi o tetee o le a sau mai saienitisi e mananao e fai nisi suʻesuʻega, ma o nisi o le a sau mai ia i latou o loʻo mananaʻo e faʻamautu le tulaga o loʻo iai.

O se tasi o tagata tomai faapitoa i le lalolagi e uiga i le pala i lalo o le sami, o Ian McLeod o le Western Australian Museum, na ia matauina le aafiaga o nei suiga i luga o le UCH: I le aotelega, ou te fai atu o le faateleina o le acidification o le sami o le a sili atu ona mafua ai le faateleina o le fua o le pala o mea uma. meafaitino se'i vagana ai tioata, ae afai e fa'atupula'ia le vevela o lona uiga o le a'afiaga atoa o le tele o le ga'o ma le maualuga o le vevela o lona uiga o le a iloa e le au fa'asao ma tagata su'esu'e su'esu'e o le gataifale o lo'o fa'aitiitia a latou measina fa'aleaganu'u i lalo o le sami.2 

Atonu e le'i mafai ona tatou iloiloina atoatoa le tau o le leai o ni gaioiga i va'a malepelepe ua afaina, o taulaga i lalo o le sami, po'o ni mea fa'apipi'i i lalo o le sami talu ai nei. Peitaʻi, e mafai ona tatou amata iloa fesili e manaʻomia ona tatou taliina. Ma e mafai ona tatou amata faʻatusatusa mea leaga na tatou vaʻaia ma tatou faʻamoemoeina, lea ua uma ona tatou faia, mo se faʻataʻitaʻiga, i le matauina o le faʻaleagaina o le USS Arizona i Pearl Harbor ma le USS Monitor i le USS Monitor National Marine Sanctuary. I le tulaga o le vaega mulimuli, na ausia e le NOAA lenei mea e ala i le faʻamalositino eli mea mai le nofoaga ma saili auala e puipuia ai le tino o le vaʻa. 

O le suia o kemisi o le sami ma a'afiaga fa'aola fa'atasi e ono lamatia ai le UCH

O le a se mea tatou te iloa e uiga i le aafiaga o suiga o le kemisi o le sami ile UCH? O le a le maualuga o le suiga o le pH e i ai se aafiaga i mea taulima (fafie, apamemea, sila, u'amea, maa, ipu, tioata, ma isi) i totonu? Ma toe, ua saunia e Ian McLeod se malamalamaaga: 

E tusa ai ma measina fa'ale-aganu'u i lalo o le sami i se tulaga lautele, o le i'ila i luga o sima o le a sili atu ona vave fa'aleagaina i le vave o le fa'amamaina o le mata ma 'apa iila i totonu o le gataifale. O le mea lea, mo le uʻamea, o le faʻateleina o le acidification o le a le o se mea lelei ona o mea faʻatau ma fausaga aʻau na fausia i uʻamea faʻamaʻi vaʻa o le a vave ona paʻu ma o le a sili atu ona faʻaleagaina ma paʻu i afa ona o le a le malosi pe mafiafia le sima. e pei o se siosiomaga e sili atu alkaline microenvironment. 

Fa'alagolago i lo latou matutua, e foliga mai e sili atu le lelei o mea tioata i se si'osi'omaga e sili atu le ga'o ona e masani ona fa'afefe e se masini fa'amavae alkaline lea e va'aia ai le alu atu o le sodium ma le calcium i totonu o le sami ae suia i le acid e mafua ai. mai le hydrolysis o le silica, lea e maua ai le silicic acid i pores ua pala o mea.

O mea e pei o mea e faia mai le kopa ma ona faʻameamea o le a le lelei tele e pei o le alkalinity o le suasami e foliga mai e faʻafefeteina mea faʻamaʻi ma fesoasoani e tuʻuina i lalo se paʻu puipui o le kopa(I) oxide, cuprite, poʻo le Cu2O, ma, pei o mo isi u'amea e pei o le ti'a ma le pewter, o le fa'ateleina o le fa'asa'o o le a fa'afaigofie ai le pala e o'o lava i metala amphoteric e pei o le apa ma le ti'a o le a le tali lelei i le maualuga o le maualuga o le suka.

E tusa ai ma mea faʻalaʻau, o le faʻateleina o le acidification e mafai ona faʻaitiitia ai le faʻaleagaina o gaioiga a mollusks fafie, aua o le a sili atu le faigata o mollusks ona fafaga ma tuʻu i lalo o latou exoskeletons calcareous, ae pei ona taʻu mai e se tasi o microbiologist ua matua tausaga, . . . o le taimi lava e te suia ai se tasi tulaga i se taumafaiga e faʻasaʻo le faʻafitauli, o le isi ituaiga o siama o le a sili atu ona malosi ona e talisapaia le sili atu o le microenvironment acidic, ma o lea e le mafai ai ona maua se aoga moni i le laau. 

O nisi o “critters” e faaleagaina ai le UCH, e pei o gribbles, o se tamai ituaiga o crustacean, ma anufe vaa. O anufe o vaa, e lē o ni anufe, o le mea moni lava o mollusks bivalve o le gataifale ma ni atigi ninii, e taʻutaʻua i le toʻa ma le faaleagaina o fausaga laupapa e faatofu i le sami, e pei o uafu, uafu, ma vaa laupapa. E ta'ua i nisi taimi o “nai o le sami.”

O anufe va'a fa'avavevave le leaga o le UCH e ala i le fa'afefeteina o pu i fafie. Ae, talu ai e iai a latou atigi calcium bicarbonate, e ono lamatia ai anufe i le faʻasaʻoina o le sami. E ui e ono aoga lenei mea mo le UCH, ae o loʻo tumau pea le vaʻaia pe aʻafia moni ni anufe. I nisi o nofoaga, e pei o le Baltic Sea, ua faateleina le salinity. O le i'uga, ua sosolo atu anufe e fiafia masima i le tele o va'a. I isi nofoaga, o le vai mafanafana o le sami o le a faʻaitiitia i le salinity (ona o le liusuavaʻe o vai malulu ma tafe tafe vai fou), ma faʻapea o anufe e faʻalagolago i le maualuga o le salinity o le a vaʻaia o latou faitau aofaʻi. Ae o loʻo tumau pea fesili, e pei o fea, o afea, ma, ioe, o le a le tikeri?

E iai ni itu aoga i nei vaila'au ma suiga fa'aola? E i ai ni la'au, algae, po'o ni manu e fa'amata'u i le fa'asa'o o le sami e puipuia ai le UHC? O fesili ia e leai ni a matou tali moni i lenei taimi ma e foliga mai e le mafai ona taliina i se taimi talafeagai. E o'o lava i le fa'aeteetega e tatau ona fa'avae i luga o va'aiga le tutusa, e ono fa'ailoa mai ai pe fa'apefea ona tatou aga'i i luma. O le mea lea, e taua tele le mata'ituina o taimi moni e le au fa'asao.

Suiga o le sami faaletino

O le sami o lo'o fealua'i pea. O le fegasoloa'i o le tele o vai ona o matagi, galu, tai, ma au e masani ona afaina ai laufanua i lalo o le sami, e aofia ai le UCH. Ae o iai ea ni a'afiaga e fa'atupula'ia ona o nei faiga fa'aletino ua sili atu ona fe'avea'i ona o suiga o le tau? A'o fa'amafanafanaina le vasa o le lalolagi i suiga o le tau, o fa'ata'ita'iga o au ma gyres (ma fa'apea le toe tufatufaina atu o le vevela) e suia i se auala e matua a'afia ai le pulega o le tau e pei ona tatou iloa ma fa'atasi ma le leiloa o le mautu o le tau o le lalolagi po'o, le itiiti ifo, va'aia. O a'afiaga fa'avae e ono tupu vave lava: si'itia o le suasami, suiga o timuga ma le tele o afā po'o le malosi, ma fa'ateleina le palapala. 

O le taunuuga o se afa na taia ai le matafaga o Ausetalia i le amataga o le 20113 ua faaalia ai aafiaga o suiga o le sami i luga o le UCH. Faaalia e le Ofisa Sili o Measina a le Matagaluega o Siosiomaga ma Punaoa a Ausetalia, Paddy Waterson, o le afa o Yasi na aafia ai se malepelepe e ta‘ua o le Yongala e latalata i Alva Beach, Kuiniselani. E ui o lo o iloiloina pea e le Matagaluega le aafiaga o lenei afa malosi o le teropika i le malepelepe,4 ua iloa o le aafiaga atoa o le afaina o le tino, aveesea ai le tele o amu vaivai ma le tele o amu malo. O lenei mea na faʻaalia ai le pito i luga o le uamea mo le taimi muamua i le tele o tausaga, lea o le a afaina ai lona faʻasao. I se tulaga talitutusa i Amerika i Matu, o loʻo popole le pulega o le Biscayne National Park i Florida i aʻafiaga o afā i le 1744 na malepe ai le HMS Fowey.

I le taimi nei, o nei mataupu o loʻo i luga o le ala e faʻateteleina. O faiga o matagi, o lo'o fa'asolosolo so'oso'o ma sili atu ona malosi, o le a fa'aauau pea ona fa'alavelaveina nofoaga o le UCH, fa'aleagaina fa'ailoga fa'ailoga, ma fesiita'i fa'afanua fa'afanua. E le gata i lea, o otaota mai galulolo ma afā e faigofie ona tafe mai le eleele agai i le sami, fetoai ma ono faaleagaina ai mea uma i lona ala. O le si'itia o le suasami po'o le afā o le a i'u ai i le fa'ateleina o le tafia o le matafaga. O le palapala ma le tafia e ono punitia ai ituaiga uma o nofoaga lata ane mai le vaaiga. Ae atonu e iai foi itu lelei. O le si'isi'i o vai o le a suia ai le loloto o nofoaga o lo'o iloa UCH, fa'ateleina lo latou mamao mai le matafaga ae maua ai se puipuiga fa'aopoopo mai galu ma le malosi o afa. E fa'apena fo'i, e fa'apea fo'i, e mafai ona fa'ailoa mai e le palapala palapala e le'i iloa ni nofoaga o lo'o lofia ai, pe atonu fo'i, o le si'itia o le suasami o le a fa'aopoopoina ai measina fa'ale-aganu'u i lalo ole sami a'o lofia nu'u. 

E le gata i lea, o le fa'aputuina o vaega fou o le palapala ma le palapala e ono mana'omia ai se fa'aopoopoga fa'aopoopo e fa'afetaui ai felauaiga ma feso'otaiga. O lo'o tumau pea le fesili po'o a ni puipuiga e tatau ona tu'uina atu i measina in situ pe a tatau ona vaneina alavai fou pe fa'apipi'i laina eletise ma feso'ota'iga fou. O talanoaga i le fa'atinoina o malosiaga fa'afouina i fafo ua atili fa'afaigata ai le mataupu. O le mea sili, e fesiligia pe o le puipuiga o le UCH o le a ave i ai le faamuamua i luga o nei manaoga lautele.

O le a se mea e mafai ona fa'amoemoeina e i latou e fiafia i tulafono fa'ava-o-malo e fa'atatau i le fa'asalaina o le sami?

I le 2008, e 155 ta'ita'i su'esu'e mo le fa'amaina o le sami mai atunu'u e 26 na fa'amaonia le Tautinoga a Monaco.5 E mafai e le Tautinoga ona tu'uina atu le amataga o se vala'au e fa'atino, e pei ona fa'aalia i ona ulutala vaega: (1) o lo'o fa'agasolo le fa'amaina o le sami; (2) o lo'o mafai ona iloa atu faiga fa'amasima o le sami; (3) ua faatelevaveina le fa'asa'o o le sami ma ua lata mai ni fa'aleagaina; (4) ole a'a'a ole sami ole a iai a'afiaga ole tamaoaiga; (5) e vave ona fa'asa'o le sami, ae fa'agesegese le toe fa'aleleia; ma le (6) e mafai ona pulea le fa'asa'o o le sami ile fa'atapula'aina ole maualuga ole CO2 ole ea ile lumana'i.6

Ae paga lea, mai le vaaiga o tulafono faava o malo o punaoa tau gataifale, ua i ai le le paleni o tutusa ma le le lava o le atinaʻeina o mea moni e fesoʻotaʻi ma le puipuiga a le UCH. O le mafuaʻaga o lenei faʻafitauli o le lalolagi atoa, faʻapea foʻi ma fofo e ono mafai ona maua. E leai se tulafono fa'ava-o-malo fa'apitoa e feso'ota'i ma le fa'asa'o o le sami po'o ona a'afiaga i puna'oa fa'alenatura po'o measina ua lofia. O feagaiga fa'ava-o-malo o le gataifale o lo'o maua mai ai le malosi itiiti e fa'amalosia ai atunu'u tetele o lo'o fa'aosoina le CO2 e suia a latou amio mo le lelei. 

E pei o vala'au lautele mo le fa'aitiitia o suiga o le tau, o lo'o tumau pea le fa'amalieina o gaioiga fa'atasi a le lalolagi i le fa'asalaina o le sami. Atonu e i ai ni faiga e mafai ona aumaia ai le mataupu i le manatu o itu auai i maliliega faavaomalo e ono talafeagai, ae na o le faalagolago i le malosi o le faatosinaina o amioga e faamaasiasi ai malo e faatino e foliga mai e sili atu le mautinoa, i le mea sili. 

O maliega fa'ava-o-malo talafeagai e fa'atuina ai se faiga "fa'ailo afi" e mafai ona fa'ailoa atu ai le fa'afitauli o le fa'a'asa o le sami i le lalolagi. O nei maliliega e aofia ai le UN Convention on Biological Diversity, Kyoto Protocol, ma le UN Convention on the Law of the Sea. Vagana, masalo, pe a oo i le puipuia o nofoaga autu o measina, e faigata ona faaosofia se gaioiga pe a tele le afaina o loʻo faʻamoemoeina ma faʻasalalau lautele, nai lo le i ai, manino, ma vavae ese. O le fa'aleagaina o le UCH atonu o se auala e fa'ailoa ai le mana'oga mo se fa'atinoga, ma e mafai e le Feagaiga i le Puipuiga o Measina Fa'aleAganu'u I lalo o le Suavai ona maua ai le auala e faia ai.

O le UN Framework Convention on Climate Change ma le Kyoto Protocol o auala autu ia mo le foia o suiga o le tau, ae e iai uma o la faaletonu. E le o faasino foi i le fa'asa'oina o le sami, ma o le "noataga" a itu auai o lo'o fa'aalia e ofo fua. O le mea sili, o konafesi a pati i lenei tauaofiaga e ofoina atu le avanoa e talanoaina ai le faʻasaʻoina o le sami. O taunuuga o le Copenhagen Climate Summit ma le Konafesi a Pati i Cancun e le o se mea lelei mo se gaioiga taua. O se vaega toʻaitiiti o "teena o le tau" ua tuʻuina atu punaoa tau tupe taua i le avea o nei mataupu ma faiga faʻapolokiki "tolu nofoaafi" i le Iunaite Setete ma isi nofoaga, ma faʻatapulaʻaina ai faiga faʻapolokiki mo gaioiga malosi. 

E fa'apena fo'i i le UN Convention on the Law of the Sea (UNCLOS) e le o ta'ua ai le fa'asao o le sami, e ui lava o lo'o fa'ailoa manino ai aia tatau ma matafaioi a itu auai e tusa ai ma le puipuiga o le sami, ma e mana'omia ai vaega e puipuia measina faaleaganuu i lalo o le sami. i lalo o le faaupuga “meafaitino o mea anamua ma talafaasolopito.” O mataupu 194 ma le 207, aemaise lava, e lagolagoina le manatu e faapea o itu auai o le feagaiga e tatau ona puipuia, faaitiitia, ma pulea le filogia o le siosiomaga o le gataifale. Masalo e le'i i ai se afaina o i latou na tusia nei aiaiga i le mafaufau o le sami, ae o nei aiaiga e mafai lava ona maua ai ni auala e auai ai itu auai e foia le mataupu, aemaise lava pe a tuʻufaʻatasia ma aiaiga mo matafaioi ma noataga ma mo taui ma faʻasalaga i totonu o le faiga fa'atulafono a malo ta'itasi o lo'o auai. O le mea lea, UNCLOS atonu o le "aū" sili ona malosi i totonu o le utu, ae o le mea taua, e leʻi faʻamaonia e le Iunaite Setete. 

E le taumateina, o le taimi lava na amata faamamaluina ai le UNCLOS i le 1994, na avea ma tulafono faʻavaomalo faʻavaomalo ma e noatia le Iunaite Setete e ola i ana aiaiga. Ae ose faavalevalea le finau faapea o sea finauga faigofie o le a toso ai le Iunaite Setete i totonu o le UNCLOS o feeseeseaiga i le auala e tali atu ai i se manaoga o se atunuu vaivai mo se gaioiga i luga o le sami. E tusa lava pe o le Iunaite Setete ma Saina, o le lalolagi e lua e sili ona tele le gaosiga, o loʻo galulue i le masini, o le ausia o manaʻoga faʻafaamasinoga o le a avea pea ma luitau, ma o le a faigata i itu faʻasala ona faʻamaonia le afaina pe o nei malo tetele e lua e faʻapitoa. na mafua ai le leaga.

E lua isi maliliega o loʻo taʻua, iinei. O le UN Convention on Biological Diversity e le o taʻua ai le acidification o le sami, ae o lona taulaʻi i le faʻasaoina o meaola eseese e mautinoa lava e mafua ona o atugaluga e uiga i le faʻafefe o le sami, lea na talanoaina i fonotaga eseese a itu auai. O le mea aupito itiiti, e ono mata'itu lelei e le Ofisa Fa'atonu ma lipoti atu le fa'asa'o o le sami i luma. O le London Convention and Protocol ma le MARPOL, le International Maritime Organization maliega i luga o le filogia o le gataifale, ua vaapiapi tele le taulaʻi i le lafoaia, faʻafefe, ma le lafoaia e vaʻa o le sami e fesoasoani moni i le faʻatalanoaina o le faʻasaʻo o le sami.

O le Feagaiga i le Puipuiga o Measina Faaleaganuu i lalo o le Suavai ua lata i lona 10 tausaga ia Novema 2011. E le o se mea e ofo ai, e leʻi faʻamoemoeina le faʻasaʻoina o le sami, ae e le o taʻua foi suiga o le tau o se mafuaʻaga o popolega - ma o le saienisi sa i ai iina ia fa'avaeina se faiga fa'aeteete. I le taimi nei, o le Secretariat for the UNESCO World Heritage Convention na taʻua ai le faʻafefe o le sami e faʻatatau i measina faʻanatura, ae le o le tulaga o measina faaleaganuu. E manino lava, o loʻo i ai le manaʻoga e suʻe ni auala e tuʻufaʻatasia ai nei luʻitau i fuafuaga, faiga faʻavae, ma le faʻamuamua e puipuia ai measina faaleaganuu i le lalolagi.

iʻuga

O le upega lavelave o au, vevela, ma kemisi e fa'aleleia ai le ola e pei ona tatou iloa i totonu o le sami, e lamatia e le mafai ona toe fa'afo'isia ona malepelepe ona o a'afiaga o suiga o le tau. Ua tatou iloa fo'i e matua maufetuuna'i faiga fa'anatura o le sami. Afai e mafai ona o mai faatasi se tuufaatasiga o le tagata lava ia ma gaoioi vave, masalo e le o tuai ona suia le silafia lautele i le faalauiloaina o le toe faapaleni faalenatura o kemisi o le sami. E mana'omia le fa'atalanoaina o suiga o le tau ma le fa'asao o le sami mo le tele o mafua'aga, na'o le tasi o le fa'asaoina o le UCH. O nofoaga o measina faaleaganuu i lalo o le sami o se vaega taua o lo tatou malamalama i fefaʻatauaʻiga ma femalagaiga i le lalolagi atoa ma le atinaʻeina faʻasolopito o tekinolosi ua mafai ai. O le malosi o le sami ma suiga o le tau e ono lamatia ai lena measina. E foliga mai e maualuga le avanoa o le le mafai ona toe faaleleia. Leai se tulafono fa'atulafonoina fa'atulafonoina e fa'atupuina le fa'aitiitiga o le CO2 ma fa'aulu kasa kasa. E oʻo lava i le faʻamatalaga o faʻamoemoega lelei faavaomalo e muta i le 2012. E tatau ona tatou faʻaogaina tulafono o loʻo i ai nei e unaʻia ai faiga faʻavae fou faavaomalo, lea e tatau ona faʻatautaia uma auala ma auala tatou te mafaia e ausia ai mea nei:

  • Toe fa'aleleia fa'anatura o le gataifale e fa'amautu ai alititai ma matafaga e fa'aitiitia ai a'afiaga o a'afiaga o suiga o le tau i nofoaga lata ane i le UCH; 
  • Fa'aitiitia le fa'aleagaina o le eleele e fa'aitiitia ai le maufetuuna'i o le gataifale ma afaina ai nofoaga o le UCH; 
  • Fa'aopoopo fa'amaoniga e ono afaina ai nofoaga fa'anatura ma fa'aleaganu'u mai le suia o kemisi o le sami e lagolago ai taumafaiga o lo'o iai e fa'aitiitia le gaosiga o le CO2; 
  • Fa'ailoa polokalame toe fa'aleleia/taui mo le fa'asa'oina o le sami e fa'aleagaina ai le si'osi'omaga (fa'ailoga masani o le fa'aleagaina o tupe) e fa'aitiitia ai le fa'atinoina o se filifiliga; 
  • Fa'aiti'itia isi fa'alavelave i fa'anatura o le gataifale, e pei o le fausiaina i totonu o le vai ma le fa'aogaina o mea fagota fa'aleagaina, e fa'aitiitia ai le ono afaina ai o meaola faanatura ma nofoaga o le UCH; 
  • Fa'ateleina le mata'ituina o nofoaga a le UCH, fa'ailoaina o ta'iala tau puipuiga mo fete'ena'iga e ono tula'i mai ma le fe'avea'i o le fa'aogaina o le sami (fa'ata'ita'iga, fa'apipi'i o le uaea, fa'atūina o le malosi o le sami, ma le su'eina), ma le vave tali atu i le puipuia o i latou o lo'o lamatia; ma 
  • Atina'e o fuafuaga fa'aletulafono mo le tuliloaina o mea fa'aleagaina ona o le fa'aleagaina o measina fa'ale-aganu'u uma mai fa'alavelave fa'atatau i suiga o le tau (atonu e faigata tele ona fai, ae ose fa'alavelave malosi fa'aagafesootai ma fa'apolokiki). 

I le leai o ni maliega fa'ava-o-malo fou (ma lo latou fa'atinoina lelei o le fa'atinoga), e tatau ona tatou manatua o le fa'asalaina o le sami o se tasi lea o le tele o fa'alavelave i la tatou measina i lalo o le sami i le lalolagi atoa. E ui o le fa'asalaina o le sami e mautinoa lava e fa'aleagaina ai faiga fa'anatura ma, atonu, nofoaga UCH, e tele, fa'alavelave feso'ota'i e mafai ma e tatau ona fo'ia. Mulimuli ane, o le tau o le tamaoaiga ma agafesootai o le le faia o le a iloa e sili atu nai lo le tau o le galue. Mo le taimi nei, e mana'omia le fa'agaoioia o se faiga fa'asao mo le puipuia po'o le eliina o le UCH i lenei suiga, suiga o le vasa, e tusa lava pe tatou te galulue e fa'atalanoaina uma le fa'asao o le sami ma suiga o le tau. 


1. Mo faamatalaga faaopoopo e uiga i le tulaga aloaia aloaia o le fuaitau “measina faaleaganuu i lalo o le sami,” tagai United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization (UNESCO): Convention on the Protection of the Underwater Cultural Heritage, Nov. 2, 2001, 41 ILM 40.

2. O upusii uma, iinei ma le vaega atoa o totoe o le tusiga, e mai le imeli ma Ian McLeod o le Western Australian Museum. O nei upusii e mafai ona iai ni suiga laiti, e le taua mo le manino ma le faiga.

3. Meraiah Foley, Afa Lashes Afā-Lelava Ausetalia, NY Times, Fep. 3, 2011, i le A6.

4. O fa'amatalaga muamua e uiga i le aafiaga o le malepelepe o lo'o maua mai le Australian National Shipwreck Database i le http://www.environment.gov.au/heritage/shipwrecks/database.html.

5. Tautinoga a Monaco (2008), e maua i le http://ioc3. unesco.org/oanet/Symposium2008/MonacoDeclaration. pdf.

6. Id.