TOE I SU'ESU'EGA

Lisi o Mataupu

1. faʻatomuaga
2. US Plastics Policy
- 2.1 Faiga Fa'avae a le Atunu'u
- 2.2 Faiga Faavae a le Atunuu
3. Faiga Fa'ava-o-malo
- 3.1 Feagaiga i le lalolagi atoa
- 3.2 Vaega o Faiga Faavae Saienisi
- 3.3 Teuteuga a le Feagaiga o Basel o otaota palasiti
4. Tulaga Fa'ata'amilo
5. Kemisi Green
6. Soifua Maloloina ma le Vasa
- 6.1 Ghost Gear
- 6.2 Aafiaga i le Ola o le Gataifale
- 6.3 Peleni Palasitika (Nurdles)
7. Palasitika ma le Soifua Maloloina o Tagata
8. Faamasino o le Siosiomaga
9. Talafa'asolopito o Palasitika
10. Punaoa Eseese

O lo'o matou fa'atupuina le gaosiga gafataulimaina ma le fa'aaogaina o palasitika.

Faitau e uiga i la matou Plastics Initiative (PI) ma le auala o loʻo matou galulue ai e ausia se tamaoaiga faʻataʻamilomilo moni mo palasitika.

O le Ofisa o le Polokalama Erica Nunez o loo saunoa i se mea na tupu

1. faʻatomuaga

O le a le lautele o le faafitauli o palasitika?

O le palasitika, o le ituaiga sili ona taatele o otaota o le gataifale tumau, o se tasi lea o faʻafitauli sili ona mamafa i faʻalapotopotoga faʻanatura o le gataifale. E ui ina faigata ona fuaina, e tusa ma le 8 miliona metric tone o palasitika e faaopoopo i le tatou vasa i tausaga taʻitasi, e aofia ai 236,000 tone o microplastics (Jambeck, 2015), lea e tutusa ma le sili atu ma le tasi le loli lapisi o palasitika lafo i totonu o le tatou vasa i minute uma (Pennington, 2016).

E fa'atatau e iai 5.25 trillion fasipepa palasitika i le sami, 229,000 tone opeopea i luga, ma 4 piliona palasitika microfibers i sikuea kilomita lapisi i le sami loloto (National Geographic, 2015). O le faitau miliona o fasi palasitika i totonu o le tatou vasa na fausia ai ni lapisi tetele se lima, e aofia ai ma le Great Pacific Garbage patch lea e telē atu nai lo Texas. I le 2050, o le a sili atu le palasitika i le sami i le mamafa nai lo iʻa (Ellen MacArthur Foundation, 2016). O le palasitika e le o iai foi i lo tatou vasa, ae o loʻo i le ea ma meaʻai tatou te 'ai i le tulaga e faʻatatau ai tagata taʻitoʻatasi e 'ai. se pepa fai aitalafu aoga o palasitika i vaiaso uma (Wit, Bigaud, 2019).

O le tele o palasitika o lo'o ulu atu i le otaota e i'u ina le lelei ona lafoa'i po'o i totonu fo'i o lapisi. I le 2018 lava ia, e 35 miliona tone o palasitika na gaosia i le Iunaite Setete, ma o lena na'o le 8.7 pasene o palasitika na toe fa'aaogaina (EPA, 2021). O le fa'aogaina o palasitika i aso nei e toetoe lava a le mafai ona alofia ma o le a fa'aauau pea ona avea ma fa'afitauli se'ia o'o ina toe fa'atulagaina ma suia la tatou va i palasitika.

E fa'afefea ona i'u le palasitika i le sami?

  1. Palasitika i lapisi: E masani ona leiloa pe feulaina le palasitika i le taimi o felauaiga i uta. O le palasitika lea e pipii solo i alavai ma ulu atu i alavai, ma i'u ai i le sami.
  2. Lapisi: O lapisi e pa'u i luga o le alatele po'o lo tatou si'osi'omaga fa'anatura e feavea'i e le matagi ma vai timu i totonu o tatou ogasami.
  3. I lalo ole alavai: O oloa tumama, pei o solo susu ma Q-tips, e masani ona fufulu i lalo ole alavai. Pe a fufulu lavalava (aemaise lava mea fa'akomepiuta) microfibers ma microplastics e tu'u atu i totonu o tatou vai otaota e ala i la tatou masini tamea. Mulimuli ane, o mea teuteu ma fa'amama mea fa'atasi ma microbeads o le a tu'uina atu microplastics i lalo ole alavai.
  4. Alamanuia Faigafaiva: O vaa fagota e ono leiloa pe lafoai mea fagota (vaai Ghost Gear) i le sami e faia ai mailei mata'utia mo meaola o le gataifale.
O se ata e uiga i le auala e i'u ai palasitika i le sami
US Department of Commerce, NO, ma AA (2022, Ianuari 27). Ose Taiala i Palasitika i le Vasa. NOAA's National Ocean Service. https://oceanservice.noaa.gov/hazards/marinedebris/plastics-in-the-ocean.html.

Aisea e taua ai le palasitika i le sami?

O palasitika e nafa ma le afaina o meaola o le gataifale, soifua maloloina lautele, ma le tamaoaiga i le lalolagi atoa. E le pei o isi ituaiga otaota, palasitika e le pala atoatoa, o lea e tumau ai i le sami mo le tele o seneturi. O le filogia o palasitika e le gata e o'o atu ai i le fa'amata'u i le si'osi'omaga: fa'alavelave fa'alavelave, fa'ai'u, felauaiga o meaola mai fafo, ma le fa'aleagaina o nofoaga (silasila i Aafiaga i le Ola o le Gataifale). E le gata i lea, o otaota o le gataifale o se mataʻutia o le tamaoaiga lea e faʻaleagaina ai le matagofie o le siosiomaga masani i le gataifale (vaai Siosiomaga Faaletulafono).

O le vasa e le gata e tele lona taua fa'aleaganu'u ae o lo'o avea ma fa'aolataga autu mo nu'u tu matafaga. O palasitika i totonu o a tatou alavai e lamatia ai le lelei o le suavai ma mea'ai o le gataifale. Microplastics e alu aʻe i luga o le filifili meaai ma lamatia ai le soifua maloloina o tagata (Vaai Palasitika ma le Soifua Maloloina o Tagata).

A'o fa'aauau pea ona fa'atupula'ia le fa'aleagaina o palasitika o le sami, o nei fa'afitauli o le a fa'atupula'ia se'i vagana ua tatou faia se gaioiga. O le avega o le palasitika tiute e le tatau ona faʻalagolago naʻo tagata faʻatau. Nai lo lena, e ala i le toe faʻavasegaina o le gaosiga o palasitika aʻo leʻi oʻo atu i tagata faʻaaogaina, e mafai ona tatou taʻitaʻia tagata gaosi oloa i fofo faʻavae i lenei faʻafitauli o le lalolagi.

Toe foi atu i le pito i luga


2. US Plastics Policy

2.1 Faiga Fa'avae a le Atunu'u

Schultz, J. (2021, Fepuari 8). Tulafono Pepa Iila a le Setete. Fono Aoao Faitulafono o le Siosiomaga. http://www.ncsl.org/research/environment-and-natural-resources/plastic-bag-legislation

E valu setete o lo'o iai tulafono e fa'aitiitia ai le gaosiga/fa'aaogāina o taga palasitika fa'aoga tasi. O taulaga o Boston, Chicago, Los Angeles, San Francisco, ma Seattle ua faʻasa foi taga palasitika. Boulder, Niu Ioka, Portland, Washington DC, ma Montgomery County Md. ua faʻasaina taga palasitika ma faʻatulafonoina totogifuapauina. O le fa'asa o taga palasitika ose laasaga taua, ona o se tasi o mea e masani ona maua i le filogia o palasitika o le sami.

Gardiner, B. (2022, Fepuari 22). Ma'eu se manumalo mata'ina i le pusa palasitika otaota e mafai ona taofia ai le filogia o le sami. National Geographic. https://www.nationalgeographic.com/environment/article/how-a-dramatic-win-in-plastic-waste-case-may-curb-ocean-pollution

Ia Tesema 2019, na manumalo ai le anti-pollution activist Diane Wilson i se mataupu iloga faasaga i le Formosa Plastics, o se tasi o kamupani sili ona tele i le lalolagi, mo le tele o tausaga o le faʻaleagaina o palasitisi faasolitulafono i luga o le Talafatai o Texas. O le $50 miliona tala o le fa'aiuga ua fa'atusalia ai se manumalo fa'asolopito o se fa'ailoga sili ona tele na tu'uina atu i se suti sitiseni fa'asaga i se tagata fa'aleagaina fale gaosimea i lalo o le US Clean Water Act. E tusa ai ma le fa'aiuga, ua fa'atonuina le Formosa Plastics e o'o atu i le "zero-discharge" o otaota palasitika mai lona falegaosimea Point Comfort, totogi fa'asalaga se'ia uma le tu'uina atu o mea oona, ma fa'atupe le fa'amamāina o palasitika o lo'o fa'aputuina i totonu o Texas 'vaivai i le lotoifale na afaina, matafaga, ma alavai. O Wilson, o lana galuega le vaivai na maua ai le 2023 Goldman Environmental Prize, na ia ofoina atu le nofoaga atoa i se faʻalagolago, e faʻaaogaina mo le tele o mafuaaga tau le siosiomaga. O lenei suti sitiseni fa'atosina ua fa'atupuina ai suiga i totonu o se pisinisi tele e masani ona fa'aleagaina e aunoa ma se fa'asalaga.

Gibbens, S. (2019, Aokuso 15). Va'ai i le fa'alavelave lavelave o fa'asaina o palasitika i le US National Geographic. nationalgeographic.com/environment/2019/08/map-shows-the-complicated-landscape-of-plastic-bans

E tele fete’ena’iga a le fa’amasinoga o lo’o fa’aauau i totonu o le Iunaite Setete lea e le’i ioe ai taulaga ma setete pe fa’atulafonoina le fa’asa pe leai. O le faitau selau o itumalo i le Iunaite Setete o loʻo i ai se ituaiga o palasitika totogifuapauina poʻo faʻasaina, e aofia ai nisi i Kalefonia ma Niu Ioka. Ae sefulufitu setete fai mai e le tusa ai ma le tulafono le faʻasa o mea palasitika, ma faʻamaonia lelei le mafai ona faʻasa. O fa'asaina o lo'o faia o lo'o taumafai e fa'aitiitia le filogia o palasitika, ae o le to'atele o tagata e fai mai e sili atu le totogi nai lo le fa'asa sa'o i le suia o amioga a tagata fa'atau.

Surfrider. (2019, Iuni 11). Ua pasia e Oregon le fa'asa atoa o taga pepa iila. Maua mai: surfrider.org/coastal-blog/entry/oregon-passes-strongest-plastic-bag-ban-in-the-country

California Ocean Protection Council. (2022, Fepuari). Taiala Microplastics i le Setete atoa. https://www.opc.ca.gov/webmaster/ftp/pdf/agenda_items/ 20220223/Item_6_Exhibit_A_Statewide_Microplastics_Strategy.pdf

Faatasi ai ma le vaetamaina o le Senate Bill 1263 (Sen. Anthony Portantino) i le 2018, na iloa ai e le Fono Faitulafono a le Setete o Kalefonia le manaomia o se fuafuaga atoatoa e foia ai le mataʻutia ma le faifai pea o microplastics i le siosiomaga o le gataifale a le setete. O le California Ocean Protection Council (OPC) na lomia lenei Statewide Microplastic Strategy, e maua ai se faafanua mo le tele o tausaga mo ofisa o le setete ma paaga i fafo e galulue faatasi e suʻesuʻe ma iu ai ina faaitiitia le filogia microplastic oona i le gataifale o Kalefonia i le gataifale ma vai. O le fa'avae o lenei ta'iala o le fa'ailoa lea e tatau i le setete ona faia se fa'ai'uga ma le fa'aeteetega e fa'aitiitia ai le filogia o microplastic, a'o fa'aauau pea le fa'atupula'ia o le malamalama fa'asaienisi o puna'oa microplastics, a'afiaga, ma faiga fa'aitiitiga lelei.

HB 1085 – 68th Washington State Legislature, (2023-24 Reg. Sess.): Fa'aitiitia Faiga Fa'apalapala. (2023, Aperila). https://app.leg.wa.gov/billsummary?Year=2023&BillNumber=1085

Ia Aperila 2023, na autasia ai e le Senate a le Setete o Uosigitone le Tulafono Tau Faaofi o le Maota 1085 (HB 1085) e faaitiitia ai le filogia o palasiti i ni auala eseese se tolu. Lagolagoina e le Rep. Sharlett Mena (D-Tacoma), o le tulafono taufaaofi e manaʻomia ai fale fou e fausia i vaipuna e tatau foi ona iai ni fagu faʻatumu; fa'ate'a le fa'aogaina o mea laiti mo le soifua maloloina po'o le lalelei i totonu o pusa palasitika o lo'o tu'uina atu e faletalimalo ma isi nofoaga e nonofo ai; ma fa'asa le fa'atau atu o palasitika vaivai opeopea ma uafu, a'o fa'atulafonoina le su'esu'eina o fausaga palasitika maaa i luga ole vai. Ina ia ausia ana sini, o le pili e aofia ai le tele o lala sooupu a le malo ma fono ma o le a faatino i taimi eseese. Na lagolagoina e Rep. Mena le HB 1085 o se vaega o le taua a le Setete o Uosigitone e puipuia ai le soifua maloloina lautele, punaoa vai, ma faigafaiva mai le tele o le filogia o palasiti.

Komiti Fa'atonu a le Setete o Kalefonia e Pulea Punaoa Suavai. (2020, Iuni 16). E fa'ailoa e le Komiti Fa'atonu Suavai a le Setete o mea fa'apipi'i i vai inu e fa'alototeleina ai le fa'alauiloaina o vai fa'alaua'itele [Faasalalauga faasalalau]. https://www.waterboards.ca.gov/press_room/press_releases/ 2020/pr06162020_microplastics.pdf

O Kalefonia o le fa'alapotopotoga muamua lea a le malo i le lalolagi na fa'ata'ita'i fa'apitoa ana vai inu mo le fa'aleagaina o microplastic ma le fa'alauiloaina o ana masini su'esu'e i le setete atoa. O lenei taumafaiga a le California State Water Resources Control Board o le taunuuga lea o 2018 Senate Bills Nu. 1422 ma Nu. 1263, lagolagoina e le Sen. Anthony Portantino, lea, i le faasologa, na faʻatonuina kamupani faʻaitulagi o loʻo tuʻuina atu vai e atiaʻe auala faʻapitoa mo le suʻeina o microplastic infiltration i totonu o vai fou ma vai inu ma faʻatulagaina le mataʻituina o microplastics o le gataifale mai le talafatai o Kalefonia. A'o fa'alauteleina e le au fa'aitulagi ma le setete o vai le su'ega ma le lipotia o le maualuga o le microplastic i vai inu i le isi lima tausaga, o le a fa'aauau pea ona fa'alagolago le malo o Kalefonia i le sosaiete fa'asaienisi e fa'aauau su'esu'ega i a'afiaga o le soifua maloloina o tagata ma le si'osi'omaga o microplastic ingestion.

Toe foi atu i le pito i luga

2.2 Faiga Faavae a le Atunuu

US Environmental Protection Agency. (2023, Aperila). Fa'ata'ita'i Fuafuaga a le Atunu'u e Puipuia Faiga Fa'apalapala. Ofisa o le Faasao ma le Toe Faaleleia o Punaoa a le EPA. https://www.epa.gov/circulareconomy/draft-national-strategy-prevent-plastic-pollution

Ole fuafuaga e fa'atatau ile fa'aitiitia ole filogia ile gaosiga ole palasitika, fa'aleleia le fa'aogaina o meafaitino pe a uma ona fa'aoga, ma puipuia otaota ma micro/nano-plastics mai le ulu atu i alavai ma aveese lapisi mai le si'osi'omaga. O le fa'ata'ita'iga fa'ata'ita'iga, na faia e fai ma fa'aopoopoga o le National Recycling Strategy a le EPA na tu'uina mai i le 2021, o lo'o fa'amamafaina ai le mana'omia o se faiga fa'ata'amilo mo le fa'atonutonuina o palasiti ma fa'atinoga taua. O le fuafuaga a le atunuʻu, e ui e leʻi faʻatulafonoina, e maua ai le taʻiala mo faiga faʻavae a le feterale ma le setete ma isi vaega o loʻo vaʻavaʻai e foia le filogia palasitila.

Jain, N., ma LaBeaud, D. (2022, Oketopa) E Fa'afefea ona Ta'ita'ia e le Tausiga Soifua Maloloina a Amerika Suiga i le lalolagi atoa i le La'uina o otaota palasitika. AMA Journal of Ethics. 24(10):E986-993. doi: 10.1001/amajethics.2022.986.

E oo mai i le taimi nei, e leʻi taulamua le Iunaite Setete i faiga faʻavae e faʻatatau i le faʻaleagaina o palasitisi, ae o se tasi o auala e mafai ai e le US ona taʻimua e faʻatatau i le lafoaia o otaota palasitika mai le soifua maloloina. O le lafoaia o otaota o le soifua maloloina o se tasi lea o faʻamataʻu tele i le soifua maloloina gafataulimaina o le lalolagi. Tulaga o lo'o iai i le taimi nei o le lafoa'iina o otaota o tausiga fa'alesoifua maloloina i totonu o le atunu'u ma fa'ava-o-malo i luga o le eleele ma le sami, o se faiga e fa'aleagaina ai le tulaga tutusa o le soifua maloloina o le lalolagi e ala i le afaina ai o le soifua maloloina o nu'u vaivai. Ua fautuaina e le au tusitala le toe faʻaleleia o tiute faʻaagafesootai ma amio faʻale-soifua maloloina mo le gaosiga o otaota ma le puleaina o le soifua maloloina e ala i le tuʻuina atu o le tali atu i taʻitaʻi faʻalapotopotoga o le soifua maloloina, faʻamalosia le faʻatinoina ma le tausiga o filifili sapalai, ma faʻamalosia le galulue faʻatasi i falemaʻi, palasitika, ma otaota.

US Environmental Protection Agency. (2021, Novema). Fuafuaga Fa'ata'ita'i a le Atunu'u Vaega Muamua o le Fa'asologa o le Fausiaina o se Tamaoaiga Fa'ata'amilo mo Tagata Uma. https://www.epa.gov/system/files/documents/2021-11/final-national-recycling-strategy.pdf

O le National Recycling Strategy o loʻo taulaʻi i le faʻaleleia ma le faʻalauteleina o le faiga o otaota a le malo (MSW) toe faʻaaogaina ma faʻatasi ai ma le faʻamoemoe e fausia se faiga e sili atu le malosi, sili atu ona faʻaleleia ma taugofie le puleaina ma le toe faʻaaogaina o otaota i totonu o le Iunaite Setete. O sini autu o le lipoti e aofia ai le faʻaleleia atili o maketi mo oloa toe faʻaaogaina, faʻateleina le aoina ma le faʻaleleia o meafaitino faʻaleagaina o otaota, faʻaitiitia le faʻaleagaina o mea e toe faʻaaogaina, ma le faʻateleina o faiga faʻavae e lagolago ai le taamilosaga. E ui o le toe fa'aaogaina e le mafai ona foia le mataupu o le filogia o palasitisi, o lenei ta'iala e mafai ona fesoasoani e ta'ita'ia faiga sili mo le gaioiga agai i se tamaoaiga sili atu li'o. O le faʻamatalaga, o le vaega mulimuli o lenei lipoti o loʻo tuʻuina mai ai se aotelega matagofie o galuega o loʻo faia e ofisa feterale i le Iunaite Setete.

Bates, S. (2021, Iuni 25). Fa'aaogā e Saienitisi Fa'amatalaga Satelite a le NASA e Su'e ai Microplastics o le Vasa Mai Avanoa. NASA Earth Science News Team. https://www.nasa.gov/feature/esnt2021/scientists-use-nasa-satellite-data-to-track-ocean-microplastics-from-space

O loʻo faʻaogaina foʻi e le au suʻesuʻe faʻamaumauga satelite a le NASA e siaki ai le gaioiga o microplastics i le vasa, faʻaaogaina faʻamaumauga mai le NASA's Cyclone Global Navigation Satellite System (CYGNSS).

Microplastics fa'atonuga i le lalolagi atoa, 2017

Tulafono, KL, Starr, N., Siegler, TR, Jambeck, J., Mallos, N., & Leonard, GB (2020). O le sao a le Iunaite Setete o otaota palasitika i le eleele ma le sami. Science Advances, 6(44). https://doi.org/10.1126/sciadv.abd0288

O lenei suʻesuʻega faʻasaienisi 2020 ua faʻaalia ai, i le 2016, na gaosia ai e le US le tele o otaota palasitika i le mamafa ma le tagata taʻitasi nai lo se isi lava malo. O se vaega tele o lenei otaota na lafoa'i faasolitulafono i totonu o le US, ma e sili atu foi na le lelei le puleaina i atunuu na faaulufale mai mea e aoina i le US mo le toe faʻaaogaina. I le fa'atatauina o nei sao, o le aofa'i o otaota palasitika na gaosia i totonu o le US ua fuafua e ulufale atu i le gataifale i le 2016 e o'o atu i le fa'alima taimi e sili atu nai lo le fa'atatau mo le 2010, ma maua ai le sao o le atunu'u i le pito sili ona maualuga i le lalolagi.

National Academies of Sciences, Engineering, and Medicine. (2022). Fuafua ma le matafaioi a le US i le Global Ocean Plastic Waste. Uosigitone, DC: The National Academies Press. https://doi.org/10.17226/26132.

O lenei su'esu'ega sa fa'atinoina o se tali i se talosaga i le Save Our Seas 2.0 Act mo se fa'asaienisi tu'ufa'atasiga o le sao a le Iunaite Setete ma le sao i le tali atu i le filogia o le gataifale o le lalolagi. Faatasi ai ma le US o loʻo faʻatupuina le tele o otaota palasitika o soʻo se atunuu i le lalolagi e oʻo mai i le 2016, o lenei lipoti e manaʻomia ai se fuafuaga a le atunuʻu e faʻaitiitia ai le gaosiga o otaota palasitika a le US. O lo'o fautuaina ai fo'i se fa'alautele, fa'amaopoopo faiga mata'itū ina ia malamalama atili i le fua ma fa'apogai o le fa'aleagaina o palasitika a Amerika ma mata'itū ai le aga'i i luma o le atunu'u.

Sa'oloto Mai Palasitika. (2021, Mati 26). Talosaga Sa'oloto Mai Faiga Fa'a'ele'elea Palasitika. Sa'oloto Mai Palasitika. http://www.breakfreefromplastic.org/pollution-act/

Ole Break Free From Plastic Pollution Act o le 2021 (BFFPPA) ose tulafono feterale e lagolagoina e Sen. Jeff Merkley (OR) ma Rep. Alan Lowenthal (CA o loʻo tuʻuina atu le seti sili ona atoatoa o faiga faʻavae fofo na faʻalauiloaina i le fono. O le pili e faʻaitiitia ai le filogia mai le puna, faʻateleina le toe faʻaaogaina, ma puipuia nuu pito i luma. pili o le a fa'aleleia atili ai le soifua maloloina o tagata, e ala i le fa'aitiitia o lo tatou tulaga lamatia o le fa'aaogaina o microplastics. O le ta'e sa'oloto mai le palasitika o le a matua fa'aitiitia ai fo'i a tatou kasa oona. tulafono i le tulaga faaleatunuu i le Iunaite Setete.

O le a le mea o le a Fa'ataunu'uina e le Tulafono e Sa'oloto mai Faiga Fa'aleaga
Sa'oloto Mai Palasitika. (2021, Mati 26). Talosaga Sa'oloto Mai Faiga Fa'a'ele'elea Palasitika. Sa'oloto Mai Palasitika. http://www.breakfreefromplastic.org/pollution-act/

Mau – S. 1982 – 116th Konekeresi (2019-2020): Save Our Seas 2.0 Act (2020, Tesema 18). https://www.congress.gov/bill/116th-congress/senate-bill/1982

I le 2020, na fa'atulafonoina ai e le Konekeresi le Tulafono Save Our Seas 2.0 lea na fa'atuina ai mana'oga ma fa'aosofiaga e fa'aitiitia, toe fa'aaogaina, ma puipuia ai otaota o le gataifale (fa'ata'ita'iga, otaota palasitika). O le fa'amatalaga na fa'avaeina fo'i e le tulafono taufa'aofi le Marine Debris Foundation, o se fa'alapotopotoga fa'ameaalofa ma e le'o ni polofiti ma e le o se lala po'o se fa'avae a le Iunaite Setete. O le Marine Debris Foundation o le a galulue faʻatasi ma le NOAA's Marine Debris Program ma taulaʻi i gaoioiga e iloilo ai, puipuia, faʻaitiitia, ma aveese otaota o le gataifale ma faʻatalanoaina aʻafiaga leaga o otaota o le gataifale ma ona mafuaʻaga i le tamaoaiga o le Iunaite Setete, le gataifale. siosiomaga (e aofia ai ogasami i le pulega faa-faamasinoga a le Iunaite Setete, ogasami maualuluga, ma ogasami i pulega a isi atunuu), ma le saogalemu o folauga.

S.5163 – Konekeresi Lona 117 (2021-2022): Puipuia o Nuu ma Afioaga mai Palasitika Tulafono. (2022, Tesema 1). https://www.congress.gov/bill/117th-congress/senate-bill/5163

I le 2022, na auai ai Sen. Cory Booker (DN.J.) ma Rep. Jared Huffman (D-CA) ia Sen. Jeff Merkley (D-OR) ma le Rep. Alan Lowenthal (D-CA) e fa'alauiloa atu le Puipuiga o Nuu mai Plastics. Tulafono tulafono. Fausia i luga o aiaiga autu mai le Break Free From Plastic Pollution Act, o lenei pili e faʻamoemoe e foia le faʻafitauli o le gaosiga o palasitika lea e afaina ai le soifua maloloina o pitonuʻu maualalo ma nuʻu lanu. Ona o le sini tele o le siitia ese o le tamaoaiga o Amerika mai le palasitika e tasi le faaaogaina, o le Protecting Communities from Plastics Act o loo faamoemoe e faavae tulafono sili atu mo le suauu ma fausia ni sini fou i le atunuu atoa mo le faaitiitia o puna palasitika ma toe faaaogaina i vaega o afifi ma auaunaga tau taumafa.

S.2645 – Konekeresi Lona 117 (2021-2022): Tauia taumafaiga e faʻaitiitia ai le faʻaaogaina o mea leaga i totonu o le Ecosystems Act o le 2021.. (2021, Aokuso 5). https://www.congress.gov/bill/117th-congress/senate-bill/2645

Na faalauiloa e Sen. Sheldon Whitehouse (D-RI) se pili fou e fausia ai se uunaiga fou malosi e toe faʻaaogaina palasitika, faʻaitiitia le gaosiga o palasitika taupou, ma faʻamauina le pisinisi palasitika e sili atu ona tali atu mo otaota oona lea e faʻaleagaina ai le soifua maloloina lautele ma nofoaga taua o le siosiomaga. . O le tulafono ua fuafuaina, ua faaigoaina o le Rewarding Efforts to Decrease Unrecycled Contaminants in Ecosystems (REDUCE) Act, o le a tuuina atu ai se totogi e 20-sene i le pauna i le faatauina atu o palasitika taupou o loo faafaigaluegaina i oloa e tasi le faaaogaina. O lenei totogifuapauina o le a fesoasoani i palasitika toe faʻaaogaina e tauva ma palasitika taupou i luga o tulaga tutusa. O mea o lo'o ufiufi e aofia ai le afifiina, oloa tautua taumafa, pusa meainu, ma ato - fa'atasi ai ma tuusaunoaga mo oloa fa'afoma'i ma oloa tumama.

Jain, N., & LaBeaud, D. (2022). E Fa'afefea ona Ta'ita'ia e le Tausiga Soifua Maloloina a Amerika Suiga i le lalolagi atoa i le La'uina o Lafoa'i? AMA Journal of Ethics, 24(10):E986-993. doi: 10.1001/amajethics.2022.986.

O auala lafoa'i o lo'o i ai nei ole palasitika lapisi tausiga fa'alesoifua maloloina e matua fa'aleagaina ai le tulaga tutusa o le soifua maloloina o le lalolagi, fa'aletonu le a'afiaina o le soifua maloloina o tagata vaivai ma fa'atauva'a. E ala i le fa'aauauina o le fa'aulufale atu o otaota o le soifua maloloina i totonu o le atunu'u e lafo i fanua ma vai o atunu'u tau atia'e, o lo'o fa'ateleina ai e le US le a'afiaga o le si'osi'omaga ma le soifua maloloina e lamatia ai le soifua maloloina gafataulimaina o le lalolagi. E mana'omia le toe fa'avasegaina o tiute fa'aagafesootai ma fa'aleaganu'u mo le gaosiga ma le fa'afoega o otaota mo le soifua maloloina. O lenei tusiga e fautuaina le tuʻuina atu o le tali atu atoatoa i taʻitaʻi faʻalapotopotoga tausi soifua maloloina, faʻamalosia le faʻatinoina ma le tausiga o filifili sapalai, ma faʻamalosia le galulue faʻatasi i luga o falemaʻi, palasitika, ma otaota. 

Wong, E. (2019, Me 16). Saienisi i luga o le Mauga: Fo'ia o le Fa'afitauli o otaota palaitia. Springer Natura. Maua mai: bit.ly/2HQTrfi

O se aofaʻiga o tala e fesoʻotaʻi ai tagata tomai faʻasaienisi i le au fai tulafono i Capitol Hill. Latou te faʻamatalaina pe faʻafefea ona avea otaota palasitika ma se faʻamataʻu ma mea e mafai ona fai e foia ai le faʻafitauli aʻo faʻamalosia pisinisi ma taʻitaʻia ai le faʻatupulaia o galuega.

TUSI I TOP


3. Faiga Fa'ava-o-malo

Nielsen, MB, Clausen, LP, Cronin, R., Hansen, SF, Oturai, NG, & Syberg, K. (2023). Fa'ailoaina le fa'asaienisi i tua atu o faiga fa'avae e fa'atatau i le filogia o palasiti. Microplastics ma Nanoplastics, 3(1), 1-18. https://doi.org/10.1186/s43591-022-00046-y

Na au'ili'ili e le au tusitala ni faiga faavae autu se ono e tulimata'i ai le filogia o palasitisi ma maua ai o faiga palasitika e masani ona faasino i molimau mai tala faasaienisi ma lipoti. O tala fa'asaienisi ma lipoti o lo'o tu'uina atu ai le malamalama e uiga i fa'apogai palasitika, a'afiaga o le si'osi'omaga o palasitika ma le gaosiga ma le fa'aogaina o mamanu. E silia ma le afa o faiga fa'avae palasitika na su'esu'eina e fa'atatau i fa'amaumauga o le mataituina o lapisi. E foliga mai na fa'aogaina se vaega 'ese'ese o tala fa'asaienisi 'ese'ese ma mea faigaluega i le fa'atulagaina o faiga fa'avae palasitika. Ae ui i lea, o loʻo i ai pea le tele o le le mautonu e fesoʻotaʻi ma le fuafuaina o le afaina mai le filogia o palasitisi, o lona uiga o faiga faʻavae e tatau ona faʻatagaina mo fetuunaiga. I le aotelega, o fa'amaoniga fa'asaienisi e fa'amauina pe a fa'atulagaina faiga fa'avae. O le tele o ituaiga fa'amaoniga 'ese'ese o lo'o fa'aaogaina e lagolago ai faiga fa'avae e ono tula'i mai ai ni fuafuaga fete'ena'i. O lenei feteenaiga e ono aafia ai feutagaiga ma faiga faavae faavaomalo.

OECD (2022, Fepuari), Global Plastics Va'aiga: Aveta'avale Tamaoaiga, Aafiaga Si'osi'omaga ma Faiga Fa'avae. OECD Publishing, Pale. https://doi.org/10.1787/de747aef-en.

E ui o palasitika o mea e sili ona aoga mo sosaiete faʻaonaponei, o le gaosiga o palasitika ma le gaosiga o otaota o loʻo faʻaauau pea ona faʻateleina ma e manaʻomia se gaioiga faʻanatinati ina ia faʻataʻamilomilo atili le taamilosaga o le ola o palasitika. I le lalolagi, e na'o le 9% o otaota palasitika e toe fa'aaogaina ae 22% o lo'o le pulea lelei. E mana'omia e le OECD le fa'alauteleina o faiga fa'avae a le atunu'u ma fa'aleleia atili le galulue fa'ava-o-malo e fa'aitiitia ai a'afiaga o le si'osi'omaga i vaega uma o tau. O lenei lipoti o loʻo taulaʻi i le aʻoaʻoina ma le lagolagoina o taumafaiga faʻavae e faʻafefe ai le palasitika. O lo'o fa'ailoa mai e le Outlook ni fa'amaufa'ailoga autu se fa mo le punou o le pi'o o palasitika: lagolago malosi atu mo maketi palasitika toe fa'aaogaina (lua); faiga fa'avae e fa'atupu ai le fa'atekonolosi fa'afouina i palasitika; faiga fa'alotoifale sili atu; ma sili atu le galulue faatasi faavaomalo. O le muamua lea o lipoti e lua ua fuafuaina, o le lipoti lona lua, Global Plastics Va'aiga: Faiga Fa'avae i le 2060 o loʻo lisi atu i lalo.

OECD (2022, Iuni), Global Plastics Va'aiga: Faiga Fa'avae i le 2060. OECD Publishing, Pale, https://doi.org/10.1787/aa1edf33-en

O le lalolagi e leai se mea e latalata i le ausiaina o lona sini o le faʻamutaina o le filogia o palasitisi, seʻi vagana ua faʻatinoina faiga faʻavae sili atu ma le faʻamaopoopoina. Ina ia fesoasoani e ausia sini o loʻo faʻataʻatia e atunuʻu eseese, o loʻo tuʻuina atu e le OECD se vaʻaiga palasitika ma faʻataʻitaʻiga faiga faʻavae e fesoasoani e taʻitaʻia ai le au fai tulafono. O le lipoti o loʻo tuʻuina atu ai se seti o faʻataʻitaʻiga tutusa i luga o palasitika i le 2060, e aofia ai le faʻaogaina o palasitika, otaota faʻapea ma aʻafiaga o le siʻosiʻomaga e fesoʻotaʻi ma palasitika, aemaise lava le tafe i le siosiomaga. Ole lipoti lea ole tulitatao ile lipoti muamua, Avetaavale Tamaoaiga, Aafiaga Faalesiosiomaga ma Filifiliga Faiga Faavae (lisiina i luga) lea na fuaina ai faiga o lo'o i ai nei i le fa'aogaina o palasitika, fa'atupu otaota ma le tafe, fa'atasi ai ma le fa'ailoaina o le fa'avae o faiga fa'avae e taofia ai a'afiaga o le si'osi'omaga o palasitika.

IUCN. (2022). IUCN Briefing for Negotiators: Plastics Treaty INC. Maliega a le IUCN WCEL i le Vaega Fa'aleaganu'u Palasitika. https://www.iucn.org/our-union/commissions/group/iucn-wcel-agreement-plastic-pollution-task-force/resources 

Na faia e le IUCN se faasologa o puʻupuʻu, taʻitasi e itiiti ifo i le lima itulau, e lagolago ai le taamilosaga muamua o feutagaiga mo le Plastic Pollution Treaty e pei ona tuʻuina mai e le United Nations Environment Assembly (UNEA) iugafono 5/14, O faʻamatalaga na faʻatulagaina i vasega faʻapitoa. ma na fausia i luga o laasaga na faia i le tausaga talu ai e uiga i faʻamatalaga o le feagaiga, elemene autu, fegalegaleaiga ma isi feagaiga, fausaga faʻapitoa ma auala faaletulafono. O faʻamatalaga uma, e aofia ai faʻamatalaga autu, o le tamaoaiga faʻataʻamilo, fegalegaleaiga pulega, ma maliega tau siʻosiʻomaga tele o loʻo avanoa. iinei. O nei fa'amatalaga e le gata e fesoasoani mo tagata fai faiga fa'avae, ae fesoasoani fo'i e ta'ita'ia le atina'eina o feagaiga fa'a-palaitia i le taimi o ulua'i talanoaga.

Le Fa'amama Matafaga Mulimuli. (2021, Iulai). Tulafono a le Atunu'u i Oloa Faila. lastbeachcleanup.org/countrylaws

Se lisi atoatoa o tulafono a le lalolagi e fa'atatau i oloa palasitika. E o'o mai i le taimi nei, e 188 atunuu o lo'o fa'asa i le atunu'u atoa le fa'asaina o ato palasitika po'o le aso e fa'amutaina ai, 81 atunu'u o lo'o fa'asa i le atunu'u atoa po'o le aso e fa'ai'u ai, ma le 96 o atunu'u o lo'o i ai le fa'asaina o pusa palasitika po'o le aso fa'ai'u.

Buchholz, K. (2021). Fa'amatalaga: Ua Fa'asa e Atunu'u Ato Fa'ama'i. Statista Infographics. https://www.statista.com/chart/14120/the-countries-banning-plastic-bags/

E onosefulu iva atunuu i le lalolagi atoa o lo'o fa'asa atoa pe fa'a'ese'ese taga pepa iila. O le isi tolusefulu lua atunuu latou te totogia se totogifuapauina poʻo se lafoga ina ia faʻatapulaʻaina le palasitika. Na faalauiloa talu ai nei e Saina o le a faasaina uma ato e le mafai ona faapala i aai tetele i le faaiuga o le 2020 ma faalautele atu le faasaina i le atunuu atoa i le 2022. O taga palasitika ua na o le tasi le laasaga e faamuta ai le faalagolago i le palasitika e tasi e faaaoga, ae o tulafono e sili atu ona atoatoa e manaomia e fo'i le fa'alavelave fa'akomepiuta.

O Atunu'u o lo'o fa'asa ato pepa iila
Buchholz, K. (2021). Fa'amatalaga: Ua Fa'asa e Atunu'u Ato Fa'ama'i. Statista Infographics. https://www.statista.com/chart/14120/the-countries-banning-plastic-bags/

Faʻatonu (EU) 2019/904 a le Palemene Europa ma le Fono a le 5 Iuni 2019 i le faʻaitiitia o le aʻafiaga o nisi oloa palasitika i luga o le siosiomaga. PE/11/2019/REV/1 OJ L 155, 12.6.2019, itulau. 1–19 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV). ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2019/904/oj

O le fa'atupula'ia faifaipea o le fa'atupuina o otaota palasitika ma le tafe atu o otaota palasitika i totonu o le si'osi'omaga, ae maise lava i totonu o le gataifale, e tatau ona fo'ia ina ia mafai ona ausia se taamilosaga lapotopoto o le olaga mo palasitika. O lenei tulafono e fa'asa ai ituaiga palasitika e 10 e fa'aaoga e tasi ma e fa'atatau i nisi o oloa SUP, oloa e gaosia mai palasitika e mafai ona fa'aleagaina o le oxo ma mea fagota o lo'o iai iila. O lo'o tu'uina atu fa'atapula'a fa'atauga i mea'ai palasitika, straw, ipu, ipu ma fa'atūina le fa'aputuga o le aoina o le 90% toe fa'aaogaina mo fagu palasitika SUP i le 2029. O lenei fa'asa o palasitika fa'aoga tasi ua amata ona i ai se aafiaga i le auala e fa'aaoga ai e tagata fa'atau palasitika ma fa'amoemoe o le a ta'ita'ia ai le fa'aitiitiga tele o palasitika filogia i le isi sefulu tausaga.

Nofoaga Autu Faiga Fa'apolokiki a le Lalolagi (2022). O se iloiloga fa'alelalolagi o faiga fa'akomepiuta e lagolago ai le fa'aleleia atili o le faia o fa'ai'uga ma le tali atu a tagata lautele. Mati, A., Salam, S., Evans, T., Hilton, J., ma Fletcher, S. (faatonu). Revolution Plastics, Iunivesite o Portsmouth, UK. https://plasticspolicy.port.ac.uk/wp-content/uploads/2022/10/GPPC-Report.pdf

I le 2022, na faʻasalalau ai e le Global Plastics Policy Center se suʻesuʻega faʻavae faʻamaoniga e iloilo ai le aoga o faiga faʻapolokiki 100 na faʻatinoina e pisinisi, malo, ma sosaiete lautele i le lalolagi atoa. O lenei lipoti o loʻo faʻamatala auiliili ai na suʻesuʻega - faʻailoaina vaʻavaʻa taua i faʻamaoniga mo faiga faʻavae taʻitasi, suʻesuʻeina mea e faʻalavelave pe faʻaleleia ai faiga faʻavae, ma tuʻufaʻatasia auʻiliʻiliga taʻitasi e faʻamaonia ai faiga manuia ma faaiuga autu mo tagata fai faiga faʻavae. O lenei iloiloga loloto o faiga fa'akomepiuta i le lalolagi atoa o se fa'aopoopoga lea o le Faletupe o le Global Plastic Policy Centre o faiga fa'akomepiuta su'esu'e tuto'atasi, o le muamua o lona ituaiga o lo'o galue o se fa'aa'oa'oga taua ma fa'amatalaga i faiga fa'apologaina lelei. 

Royle, J., Jack, B., Parris, H., Hogg, D., & Eliot, T. (2019). Fa'asolo Fa'apalapala: Ose auala fou e fa'atalanoaina ai le filogia o palasiti mai le puna i le vasa. Sami masani. https://commonseas.com/uploads/Plastic-Drawdown-%E2%80%93-A-summary-for-policy-makers.pdf

O le fa'ata'ita'iga o le Plastic Drawdown e fa'atatau i laasaga e fa: fa'ata'ita'iina o le fa'atupuina o otaota palasitika a le atunu'u ma le tu'ufa'atasiga, fa'afanua o le ala i le va o le fa'aogaina o palasitika ma le tafe atu i le vasa, au'ili'iliga o a'afiaga o faiga fa'avae autu, ma fa'afaigofie le fausiaina o maliega e uiga i faiga fa'avae autu i le malo, nu'u, ma tagata fai pisinisi. E sefuluvalu faiga fa'avae 'ese'ese o lo'o su'esu'eina i lenei pepa, o lo'o fa'atalanoaina ta'itasi pe fa'apefea ona galue, tulaga manuia (aoga), ma po'o fea macro ma/po'o microplastics o lo'o fa'asino iai.

Polokalame Siosiomaga a Malo Aufaatasi (2021). Mai le Filogia i le Fofo: O se su'esu'ega i le lalolagi atoa o lapisi o le gataifale ma palasitika filogia. Malo Aufaatasi, Nairobi, Kenya. https://www.unep.org/resources/pollution-solution-global-assessment-marine-litter-and-plastic-pollution

O lenei su'esu'ega fa'alelalolagi e su'esu'eina ai le tele ma le ogaoga o otaota o le gataifale ma palasitisi fa'aleagaina i so'o se fa'anatura ma o latou a'afiaga mata'utia i le soifua maloloina o tagata ma le si'osi'omaga. O lo'o tu'uina mai ai se fa'afouga atoatoa i le poto o lo'o iai nei ma va'ava'a su'esu'ega e uiga i aafiaga tuusa'o o le filogia o le palasitika i le gataifale, fa'amata'u i le soifua maloloina o le lalolagi, fa'apea le tau o agafesootai ma le tamaoaiga o otaota o le sami. I le aotelega, o lo'o taumafai le lipoti e fa'ailoa ma fa'anatinati fa'atatau i fa'amaoniga i la'asaga uma i le lalolagi atoa.

TUSI I TOP

3.1 Feagaiga i le lalolagi atoa

Polokalame Siosiomaga a Malo Aufaatasi. (2022, Mati 2). O mea e tatau ona e iloa e uiga i le fa'ai'uga ole filogia palasitika. Malo Aufaatasi, Nairobi, Kenya. https://www.unep.org/news-and-stories/story/what-you-need-know-about-plastic-pollution-resolution

O se tasi o 'upega tafaʻilagi sili ona faʻatuatuaina mo faʻamatalaga ma faʻafouga i luga o le Global Treaty, o le United Nations Environment Programme o se tasi lea o punaoa sili ona saʻo mo tala fou ma faʻafouga. O lenei upega tafaʻilagi na faʻasalalau ai le faʻailoga iloga i le toe faʻaauau o le sauniga lona lima a le Fono a Malo Aufaatasi o le Siosiomaga (UNEA-5.2) i Nairobi e fa'amutaina le fa'aleagaina o palasitika ma fausia se maliliega fa'ava-o-malo fa'aletulafono i le 2024. O isi mea o lo'o lisiina i luga o le itulau e aofia ai feso'ota'iga i se pepa i luga. Fesili e Fai soo e uiga i le Feagaiga i le Lalolagi ma faamaumauga o le I'ugafono a le UNEP agai i luma le feagaiga, ma a pusa meafaigaluega ile palasitika filogia.

IISD (2023, Mati 7). Aotelega o Fonotaga Lona Lima Toe Fa'aauau a le Komiti o Sui Tumau ma le Fono a Malo Aufaatasi ma le Fa'amanatuga o le UNEP@50: 21 Fepuari - 4 Mati 2022. Earth Negotiations Bulletin, Vol. 16, No 166. https://enb.iisd.org/unea5-oecpr5-unep50

O le sauniga lona lima a le UN Environment Assembly (UNEA-5.2), lea na taloina i lalo o le autu "Faʻamalosia Gaioiga mo le Natura e Ausia Manulauti Atinaʻe Tau Atinaʻe," na lipotia mai e le Earth Negotiations Bulletin se lomiga a le UNEA o loʻo galue e fai ma lipoti. mo feutanaiga tau le siosiomaga ma atinae. O lenei puletini faapitoa na aofia ai le UNEAS 5.2 ma o se punaoa ofoofogia mo i latou o loʻo fia malamalama atili e uiga i le UNEA, le iugafono 5.2 e "Faʻaiʻu le faʻaleagaina o palasitisi: agai atu i se meafaigaluega faʻavaomalo faaletulafono" ma isi iugafono na talanoaina i le fonotaga.  

Polokalame Siosiomaga a Malo Aufaatasi. (2023, Tesema). Fonotaga Muamua a le Komiti o Fefa'ataua'iga Fa'a-Malo mo Faiga Fa'apalapala. Polokalame Siosiomaga a Malo Aufaatasi, Punta del Este, Iurukuei. https://www.unep.org/events/conference/inter-governmental-negotiating-committee-meeting-inc-1

O lenei itulau o loʻo faʻamatalaina le fonotaga muamua a le komiti feutagai a le malo (INC) na faia i le faaiuga o le 2022 i Iurukuei. O lo'o aofia ai le ulua'i sauniga a le komiti fa'atalanoaga fa'ava-o-malo e atia'e se tulāfono fa'aletulafono fa'ava-o-malo i le filogia o palasitika, e aofia ai le siosiomaga o le gataifale. E fa'aopoopoina feso'ota'iga i fa'amaumauga o le fonotaga e maua i luga ole YouTube so'otaga fa'apea fo'i fa'amatalaga e uiga i faiga fa'avae fa'atalanoaga ma PowerPoint mai le fonotaga. O nei lipine e maua uma i le Igilisi, Farani, Saina, Rusia, ma le Sipaniolo.

Andersen, I. (2022, Mati 2). Ose Ta'ita'i i Luma mo le Siosiomaga. Lauga mo: Vaega maualuga o le Fonotaga Toe Fa'aauau Lima o le Si'osi'omaga. Polokalame Siosiomaga a Malo Aufaatasi, Nairobi, Kenya. https://www.unep.org/news-and-stories/speech/leap-forward-environmental-action

Na taʻua e le Pule Sili o le UN Environment Programme (UNEP), o le maliliega o le sili lea ona taua faavaomalo fefaʻatauaʻiga tau siʻosiʻomaga talu mai le maliliega o le tau i Pale i lana saunoaga e fautuaina ai le pasia o le iugafono e amata galue i le Global Plastics Treaty. Na ia finau e fa’apea, o le maliliega o le a faʻamaonia moni pe afai o loʻo i ai aiaiga manino o loʻo faʻamaonia faaletulafono, e pei ona taʻua i le iugafono ma e tatau ona faʻaaogaina se faʻataʻitaʻiga atoa o le olaga. O lenei tautalaga o se galuega sili ona lelei e faʻatalanoaina ai le manaʻoga mo se Global Treaty ma le Polokalama Siosiomaga a Malo Aufaatasi a o faʻaauau pea feutagaiga.

IISD (2022, Tesema 7). Aotelega o le Fonotaga Muamua a le Komiti o Fefa'ataua'iga Fa'ava-o-malo e Atina'e se Tulaga Fa'ava-o-malo mo Faiga Fa'aleaganu'u: 28 Novema - 2 Tesema 2022. Earth Negotiations Bulletin, Vol 36, Nu. 7. https://enb.iisd.org/plastic-pollution-marine-environment-negotiating-committee-inc1

O le fono mo le taimi muamua, na malilie ai le komiti o feutagaiga i le va o malo (INC), Sui Usufono e feutagai ma se meafaigaluega faʻatulafonoina faʻavaomalo (ILBI) i luga o le faʻaleagaina o palasitisi, e aofia ai le siosiomaga o le gataifale, faʻatulagaina se taimi faʻamaualuga e faʻauʻu ai feutagaiga i le 2024. E pei ona taʻua i luga. , o le Earth Negotiations Bulletin o se lomiga a le UNEA o loʻo galue e avea ma auʻaunaga lipoti mo feutagaiga o le siosiomaga ma atinaʻe.

Polokalame Siosiomaga a Malo Aufaatasi. (2023). Fonotaga Lona Lua a le Komiti o Fefa'ataua'iga a le Malo i Faiga Fa'apalapala Fa'aleaga: 29 Me - 2 Iuni 2023. https://www.unep.org/events/conference/second-session-intergovernmental-negotiating-committee-develop-international

Punaoa e fa'afou pe a mae'a le fa'ai'uga o le vasega lona 2 ia Iuni 2023.

Ocean Plastics Leadership Network. (2021, Iuni 10). Le Global Plastics Treaty Dialogues. YouTube. https://youtu.be/GJdNdWmK4dk.

Na amata se talanoaga e ala i se faasologa o fonotaga i luga ole laiga i le lalolagi atoa e sauniuni ai mo le faaiuga a le United Nations Environment Assembly (UNEA) ia Fepuari 2022 pe tatau ona tulituliloa se maliega faavaomalo mo palasitika. O le Ocean Plastics Leadership Network (OPLN) o se fa'alapotopotoga e 90 tagata fa'atekonolosi-i-pisinisi o lo'o galulue fa'atasi ma Greenpeace ma le WWF e maua ai le fa'asologa o talanoaga lelei. E fitu sefulu tasi atunuu o loʻo valaʻauina mo se feagaiga palasitika lalolagi faʻatasi ma NGO, ma kamupani tetele e 30. O loʻo manaʻomia e itu vaega le lipoti manino i luga o palasitika i lo latou olaga atoa e faʻamaonia ai mea uma na faia ma pe faʻafefea ona taulimaina, ae o loʻo iai pea le tele o feeseeseaiga o loʻo totoe.

Parker, L. (2021, Iuni 8). O feagaiga fa'alelalolagi e fa'atonutonu ai le filogia o palasiti ua maua le malosi. National Geographic. https://www.nationalgeographic.com/environment/article/global-treaty-to-regulate-plastic-pollution-gains-momentum

I le lalolagi atoa e fitu fa'auigaga o le mea ua ta'ua o se taga palasitika ma e maua mai i tulafono eseese mo atunu'u ta'itasi. O le lisi o mataupu o le feagaiga o le lalolagi e totonugalemu i le sailia o se seti faifaipea o faʻamatalaga ma tulaga faʻavae, faʻamaopoopoina o sini ma fuafuaga a le atunuʻu, maliliega i tulaga faʻasalalau, ma le faʻavaeina o se tupe e fesoasoani ai i le faʻatupeina o nofoaga e faʻaaogaina ai otaota i mea e sili ona manaʻomia i totonu ole atinaʻe. atunuu.

World Wildlife Foundation, le Ellen MacArthur Foundation, & Boston Consulting Group. (2020). Le mataupu tau Pisinisi mo se Feagaiga a Malo Aufaatasi e uiga i Faiga Filogia. WWF, Ellen MacArthur Foundation, ma le BCG. https://f.hubspotusercontent20.net/hubfs/4783129/ Plastics/UN%20treaty%20plastic%20poll%20report%20a4_ single_pages_v15-web-prerelease-3mb.pdf

Ua vala'auina fa'apotopotoga fa'ava-o-malo ma pisinisi e lagolagoina se feagaiga palasitika a le lalolagi, ona o le filogia o palasiti e a'afia ai le lumana'i o pisinisi. O le tele o kamupani o loʻo feagai ma faʻalavelave taʻutaʻua, ona o le a sili atu ona nofouta tagata faʻatau i lamatiaga palasitika ma manaʻomia le manino o loʻo siomia ai le filifili sapalai palasitika. O tagata faigaluega e manana'o e galulue i kamupani e iai se fa'amoemoe lelei, o lo'o va'ava'ai tagata teu tupe mo kamupani fa'alesiosiomaga, ma o lo'o fa'alauiloa e le au pulega faiga fa'avae e foia ai le fa'afitauli palasitika. Mo pisinisi, o se feagaiga a le UN e uiga i le filogia palasitika o le a faʻaitiitia ai le lavelave o galuega ma tulafono eseese i nofoaga o maketi, faʻafaigofie lipoti, ma fesoasoani e faʻaleleia avanoa e ausia ai sini faʻapitoa a kamupani. O le avanoa lea e ta'imua ai kamupani o le lalolagi e taulamua i suiga o faiga faavae mo le manuia o lo tatou lalolagi.

Ofisa Su'esu'ega Si'osi'omaga. (2020, Iuni). Feagaiga i Faiga Fa'apalapala Fa'aleaga: Fa'asaga i se Maliega Fou Fa'alelalolagi e Fa'atalanoaina Faiga Fa'aleaga. Ofisa Su'esu'ega Si'osi'omaga ma Gaia. https://www.ciel.org/wp-content/uploads/2020/06/Convention-on-Plastic-Pollution-June- 2020-Itulau-Tagata.pdf.

Na faailoa mai e le sui o le Plastics Conventions vaega autu e 4 e manaʻomia ai se taʻiala faʻavaomalo: mataʻituina / lipoti, puipuiga o le filogia o palasitisi, faʻamaopoopoina o le lalolagi, ma lagolago faʻapitoa / tupe. Mata'ituina ma Lipoti o le a fa'avae i luga o fa'ailoga e lua: o le pito i lalo i lalo o le mata'ituina o le filogia o lo'o iai nei, ma le pito i lalo ole fa'amatalaga o fa'amaumauga. O le fa'atupuina o metotia fa'alelalolagi o fa'asalalauga fa'asalalau i le fa'ata'amilosaga ola-ola o le a fa'atupuina ai se suiga i se fa'asologa o le tamaoaiga. O le puipuia o le filogia o palasitika o le a fesoasoani e fa'ailoa fuafuaga fa'atino a le atunu'u, ma fa'atalanoaina fa'afitauli fa'apitoa e pei o microplastics ma fa'ata'atiaga i luga o le filifili tau palasitika. O le fa'amaopoopo fa'ava-o-malo i puna o palasitika, fefa'ataua'iga otaota, ma vaila'au fa'aleaganu'u o le a fesoasoani i le fa'ateleina o meaola eseese a'o fa'alauteleina fefa'ataua'iga o malamalama fa'aitumalo. O le mea mulimuli, o le lagolago fa'atekinisi ma tupe o le a fa'ateleina ai le faia o fa'ai'uga fa'asaienisi ma socio-economic, ae fesoasoani i le suiga mo atunu'u tau atia'e.

TUSI I TOP

3.2 Vaega o Faiga Faavae Saienisi

Malo Aufaatasi. (2023, Ianuari – Fepuari). Lipoti o le vaega lona lua o le vasega muamua a le ad hoc tatala fa'ai'u vaega galulue i luga o se vaega faasaienisi-faiga faavae e fesoasoani atili i le pulea lelei o vailaau ma otaota ma puipuia le filogia. Ad hoc vaega galulue tatala i luga o se vaega faasaienisi-faiga faavae e saofagā atili i le pulea lelei o vailaʻau ma otaota ma puipuia le filogia Muamua sauniga Nairobi, 6 Oketopa 2022 ma Bangkok, Thailand. https://www.unep.org/oewg1.2-ssp-chemicals-waste-pollution

O le vaega a le United Nation's ad hoc open-ended working group (OEWG) i luga o se vaega faasaienisi-faiga faavae e saofagā atili i le pulea lelei o vailaʻau ma otaota ma puipuia le filogia na faia i Bangkok, mai le 30 Ianuari i le 3 Fepuari 2023. I le taimi o le fonotaga , iugafono 5 / 8, na filifili le Fono a Malo Aufaatasi o le Siosiomaga (UNEA) e tatau ona faatuina se vaega o faiga faavae faasaienisi e fesoasoani atili i le pulea lelei o vailaau ma otaota ma puipuia ai le filogia. Na toe filifili le UNEA e taloina, i lalo o le avanoa o punaoa, se OEWG e saunia talosaga mo le vaega faasaienisi-faiga faavae, e amata galue i le 2022 ma le naunautaiga e faamaeaina i le faaiuga o le 2024. O le lipoti mulimuli mai le fonotaga e mafai ona faia. maua iinei

Wang, Z. et al. (2021) Matou te manaʻomia se faʻalapotopotoga faʻasaienisi-faiga faʻavae i luga o vailaʻau ma otaota. Saienisi. 371(6531) E:774-776. DOI: 10.1126/science.abe9090 | Su'ega isi: https://www.science.org/doi/10.1126/science.abe9090

Tele atunuu ma iuni fa'aitulagi fa'apolokiki o lo'o iai fa'atonuga ma faiga fa'avae mo le fa'afoeina o vaila'au ma otaota e feso'ota'i ma gaioiga a tagata e fa'aitiitia ai le fa'aleagaina o le soifua maloloina o tagata ma le si'osi'omaga. O nei ta'iala e fa'aopoopoina ma fa'alauteleina e faiga fa'ava-o-malo fa'atasi, aemaise lava e feso'ota'i ma mea filogia o lo'o o'o i felauaiga mamao e ala i le ea, vai, ma meaola; fealua'i i tua'oi o le atunu'u e ala i fefa'ataua'iga fa'ava-o-malo o punaoa, oloa, ma otaota; pe o iai i le tele o atunuu (1). O nisi o agaʻigaʻi i luma, ae o le Global Chemicals Outlook (GCO-II) mai le United Nations Environment Programme (UNEP) (1) ua manaʻomia le "faʻamalosia le faʻaogaina o faiga faʻasaienisi ma le faʻaogaina o le saienisi i le mataʻituina o le alualu i luma, fa'amuamua-fa'atonu, ma faiga fa'avae i le gasologa o le olaga o vaila'au ma otaota." Faatasi ai ma le Fono a le Siosiomaga a le UN (UNEA) e le o toe mamao ona fono e faʻatalanoa pe faʻafefea ona faʻamalosia le fesoʻotaʻiga faʻasaienisi-faiga faʻavae i luga o vailaʻau ma otaota (2), matou te auʻiliʻili le laufanua ma otootoina fautuaga mo le faʻavaeina o se tino maualuga i vailaʻau ma otaota.

Polokalame Siosiomaga a Malo Aufaatasi (2020). Iloiloga o Filifiliga mo le Faʻamalosia o Faʻamatalaga Faʻasaienisi-Faiga Faʻavae i le Laʻasaga Faʻavaomalo mo le Pulea Lelei o Vailaau Mataʻutia ma otaota. https://wedocs.unep.org/bitstream/handle/20.500.11822/33808/ OSSP.pdf?sequence=1&isAllowed=y

Le mana'oga fa'anatinati e fa'amalosia le fa'asaienisi-faiga fa'avae i la'asaga uma e lagolago ma fa'alauiloa fa'asaienisi fa'alotoifale, atunu'u, fa'aitulagi ma le lalolagi atoa i le pulea lelei o vaila'au ma otaota i tua atu o le 2020; fa'aogaina o le faasaienisi i le mata'ituina o le alualu i luma; fa'atulagaina o le fa'amuamua ma faiga fa'avae i le ta'amilosaga o le olaga o vaila'au ma otaota, amana'ia avanoa ma fa'amatalaga fa'asaienisi i atunu'u atia'e.

Fadeeva, Z., & Van Berkel, R. (2021, Ianuari). Le tatalaina o le tamaoaiga faʻataʻamilomilo mo le puipuia o le filogia o le sami: O se suʻesuʻega o faiga faʻavae ma fuafuaga a le G20. Tusitala o Pulega Siosiomaga. 277(111457). https://doi.org/10.1016/j.jenvman.2020.111457

O lo'o fa'atupula'ia fa'alelalolagi fa'alelalolagi o lapisi o le gataifale ma toe mafaufau i la tatou faiga ile palasitika ma le afifiina, ma fa'ata'otoina faiga mo le fa'aagaaga o se suiga ile tamaoaiga fa'ata'amilo lea e fa'asagatau atu ai i palasitika fa'aoga tasi ma o latou tulaga leaga i fafo. O nei faiga e fa'atatau i se faiga fa'avae mo atunu'u G20.

TUSI I TOP

3.3 Teuteuga a le Feagaiga o Basel o otaota palasiti

Polokalame Siosiomaga a Malo Aufaatasi. (2023). O le Feagaiga a Basel. Malo Aufaatasi. http://www.basel.int/Implementation/Plasticwaste/Overview/ tabid/8347/Default.aspx

O lenei gaioiga na faʻaosofia e le Fono a le Vaega i le Basel Convention na talia le faʻaiuga TLM-14/12 lea na toe teuteu ai le Fa'aopoopoga II, VIII ma le IX i le Feagaiga e fa'atatau i otaota palasitika. O feso'ota'iga fesoasoani e aofia ai se fa'afanua fou i luga o 'otaota palasitika ma le Feagaiga Basel' lea e maua ai fa'amatalaga va'aia e ala i vitiō ma fa'amatalaga fa'amatalaga e fa'amatala ai le matafaioi a le Basel Convention Plastic Waste Amendments i le fa'atonutonuina o fegasolo'iga i tua atu, fa'alauteleina le pulea lelei o le si'osi'omaga, ma le fa'alauiloaina o le puipuiga ma le fa'aitiitia o le fa'atupuina o otaota palasiti. 

Polokalame Siosiomaga a Malo Aufaatasi. (2023). Puleaina o Fegaiga i Tuaoi ole Lafoa'i Mata'utia ma Lafoa'i. O le Feagaiga a Basel. Malo Aufaatasi. http://www.basel.int/Implementation/Plasticwastes/PlasticWaste Partnership/tabid/8096/Default.aspx

Ua fa'atūina se Pa'aga Fa'apa'aga Fa'apalapala (PWP) i lalo o le Feagaiga a Basel, e fa'aleleia ma fa'alauiloa le pulea lelei o le si'osi'omaga (ESM) o otaota palasitika ma puipuia ma fa'aitiitia lona fa'atupuina. E 23 galuega fa'ata'ita'i ua va'aia pe lagolagoina e le polokalame e fa'aosofia ai le gaioiga. O nei poloketi e faʻamoemoe e faʻalauiloa le puipuia o otaota, faʻaleleia le aoina o otaota, faʻafeiloaʻi feʻaveaʻi i tua atu o lapisi palasitika, ma tuʻuina atu aʻoaʻoga ma faʻalauiloa le filogia o palasitisi o se mea matautia.

Benson, E. & Mortsensen, S. (2021, Oketopa 7). Le Feagaiga a Basel: Mai otaota mata'utia i le filogia o palasitika. Nofoaga Autu mo Su'esu'ega Fa'ava-o-malo. https://www.csis.org/analysis/basel-convention-hazardous-waste-plastic-pollution

O lenei tusiga e faia se galuega lelei i le faʻamalamalamaina o faʻavae o le tauaofiaga a Basel mo se aofia lautele. O le lipoti a le CSIS o loʻo aofia ai le faʻavaeina o le Basel Convention i le 1980s e foia ai otaota oona. le Basel Convention na sainia e 53 setete ma le European Economic Community (EEC) e fesoasoani e faʻatonutonu fefaʻatauaʻiga o otaota mataʻutia ma faʻaitiitia ai le felauaiga le manaʻomia o uta oona e leʻi faʻatagaina e malo le mauaina. O le tusiga o loʻo tuʻuina atu faʻamatalaga e ala i se faasologa o fesili ma tali e aofia ai poʻo ai na sainia le maliliega, o a ni aʻafiaga o se teuteuga palasitika, ma mea e sosoo ai. O le ulua'i auivi a le Basel ua fa'avaeina ai se fa'alauiloa e fa'atatau i le fa'aputuga faifaipea o otaota, e ui ua na'o se vaega lea o se ta'iala tele e mana'omia e ausia moni ai se tamaoaiga fa'ata'amilo.

US Environmental Protection Agency. (2022, Iuni 22). Manaoga Fa'ava-o-malo Fou mo le La'uina atu ma le Fa'aulufale mai o Palasitika Toe Fa'aaogaina ma otaota. EPA. https://www.epa.gov/hwgenerators/new-international-requirements-export-and-import-plastic-recyclables-and-waste

I le masina o Me o le 2019, 187 atunuu na faʻatapulaʻaina fefaʻatauaʻiga faʻavaomalo i palasitika ma mea e toe faʻaaogaina e ala i le Basel Convention on the Control of Transboundary Movements of Hazardous Wastes and their disposure. Amata ia Ianuari 1st, 2021 toe fa'aaogaina ma otaota e na'o le fa'atagaina ona lafo i atunu'u ma le fa'atagaga tusitusia muamua a le atunu'u o lo'o fa'aulufale mai ma so'o se atunu'u femalaga'i. O le Iunaite Setete e le o se pati i le taimi nei o le Basel Convention, o lona uiga o soʻo se atunuu e saini i le Basel Convention e le mafai ona fefaʻatauaʻi otaota faʻasaina e Basel ma le US (e le o se pati) pe a leai ni maliega i le va o atunuu. O nei mana'oga e fa'amoemoe e foia le le sa'o o le lafoa'iina o otaota palasitika ma fa'aitiitia le tafega i le si'osi'omaga. O se faiga masani mo atunuu atiaʻe le lafo atu o latou palasitika i atunuʻu atiaʻe, ae o tapulaʻa fou ua atili ai ona faigata.

TUSI I TOP


4. Tulaga Fa'ata'amilo

Gorrasi, G., Sorrentino, A., & Lichtfouse, E. (2021). Toe fo'i ile palasitika filogia ile taimi ole COVID. Siosiomaga Kemisi Tusi. 19(itulau 1-4). HAL Open Science. https://hal.science/hal-02995236

O le vevesi ma le faanatinati na aʻafia e le faʻamaʻi COVID-19 na oʻo atu ai i le tele o suauʻu e maua mai palasitika gaosiga na tele lava ina le amanaʻia tulaga faʻataʻatia i faiga faʻavae. O lenei tusiga o loʻo faʻamamafaina ai o fofo mo se tamaoaiga gafataulimaina ma faʻataʻamilomilo e manaʻomia ai faʻafouga faʻapitoa, aʻoaʻoga faʻatau ma sili ona taua le naunau faʻapolokiki.

Ose tamaoaiga laina, tamaoaiga toe fa'aaogaina, ma le tamaoaiga Circular
Gorrasi, G., Sorrentino, A., & Lichtfouse, E. (2021). Toe fo'i ile palasitika filogia ile taimi ole COVID. Siosiomaga Kemisi Tusi. 19(itulau 1-4). HAL Open Science. https://hal.science/hal-02995236

Nofoaga Tutotonu mo Tulafono Siosiomaga Faava o Malo. (2023, Mati). I tua atu o le toe fa'aaogaina: Fa'atatau i Palasitika i totonu o le Tamaoaiga Li'o. Nofoaga Tutotonu mo Tulafono Siosiomaga Faava o Malo. https://www.ciel.org/reports/circular-economy-analysis/ 

Na tusia mo le au fai faiga faavae, o lenei lipoti e finau mo le tele o iloiloga e faia pe a faia ni tulafono e uiga i palasitika. Aemaise lava le finau a le tusitala e tele mea e tatau ona faia e tusa ai ma le oona o le palasitika, e tatau ona faailoa atu o le mu o palasitisi e le o se vaega o le tamaoaiga faʻataʻamilosaga, o le mamanu saogalemu e mafai ona manatu faʻataʻamilomilo, ma o le tausisia o aia tatau a tagata e manaʻomia. ausia se tamaoaiga lapotopoto. faiga fa'avae po'o faiga fa'atekinisi e mana'omia ai le fa'aauauina ma le fa'alauteleina o le gaosiga o palasitika e le mafai ona fa'aigoaina fa'ata'ali'oli'o, ma e le tatau ona fa'apea o ni fofo ile fa'alavelave fa'aletonu ole lalolagi. Mulimuli ane, o le finau a le tusitala o soʻo se maliega fou a le lalolagi i luga o palasitika, mo se faʻataʻitaʻiga, e tatau ona faʻavae i luga o tapulaʻa i luga o le gaosiga o palasitika ma le faʻaumatiaina o vailaʻau oona i totonu o le sapalai o palasitika.

Ellen MacArthur Foundation (2022, Novema 2). Le Lipoti a le Global Commitment 2022 Progress Report. Polokalame Siosiomaga a Malo Aufaatasi. https://emf.thirdlight.com/link/f6oxost9xeso-nsjoqe/@/# 

O le su'esu'ega na maua ai o sini na fa'atu e kamupani ina ia ausia le 100% toe fa'aaogaina, toe fa'aaogaina, po'o le fa'apalapala afifi i le 2025 e toetoe lava a le ausia ma o le a misia fa'amoemoega autu 2025 mo se tamaoaiga fa'ata'amilo. Na taʻua e le lipoti o le alualu i luma malosi o loʻo faia, ae o le faʻamoemoe o le le ausia o sini e faʻamalosia ai le manaʻoga e faʻavavevave le gaioiga ma finau mo le vavaeeseina o le tuputupu aʻe o pisinisi mai le faʻaaogaina o afifi ma se gaioiga vave e manaʻomia e malo e faʻaosofia ai suiga. O lenei lipoti o se vaega taua mo i latou o loʻo vaʻavaʻai e malamalama i le tulaga o loʻo i ai nei a le kamupani i le faʻaitiitia o palasitisi aʻo tuʻuina atu faitioga e manaʻomia mo pisinisi e fai nisi gaioiga.

Greenpeace. (2022, Oketopa 14). Toe Pa'u Fa'alilolilo Talosaga. Greenpeace Lipoti. https://www.greenpeace.org/usa/reports/circular-claims-fall-flat-again/

I le avea ai o se faʻamatalaga i le Greenpeace's 2020 Study, na toe iloilo ai e le au tusitala a latou faʻamatalaga muamua e faapea o le avetaʻavale o le tamaoaiga mo le aoina, faʻavasegaina, ma le toe gaosia o oloa palasitika pe a maeʻa le faʻatau e ono faʻateteleina pe a faʻateleina le gaosiga o palasitika. Ua iloa e le au tusitala i le lua tausaga talu ai ua faamaonia le moni o lenei faamatalaga ma na o ni nai ituaiga fagu palasitika ua toe faaaogaina tatau. Ona talanoaina lea e le pepa mafuaaga ua le manuia ai le toe fa'aaogaina o masini ma vaila'au e aofia ai le maumau ma le oona o le faiga toe fa'aaogaina ma e le taugofie. Ole tele o gaioiga e mana'omia ona faia vave e foia ai le faʻafitauli o le faʻaleagaina o palasitisi.

Hocevar, J. (2020, Fepuari 18). Lipoti: Talosaga Circular Pa'u Fa'alilolilo. Greenpeace. https://www.greenpeace.org/usa/wp-content/uploads/2020/02/Greenpeace-Report-Circular-Claims-Fall-Flat.pdf

O se au'ili'iliga o le aoina o otaota palasitika o lo'o iai nei, fa'avasega, ma le toe gaosia i totonu o le US e iloa ai pe mafai ona ta'ua fa'atulafonoina oloa “e mafai ona toe fa'aaogaina”. O le au'ili'iliga na maua ai e toetoe lava o mea fa'apalapala fa'aleaga masani uma, e aofia ai le fa'aaogaina o mea'ai ma mea fa'aoga faigofie, e le mafai ona toe fa'aaogaina mo mafua'aga eseese mai nu'u o lo'o aoina ae le toe fa'aaogaina i lima palasitika i luga o fagu e le toe fa'aaogaina. Va'ai i luga mo le fa'afouga 2022 lipoti.

US Environmental Protection Agency. (2021, Novema). Fuafuaga Fa'ata'ita'i a le Atunu'u Vaega Muamua o le Fa'asologa o le Fausiaina o se Tamaoaiga Fa'ata'amilo mo Tagata Uma. https://www.epa.gov/system/files/documents/2021-11/final-national-recycling-strategy.pdf

O le National Recycling Strategy o loʻo taulaʻi i le faʻaleleia ma le faʻalauteleina o le faiga o otaota a le malo (MSW) toe faʻaaogaina ma faʻatasi ai ma le faʻamoemoe e fausia se faiga e sili atu le malosi, sili atu ona faʻaleleia ma taugofie le puleaina ma le toe faʻaaogaina o otaota i totonu o le Iunaite Setete. O sini autu o le lipoti e aofia ai le faʻaleleia atili o maketi mo oloa toe faʻaaogaina, faʻateleina le aoina ma le faʻaleleia o meafaitino faʻaleagaina o otaota, faʻaitiitia le faʻaleagaina o mea e toe faʻaaogaina, ma le faʻateleina o faiga faʻavae e lagolago ai le taamilosaga. E ui o le toe fa'aaogaina e le mafai ona foia le mataupu o le filogia o palasitisi, o lenei ta'iala e mafai ona fesoasoani e ta'ita'ia faiga sili mo le gaioiga agai i se tamaoaiga sili atu li'o. O le faʻamatalaga, o le vaega mulimuli o lenei lipoti o loʻo tuʻuina mai ai se aotelega matagofie o galuega o loʻo faia e ofisa feterale i le Iunaite Setete.

I tua atu o Plastics (2022, Me). Lipoti: Le Moni Moni e uiga i le US Plastics Recycling Rate. Le Fa'amama Matafaga Mulimuli. https://www.lastbeachcleanup.org/_files/ ugd/dba7d7_9450ed6b848d4db098de1090df1f9e99.pdf 

O le 2021 US o loʻo i ai nei le fua faʻatatau o le toe faʻaaogaina o palasitika e faʻatatau i le va o le 5 ma le 6%. Fa'atatau i tupe gau faaopoopo e le o fuaina, e pei o otaota palasitika na aoina i lalo o le faafoliga o le "recycle" lea e susunuina, nai lo lena, o le fua faatatau moni o le toe fa'aaogaina o palasitika a le US atonu e sili atu ona maualalo. E taua tele lenei mea ona o tau mo pepa malo ma uamea e maualuga tele. Ona maua ai lea e le lipoti se otootoga poto o le talafaasolopito o otaota palasitika, oloa auina atu i fafo, ma le toe faʻaaogaina o fua faatatau i le Iunaite Setete ma finau mo gaioiga e faʻaitiitia ai le aofaʻi o palasitika e faʻaaogaina e pei o le faʻasaina o palasitika faʻaaoga tasi, nofoaga e faʻatumu ai vai, ma pusa toe faʻaaogaina. polokalame.

Fa'akomepiuta Fou Tamaoaiga. (2020). Ose Va'aiga o le Tamaoaiga Fa'ata'amilosaga mo Palasitika. PDF

O uiga e ono e mana'omia e ausia ai se tamaoaiga fa'ata'amilomilo o: (a) fa'ate'aina o fa'afitauli fa'aletonu po'o palasitika e le mana'omia; (b) o mea ia e toe fa'aaogaina e fa'aitiitia ai le mana'oga mo palasitika e fa'aaoga tasi; (c) o palasitika uma e tatau ona toe fa'aaogaina, toe fa'aaogaina, po'o fa'apala; (d) o lo o toe faaaogaina uma afifiina, toe fa'aaogaina, po'o fa'apala i le faatinoga; (e) ua vavae ese le palasitika mai le taumafaina o punaoa e gata mai; (f) o pusa palasitika uma e leai ni vaila'au mata'utia ma e fa'aaloalogia aia tatau a tagata uma. O le pepa tuusao o se faitauga vave mo soʻo se tasi e fiafia i auala sili i le tamaoaiga faʻasalalau e aunoa ma ni faʻamatalaga faʻapitoa.

Fadeeva, Z., & Van Berkel, R. (2021, Ianuari). Le tatalaina o le tamaoaiga faʻataʻamilomilo mo le puipuia o le filogia o le sami: O se suʻesuʻega o faiga faʻavae ma fuafuaga a le G20. Tusitala o Pulega Siosiomaga. 277(111457). https://doi.org/10.1016/j.jenvman.2020.111457

O lo'o fa'atupula'ia fa'alelalolagi fa'alelalolagi o lapisi o le gataifale ma toe mafaufau i la tatou faiga ile palasitika ma le afifiina, ma fa'ata'otoina faiga mo le fa'aagaaga o se suiga ile tamaoaiga fa'ata'amilo lea e fa'asagatau atu ai i palasitika fa'aoga tasi ma o latou tulaga leaga i fafo. O nei faiga e fa'atatau i se faiga fa'avae mo atunu'u G20.

Nunez, C. (2021, Setema 30). E fa manatu autu i le fausiaina o se tamaoaiga lapotopoto. National Geographic. https://www.nationalgeographic.com/science/article/paid-content-four-key-ideas-to-building-a-circular-economy-for-plastics

E ioe tagata popoto i vaega eseese e mafai ona tatou faia se faiga e sili atu ona lelei e toe fa'aaogaina ai meafaitino. I le 2021, na taloina ai e le American Beverage Association (ABA) se vaega o tagata atamamai, e aofia ai taʻitaʻi o le siosiomaga, tagata fai faiga faʻavae, ma kamupani fou, e talanoaina le matafaioi o le palasitika i le afifiina o tagata faatau, gaosiga i le lumanaʻi, ma le toe faʻaaogaina o faiga, faatasi ai ma le tele o faʻavaa o le iloiloga o fofo fa'ata'amilosaga fa'ata'amilosaga e mafai ona fetu'una'i. 

Meys, R., Frick, F., Westhues, S., Sternberg, A., Klankermayer, J., & Bardow, A. (2020, Novema). A'o aga'i atu i se tamaoaiga fa'ata'amilo mo otaota palasitika fa'apipi'i - le gafatia o le si'osi'omaga o le toe fa'aaogaina o vaila'au. Punaoa, Fa'asao ma le toe fa'aaogaina. 162(105010). DOI: 10.1016/j.resconrec.2020.105010.

Keijer, T., Bakker, V., & Slootweg, JC (2019, Fepuari 21). Circular chemistry e mafai ai ona fa'asolo le tamaoaiga. Natura Kemisi. 11(190-195). https://doi.org/10.1038/s41557-019-0226-9

Ina ia fa'amalieina le fa'aogaina o puna'oa ma fa'ataga ai se fa'aoga tapuni, e leai se otaota e leai ni otaota, e tatau ona sui le laina fa'atau ona lafoa'i lea. Ina ia faia lea mea, e tatau ona aofia i iloiloga tumau o se oloa lona taamilosaga atoa o le olaga ma fa'amoemoe e sui le auala laina i le kemisi li'o. 

Spalding, M. (2018, Aperila 23). Aua ne'i o'o i le Vasa Palasitika. O le Ocean Foundation. earthday.org/2018/05/02/dont-let-the-plastic-get-into-the-ocean

O le fa'amatalaga autu na faia mo le Fa'atalanoaga mo le Fa'amutaina o Faiga Fa'apalapala i le Embassy o Finelani o lo'o fa'atulagaina ai le mataupu o palasitika i le vasa. O lo'o fa'atalanoaina e Spalding fa'afitauli o palasitika i totonu o le sami, pe fa'afefea ona fa'aogaina le palasitika e tasi e fa'aaoga, ma po'o fea e maua mai ai iila. O le puipuiga o le ki, aua le avea ma se vaega o le faʻafitauli, ma o gaioiga a le tagata lava ia o se amataga lelei. Toe fa'aaoga ma fa'aitiitia otaota e mana'omia fo'i.

Toe foi atu i le pito i luga


5. Kemisi Green

Tan, V. (2020, Mati 24). O Bio-plastics ose Fofo Mautu? Talanoaga TEDx. YouTube. https://youtu.be/Kjb7AlYOSgo.

Bio-plastics e mafai ona avea ma vaifofo i le gaosiga o palasitika faʻavae suauʻu, ae le mafai e bioplastics ona taofia le faʻafitauli o otaota palasitika. Bioplastics ua sili atu le taugata ma le faigofie ona maua pe a faʻatusatusa i palasitika faʻavae suauʻu. E le gata i lea, e le sili atu le lelei o le bioplastics mo le siosiomaga nai lo le palasitika faʻavae suauʻu aua o nisi bioplastics o le a le faʻaleagaina masani i le siosiomaga. Bioplastics na o ia e le mafai ona foia a tatou faafitauli palasitika, ae mafai ona avea ma vaega o le fofo. Matou te manaʻomia ni tulafono faʻapitoa ma faʻamaonia le faʻatinoga e aofia ai le gaosiga o palasitika, faʻaaogaina, ma le lafoai.

Tickner, J., Jacobs, M. ma Brody, C. (2023, Fepuari 25). E Mana'omia Fa'anatinati le Kemisi e Atina'e Mea Saogalemu. ScientificAmerican. www.scientificamerican.com/article/chemistry-urgently-needs-to-develop-safer-materials/

Fai mai le au tusitala afai tatou te faʻamutaina faʻalavelave faʻalavelave matautia e faʻamaʻi ai tagata ma meaola faanatura, e tatau ona tatou faʻatalanoaina le faʻalagolago o tagata i nei vailaʻau ma le gaosiga o gaioiga e manaʻomia e fausia ai. O mea e manaʻomia e taugofie, lelei le faʻatinoina, ma le gafataulimaina o fofo.

Neitzert, T. (2019, Aokuso 2). Aisea e le sili atu ai i le si'osi'omaga le palasitika fa'apa'u. O le Talanoaga. theconversation.com/why-compostable-plastics-may-be-no-better-for-the-environment-100016

A'o si'itia le lalolagi mai palasitika e tasi le fa'aoga, o mea fou e mafai ona fa'aleagaina po'o mea fa'apalapala e foliga mai e sili atu le lelei e sui ai le palasitika, ae atonu e tutusa lava le leaga mo le si'osi'omaga. O le tele o fa'afitauli o lo'o taoto i fa'amatalaga, le lava o mea toe fa'aaogaina po'o le fa'apalapala, ma le o'ona o palasitika fa'aleagaina. E mana'omia le su'esu'eina o le olaga atoa o oloa a'o le'i fa'ailogaina o se mea e sili atu nai lo le palasitika.

Gibbens, S. (2018, Novema 15). O mea e tatau ona e iloa e uiga i La'au Fa'apalapala. National Geographic. nationalgeographic.com.au/nature/what-you-need-to-know-about-plant-based-plastics.aspx

I se tepa, o le bioplastics e foliga mai o se mea sili ona lelei i palasitika, ae o le mea moni e sili atu ona faigata. Bioplastic e ofoina atu se vaifofo e faʻaitiitia ai le susunuina o suauʻu, ae e ono faʻaalia ai le tele o le filogia mai fertilizers ma le tele o fanua o loʻo faʻafefe mai le gaosiga o meaʻai. O lo'o fa'ailoa mai fo'i e itiiti se mea e fai e le bioplastics e taofia ai le tele o palasitika e o'o atu i alavai.

Steinmark, I. (2018, Novema 5). Fa'ailoga Nobel Fa'ailoga mo le Evolving Green Chemistry Catalysts. Royal Society of Chemistry. eic.rsc.org/soundbite/nobel-prize-awarded-for-evolving-green-chemistry-catalysts/3009709.article

O Frances Arnold o se tasi o le Nobel Laureates i lenei tausaga i le kemisi mo lana galuega i le Directed Evolution (DE), o le kemisi lanumeamata biochemical hack lea e fesuiaʻi faʻafuaseʻi polotini/enzymes i le tele o taimi, ona suʻe lea e suʻe po o fea e sili ona aoga. E mafai ona toe fa'aleleia le pisinisi o vaila'au.

Greenpeace. (2020, Setema 9). Fa'a'ole'ole e Numera: O fa'amatalaga a le American Chemistry Council e uiga i le toe fa'aaogaina o vaila'au e le mafai ona fa'amauina i le su'esu'ega.. Greenpeace. www.greenpeace.org/usa/research/deception-by-the-numbers

O vaega, e pei o le American Chemistry Council (ACC), ua latou fautuaina le toe faʻaaogaina o vailaʻau e fai ma fofo i le faʻalavelave faʻaleagaina o palasitika, ae o loʻo tumau pea le fesiligia o le gafatia o le toe faʻaaogaina o vailaʻau. O le toe fa'aaogaina o vaila'au po'o le "toe fa'asilisili" e fa'atatau i palasitika i le suau'u, otaota i le suau'u, po'o le palasitika i le palasitika ma fa'aaoga vaisu eseese e fa'aleaga polymers palasitika i totonu o latou poloka faufale. Na maua e Greenpeace e itiiti ifo i le 50% o poloketi a le ACC mo le toe fa'aaogaina o mea'ai e fa'atuatuaina galuega toe fa'aaogaina ma o le toe fa'aaogaina o palasitika-i-palasitika e fa'aalia ai e itiiti lava le avanoa e manuia ai. E oo mai i le taimi nei ua tuuina atu e le au totogi lafoga le itiiti ifo i le $506 miliona e lagolago ai ia poloketi e le o mautinoa le aoga. E tatau ona nofouta tagata fa'atau ma fa'alapotopotoga i fa'afitauli o vaifofo - e pei o le toe fa'aaogaina o vaila'au - e le mafai ona fo'ia le fa'afitauli o le filogia palasitika.

Toe foi atu i le pito i luga


6. Soifua Maloloina ma le Vasa

Miller, EA, Yamahara, KM, Farani, C., Spingarn, N., Birch, JM, & Van Houtan, KS (2022). O le Raman spectral reference library of anthropogenic ma biological ocean polymers. Fa'amaumauga Fa'asaienisi, 9(1), 1-9. DOI: 10.1038/s41597-022-01883-5

Microplastics ua maua i tulaga ogaoga i le gataifale o meaola faanatura ma meaʻai, ae ui i lea, ina ia foia lenei faʻalavelave faʻavaomalo, ua faia e tagata suʻesuʻe se faiga e iloa ai le polymer composition. O lenei faiga - e ta'ita'ia e le Monterey Bay Aquarium ma le MBARI (Monterey Bay Aquarium Research Institute) - o le a fesoasoani e su'e fa'apogai o le palasitisi fa'aleagaina e ala i se faletusi fa'apitoa Raman avanoa avanoa. E taua tele lenei mea ona o le tau o metotia e tuʻu ai pa puipui i luga o le faletusi o polymer spectra mo faʻatusatusaga. O loʻo faʻamoemoe le au suʻesuʻe o lenei faʻamaumauga fou ma le faletusi faʻamatalaga o le a fesoasoani i le faʻafaigofieina o le alualu i luma i le faʻalavelave faʻaleagaina o le palasitika o le lalolagi.

Zhao, S., Zettler, E., Amaral-Zettler, L., ma Mincer, T. (2020, Setema 2). Lafoa'i Lafoa'i ma le Carbon Biomass o otaota o le gataifale. Le ISME Journal. 15, 67-77. DOI: 10.1038/s41396-020-00756-2

O otaota palasitika o le sami ua maua e felauaiga ai meaola i luga o le sami ma i nofoaga fou. O lenei su'esu'ega na maua ai o le palasitika o lo'o fa'aalia ai le tele o vaega i luga ole laiga mo microbial colonization ma le tele ole biomass ma isi meaola e iai le malosi maualuga e a'afia ai meaola eseese ma galuega tau si'osi'omaga.

Abbing, M. (2019, Aperila). Supa Palasitika: Ose Atlas of Ocean Filogia. Island Press.

Afai e faaauau pea le lalolagi i lona ala i le taimi nei, o le a sili atu le palasitika i le vasa nai lo iʻa i le 2050. I le lalolagi atoa, o minute uma lava e tutusa ma se loli o lapisi o loʻo lafo i le sami ma o loʻo faʻatupulaʻia lena fua. Supa Palasitika e va'ava'ai i le mafua'aga ma i'uga o le fa'aleagaina o palasiti ma mea e mafai ona fai e taofi ai.

Spalding, M. (2018, Iuni). E fa'afefea ona taofi palasitika e fa'aleagaina ai lo tatou vasa. Mafuaaga o le Lalolagi. globalcause.co.uk/plastic/how-to-stop-plastics-polluting-our-ocean/

O palasitika i totonu o le sami e pa'ū i vaega e tolu: otaota o le gataifale, microplastics, ma microfibers. O nei mea uma e fa'aleagaina ai meaola o le gataifale ma fasioti fa'atauva'a. E taua filifiliga a tagata ta'ito'atasi, e mana'omia e le to'atele o tagata e suitulaga i palasitika aua e fesoasoani le suiga o amioga.

Attenborough, Sir D. (2018, Iuni). Sir David Attenborough: palasitika ma o tatou sami. Mafuaaga o le Lalolagi. globalcause.co.uk/plastic/sir-david-attenborough-plastic-and-our-oceans/

Ua talanoaina e Sir David Attenborough lona talisapaia o le vasa ma le auala e avea ai o se punaoa taua lea e "taua mo lo tatou ola." O le fa'afitauli palasitika e mafai ona "taua sili atu ona ogaoga." Fai mai a ia, e tatau i tagata ona mafaufau atili e uiga i le faʻaaogaina o palasitika, togafitia ma le faʻaaloalo, ma "afai e te le manaʻomia, aua le faʻaaogaina."

Toe foi atu i le pito i luga

6.1 Ghost Gear

Ole National Oceanic and Atmospheric Administration. (2023). Mea Fagota Fa'agae'etia. NOAA Marine Debris Polokalama. https://marinedebris.noaa.gov/types/derelict-fishing-gear

O le National Oceanic and Atmospheric Administration o loʻo faʻamatalaina mea fagota faʻatauvaʻa, o nisi taimi e taʻua o le "ghost gear," e faʻatatau i soʻo se mea fagota lafoai, leiloa, pe lafoai i le siosiomaga o le gataifale. Ina ia foia lenei faʻafitauli, ua aoina e le NOAA Marine Debris Program le silia ma le 4 miliona pauna o mea faʻaoga aitu, peitaʻi, e ui lava i lenei faʻaputuga taua o mea e faʻaogaina ai aitu o loʻo avea pea ma vaega sili ona tele o palasitika filogia i totonu o le sami, e faʻaalia ai le manaʻomia o nisi galuega e faʻafefe ai. lenei fa'amata'u i le si'osi'omaga o le gataifale.

Kuczenski, B., Vargas Poulsen, C., Gilman, EL, Musyl, M., Geyer, R., & Wilson, J. (2022). Fa'atatauga to'imau mea fa'akomepiuta mai le va'aiga mamao o galuega fagota fa'apisinisi. I’a ma Faigafaiva, 23, 22–33. https://doi.org/10.1111/faf.12596

Saienitisi ma le Nature Conservancy ma le Iunivesite o Kalefonia Santa Barbara (UCSB), i le faiga faapaaga ma le Pelagic Research Group ma Hawaii Pacific University, na lomia se suʻesuʻega faʻapitoa a tupulaga e maua ai le faʻatusatusaga muamua i le lalolagi atoa o le filogia o palasitisi mai faiga faiva. I le suʻesuʻega, Fa'atatauga to'imau mea fa'akomepiuta mai le va'aiga mamao o galuega fagota fa'apisinisi, su'esu'e e saienitisi fa'amaumauga na aoina mai le Global Fishing Watch ma le Fa'alapotopotoga o Mea'ai ma Fa'ato'aga a Malo Aufaatasi (FAO) e fa'atatau le fua o galuega fagota fa'apisinisi. O le tu'ufa'atasia o nei fa'amaumauga ma fa'ata'ita'iga fa'atekinisi o mea fagota ma fa'auluuluga autu mai tagata tomai fa'apisinisi, na mafai ai e saienitisi ona va'ai le pito i luga ma lalo o le filogia mai faigafaiva. E tusa ai ma ana suʻesuʻega, e silia ma le 100 miliona pauna o palasitisi faʻaleagaina e ulu atu i le vasa i tausaga taʻitasi mai mea faʻaoga aitu. O lenei su'esu'ega o lo'o tu'uina atu ai fa'amatalaga fa'avae taua e mana'omia e fa'alautele ai le malamalama i le fa'afitauli o mea fa'aoga aitu ma amata ai ona fetuutuuna'i ma fa'atino suiga talafeagai.

Giskes, I., Baziuk, J., Pragnell-Raasch, H. and Perez Roda, A. (2022). Lipoti i faiga lelei e puipuia ma fa'aitiitia ai lapisi o le gataifale mai galuega fagota. Roma ma Lonetona, FAO ma IMO. https://doi.org/10.4060/cb8665en

O lenei lipoti o loʻo tuʻuina atu ai se faʻamatalaga lautele o le tuʻufaʻatasia, leiloa, poʻo le lafoaia o mea fagota (ALDFG) o loʻo faʻaleagaina ai vai ma siʻosiʻomaga i le gataifale ma faʻamatalaina lona aafiaga tele ma le sao i le lautele lautele o le lalolagi o le filogia o le gataifale. O se vaega taua i le fa'amalieina o le ALDFG, e pei ona fa'amatala atu i lenei pepa, o le usita'ia lea o lesona na a'oa'oina mai i poloketi o lo'o iai i isi vaega o le lalolagi, a'o le iloa o so'o se ta'iala tau pulega e mafai ona fa'aaogaina ma le manatu tele i tulaga o le lotoifale/mana'oga. O lenei lipoti a le GloLitter o loʻo tuʻuina atu ai suʻesuʻega e sefulu e faʻataʻitaʻia ai faiga faʻapitoa mo le puipuia, faʻaitiitia, ma le faʻaleleia o le ALDFG.

O'uga o le Vasa. (2021, Iulai 6). Ghost Gear Su'esu'ega Tulafono. Global Ghost Gear Initiative, World Wide Fund for Nature, ma le Ocean Conservancy. https://static1.squarespace.com/static/ 5b987b8689c172e29293593f/t/60e34e4af5f9156374d51507/ 1625509457644/GGGI-OC-WWF-O2-+LEGISLATION+ANALYSIS+REPORT.pdf

O le Global Ghost Gear Initiative (GGGI) na faʻalauiloaina i le 2015 ma le faʻamoemoe e taofi le sili ona mataʻutia ituaiga palasitika o le sami. Talu mai le 2015, 18 malo o le atunuʻu ua auai i le GGGI soʻotaga e faʻaalia ai se manaʻoga mai atunuʻu e faʻafesoʻotaʻi a latou mea faʻaleagaina aitu. I le taimi nei, o le faiga fa'avae masani i le puipuia o le filogia o mea fa'aoga o le fa'ailogaina o mea fa'aoga, ma o faiga fa'avae e le masani ona fa'aaogaina o le fa'atulafonoina o le toe maua mai o mea faigaluega ma fuafuaga fa'atino a le atunu'u. O le aga'i i luma, o le fa'amuamua sili e mana'omia le fa'amalosia o tulafono o lo'o i ai nei. E pei o palasitika filogia uma, ghost gear e mana'omia ai le fa'amaopoopo fa'ava-o-malo ile mataupu ole filogia palasitika ole tuaoi.

Mafuaaga ua lafoa’i pe leiloa ai mea fagota
O'uga o le Vasa. (2021, Iulai 6). Ghost Gear Su'esu'ega Tulafono. Global Ghost Gear Initiative, World Wide Fund for Nature, ma le Ocean Conservancy.

World Wide Fund mo le Natura. (2020, Oketopa). Taofi Ghost Gear: Le Tulaga Sili ona Mata'utia o otaota palasitika o le gataifale. WWF Fa'ava-o-malo. https://wwf.org.ph/wp-content/uploads/2020/10/Stop-Ghost-Gear_Advocacy-Report.pdf

E tusa ai ma Malo Aufaatasi e sili atu i le 640,000 tone o mea e gaosi aitu i totonu o lo tatou vasa, e aofia ai le 10% o le filogia uma o le sami. Ghost gear o se mate telegese ma tiga mo le tele o manu ma o mea faʻafefe fua e mafai ona faʻaleagaina ai nofoaga taua i le matafaga ma le gataifale. E masani ona le mananao le aufai faiva e leiloa a latou mea, ae o le 5.7% o upega fagota uma, 8.6% o mailei ma ulo, ma le 29% o laina fagota uma o loʻo faʻaaogaina i le lalolagi atoa ua lafoai, leiloa, pe lafoai i le siosiomaga. O faiga faiva faasolitulafono, le lipotia, ma le le fa'atulafonoina o le sami loloto ose sao tele i le aofa'i o mea'ai aitu ua lafoa'i. E tatau ona i ai ni fofo fa'amamafa fa'amamafa mo se taimi umi e atia'e ai ni ta'iala lelei e puipuia ai le gau. I le taimi nei, e taua le atina'eina o masini e le oona, saogalemu e fa'aitiitia ai le fa'aleagaina pe a leiloa i le sami.

Global Ghost Gear Initiative. (2022). Le A'afiaga o Mea Fagota e Avea ma Punavai O Faiga Fa'apalapala Fa'aleaganu'u. Puipuiga o le Vasa. https://Static1.Squarespace.Com/Static/5b987b8689c172e2929 3593f/T/6204132bc0fc9205a625ce67/1644434222950/ Unea+5.2_gggi.Pdf

O lenei pepa fa'amatalaga na saunia e le Ocean Conservancy ma le Global Ghost Gear Initiative e lagolago ai feutanaiga e sauniuni ai mo le Fono a Malo Aufaatasi 2022 (UNEA 5.2). O le taliina o fesili po o le a le mea e fai ai aitu, o fea e afua mai ai, ma pe aisea e afaina ai le siosiomaga o le sami, o lenei pepa o loʻo faʻamatala mai ai le manaʻoga atoa mo mea aitu e aofia ai i soʻo se feagaiga faʻavaomalo e faʻatatau i le filogia o le sami. 

National Oceanic and Atmospheric Administration. (2021). Galulue Faatasi i Tuaoi: Le North American Net Collection Initiative. https://clearinghouse.marinedebris.noaa.gov/project?mode=View&projectId=2258

Faatasi ai ma le lagolago mai le NOAA Marine Debris Program, o le Ocean Conservancy's Global Ghost Gear Initiative o loʻo galulue faʻatasi ma paʻaga i Mekisiko ma Kalefonia e faʻalauiloa le North American Net Collection Initiative, o le misiona o le pulea lelei ma puipuia le leiloa o mea fagota. O lenei taumafaiga i tua atu o le a aoina ai mea fagota tuai e fa'agaioia lelei ma toe fa'aaogaina ma galulue fa'atasi ai ma faigafaiva a Amerika ma Mekisikō e fa'alauiloa ta'iala eseese toe fa'aaogā ma fa'aleleia le pulega atoa o mea fa'aoga po'o ua litaea. O le poloketi o loʻo faʻamoemoe e amata mai le tautoulu 2021 i le taumafanafana 2023. 

Charter, M., Sherry, J., & O'connor, F. (2020, Iulai). Fausiaina o Avanoa Pisinisi Mai otaota Fagota Upega: Avanoa Mo Fa'ata'ita'iga Pisinisi Fa'ata'amilo ma Fa'ata'ita'i Fa'ata'amilo e Fa'atatau i Mea Fagota.. Blue Circular Economy. Toe aumai Mai Https://Cfsd.Org.Uk/Wp-Content/Uploads/2020/07/Final-V2-Bce-Master-Creating-Business-Opportunities-From-Waste-Fishing-Nets-July-2020.Pdf

Fa'atupeina e le Komisi Europa (EC) Interreg, Blue Circular Economy na tu'uina atu lenei lipoti e fa'atalanoaina ai le fa'afitauli lautele ma le tumau o otaota fagota i le vasa ma fa'ailoa avanoa fa'apisinisi e feso'otai i totonu o le Northern Periphery ma Arctic (NPA). O lenei su'esu'ega o lo'o su'esu'eina ai le a'afiaga o lenei fa'afitauli mo pa'aga i le NPA, ma tu'uina atu ai se fa'atalanoaga atoatoa o fa'ata'ita'iga fou o pisinisi, o le Extended Producer Responsibility scheme o se vaega o le EC's Single Use Plastics Directive, ma le mamanu lapotopoto o mea fagota.

Le Hindu. (2020). A'afiaga o mea fagota 'aitu' i meaola o le sami. YouTube. https://youtu.be/9aBEhZi_e2U.

O se sao tele o le oti o le ola i le gataifale o mea e fai aitu. Mailei meatau aitu ma lavelave ai meaola o le gataifale tetele mo le tele o tausaga e aunoa ma le faalavelaveina e tagata e aofia ai ituaiga o tafola, dolphins, faamaufaailoga, malie, laumei, ave, iʻa, ma isi. mea saisaitia. Ghost gear o se tasi lea o ituaiga sili ona mataʻutia o palasitisi filogia, aua ua mamanuina mo le maileia ma le fasiotia o meaola o le gataifale. 

Toe foi atu i le pito i luga

6.2 Aafiaga i le Ola o le Gataifale

Eriksen, M., Cowger, W., Erdle, LM, Coffin, S., Villarrubia-Gómez, P., Moore, CJ, Kamuta, EJ, Day, RH, Thiel, M., & Wilcox, C. (2023) ). O se asu palasitika ua faatupulaia, lea ua fuafuaina nei ua silia ma le 170 tiliona vaega palasitika o loo opeopea i sami o le lalolagi—E manaomia ni fofo faanatinati.. PLOS LASI. 18(3), e0281596. DOI: 10.1371 / journal.pone.0281596

A'o iloa e le to'atele o tagata le fa'afitauli o le filogia o palasitisi, e mana'omia nisi fa'amaumauga e iloilo ai pe lelei le fa'atinoina o faiga fa'avae. O tusitala o lenei suʻesuʻega o loʻo galulue e foia lenei va i faʻamatalaga e faʻaaoga ai se faasologa o taimi i le lalolagi atoa e faʻatatauina le aofaʻi o fuainumera ma le tele o palasitika laiti i luga o le sami mai le 1979 i le 2019. Na latou iloa i aso nei, e tusa ma le 82-358 miliona. palasitika palasitika e 1.1–4.9 miliona tone lona mamafa, mo se aofa'iga e silia ma le 171 trillion palasitika palasitika opeopea i vasa o le lalolagi. Na matauina e le au tusitala o le suʻesuʻega e leai se mea na matauina pe mafai ona iloa seʻia oʻo i le 1990 pe a faʻateleina le faʻateleina o le numera o palasitika palasitika seia oʻo i le taimi nei. Ua na'o le fa'ailoa mai o le mana'omia o ni gaioiga malolosi e faia i se taimi vave e taofia ai le tulaga mai le fa'avavevave atili.

Pinheiro, L., Agostini, V. Lima, A, Ward, R., ma G. Pinho. (2021, Iuni 15). Le Fa'ai'uga o La'au Fa'apalaitia i totonu o Fa'ato'aga Estuarine: Ose Va'aiga Lautele o le Malamalama i le taimi nei mo le Matā'upu Fa'asao e Ta'ita'ia Su'esu'ega i le Lumana'i. Fa'alesiosiomaga, Vol 279. https://doi.org/10.1016/j.envpol.2021.116908

E le o malamalama atoatoa i le sao o vaitafe ma gataifale i le felauaiga o palasitika, ae e foliga mai e avea o se ala tele mo le filogia o le sami. Microfibers tumau pea le ituaiga sili ona taatele o palasitika, faatasi ai ma suʻesuʻega fou e taulaʻi i meaola micro estuarine, microfibers oso aʻe / goto e pei ona fuafuaina e latou uiga polymer, ma vaʻavaʻa-vaitaimi fesuiaiga i le taatele. E mana'omia nisi au'ili'iliga fa'apitoa mo le si'osi'omaga o le gataifale, fa'atasi ai ma fa'amatalaga fa'apitoa i itu tau so'o-tamaoaiga e ono a'afia ai faiga fa'avae tau pulega.

Brahney, J., Mahowald, N., Prank, M., Cornwall, G., Kilmont, Z., Matsui, H. & Prather, K. (2021, Aperila 12). Fa'asalaina le lala o le ea o le taamilosaga palasitika. Taualumaga a le National Academy of Sciences of the United States of America. 118(16) e2020719118. https://doi.org/10.1073/pnas.2020719118

Microplastic, e aofia ai fasimea ma alava ua taatele i le taimi nei o le palasitika ua i ai nei lana lava taamilosaga o le ea ma vaega palasitika e faimalaga mai le Lalolagi i le ea ma toe foi mai. Na maua i le lipoti o microplastics o loʻo maua i le ea i le vaega o suʻesuʻega (i sisifo o le Iunaite Setete) e mafua mai i punaʻoa lona lua toe faʻaleleia e aofia ai auala (84%), o le sami (11%), ma le pefu palapala faʻatoʻaga (5% ). O lenei su'esu'ega e sili ona mata'ina ona o lo'o taula'i atu ai le fa'apopoleina o le fa'apopoleina o palasitika e mafua mai i auala ma pa'u.

Toe foi atu i le pito i luga

6.3 Peleni Palasitika (Nurdles)

Faber, J., van den Berg, R., & Raphaël, S. (2023, Mati). Puipuia le Sasa'a o Peleni Palasitika: O se Su'esu'ega Fa'atino o Filifiliga Fa'atonutonu. CE Delft. https://cedelft.eu/publications/preventing-spills-of-plastic-pellets/

Pellets palasitika (fa'aigoa o 'nurdles') o fasi palasitika laiti, e masani lava i le va o le 1 ma le 5 mm le lautele, e gaosia e le alamanuia petrochemical lea e avea o se mea e faʻaogaina mo pisinisi palasitika e gaosia ai oloa palasitika. Faatasi ai ma le tele o nurdles o loʻo feaveaʻi i luga o le sami ma talu ai o faʻalavelave faʻafuaseʻi e tutupu, o loʻo i ai faʻataʻitaʻiga taua o pellet leaks e iʻu ai ina faʻaleagaina le siosiomaga o le gataifale. Ina ia foia lea tulaga, ua faatuina ai e le Faalapotopotoga o le Gataifale Faava o Malo se tamai komiti e iloiloina tulafono faatonutonu e foia ai ma pulea pellet leaks. 

Fauna & Flora International. (2022).  Taofi le tai: fa'amutaina le filogia pellet palasitika. https://www.fauna-flora.org/app/uploads/2022/09/FF_Plastic_Pellets_Report-2.pdf

O pelleti palasitika o fasi palasitika lapopo'a o le lentil e liusuavai fa'atasi e fai ai toetoe lava o mea palasitika uma o lo'o iai. I le avea ai ma meaʻai mo pisinisi palasitika i le lalolagi atoa, o pellets o loʻo feaveaʻi i le lalolagi atoa ma o se faʻapogai taua o microplastic pollution; e tusa ai ma le faitau piliona o pelleti taitasi e ulu atu i le sami i tausaga uma ona o le masaa i luga o le eleele ma le sami. Ina ia foia lea fa'afitauli ua finau ai le tusitala mo se aga'i fa'anatinati i se faiga fa'atonutonu fa'atasi ai ma mana'oga fa'atulafonoina o lo'o lagolagoina e tulaga fa'ata'atia ma faiga fa'amaonia.

Tunnell, JW, Dunning, KH, Scheef, LP, & Swanson, KM (2020). Fuaina o pellet palasitika (nurdle) tele i luga o matafaga i le Fagaloa o Mekisiko e faʻaaoga ai tagatanuu saienitisi: Faʻavaeina se faʻavae mo suʻesuʻega faʻatatau i faiga faʻavae.. Bulletin Filogia o le Gataifale. 151(110794). DOI: 10.1016/j.marpolbul.2019.110794

O le tele o nurdles (tama'i palasitika pellets) na matauina le fufuluina i luga o matafaga o Texas. Na fa'atūina se galuega fa'asaienisi fa'ata'ita'i a sitiseni, "Nurdle Patrol." 744 volenitia na faia 2042 sitiseni suʻesuʻega faasaienisi mai Mekisiko i Florida. O numera uma e 20 aupito maualuga na fa'amauina na fa'amauina i nofoaga i Texas. O tali fa'avae e lavelave, fa'atele-tele, ma fa'afesaga'i fa'alavelave.

Karlsson, T., Brosché, S., Alidoust, M. & Takada, H. (2021, Tesema). O pelleti palasitika o loʻo maua i matafaga i le lalolagi atoa e iai vailaʻau oona. Feso'ota'iga Fa'ava-o-malo e Fa'ate'aina Fa'alumaina (IPEN).  ipen.org/sites/default/files/documents/ipen-beach-plastic-pellets-v1_4aw.pdf

O palasitika mai nofoaga uma na fa'ata'ita'iina o lo'o i ai fa'amautu uma e sefulu o le benzotriazole UV, e aofia ai le UV-328. O palasitika mai nofoaga uma na fa'ata'ita'iina sa iai fo'i le sefulutolu uma na su'esu'eina polychlorinated biphenyls. O faʻatonuga na sili ona maualuga i atunuʻu Aferika, e ui lava e leʻo latou gaosia tele vailaʻau poʻo palasitika. O fa'ai'uga o lo'o fa'aalia ai e iai fo'i le filogia o vaila'au. O fa'ai'uga o lo'o fa'aalia ai fo'i e mafai e palasitika ona faia se sao taua tele i le felauaiga mamao o vaila'au o'ona.

Maes, T., Jefferies, K., (2022, Aperila). Filogia o le Gataifale – o Nurdles ose Mataupu Fa'apitoa mo Tulafono Faatonutonu?. GRID-Arendal. https://news.grida.no/marine-plastic-pollution-are-nurdles-a-special-case-for-regulation

Fautuaga mo le fa'atonutonuina o le felauaiga o peleni palasitika a'o le'i gaosia, e ta'ua o "nurdles," o lo'o i luga o le lisi o mataupu mo le International Maritime Organization Prevention and Response Sub-Committee (PPR). O lenei otootoga e maua ai se talaaga sili ona lelei, faʻamalamalamaina nurdles, faʻamatalaina pe faʻafefea ona latou oʻo atu i le gataifale, ma talanoaina le taufaamatau i le siosiomaga mai nurdles. Ose puna'oa lelei lea mo le au fai faiga fa'avae ma tagata lautele latou te manana'o i se fa'amatalaga e le fa'asaienisi.

Bourzac, K. (2023, Ianuari). O le tauivi ma le sili atu o le palasitika o le gataifale masaa i le talafaasolopito. C&EN Global Enterprise. 101 (3), 24-31. DOI: 10.1021/cen-10103-ava 

Ia Me 2021, na mu ai le vaa uta, X-Press Pearl, ma goto ifo i le talafatai o Sri Lanka. O le malepelepe na maua ai se faamaumauga 1,680 metric tone o palasitika pelleti ma le tele o vailaʻau oona mai le matafaga o Sri Lanka. O loʻo suʻesuʻeina e saienitisi le faʻalavelave, o le afi ma le masaa o le gataifale sili ona lauiloa, e fesoasoani i le faʻalauteleina o le malamalama i aʻafiaga o le siosiomaga o lenei ituaiga o filogia e leʻi suʻesuʻeina. E le gata i le mata'ituina o auala e malepe ai le nurdles i le aluga o taimi, o a ituaiga o vaila'au e liu i le faagasologa ma aafiaga o le siosiomaga o ia vaila'au, e faapitoa lava le fiafia o saienitisi i le talanoaina o mea e tupu i kemikolo pe a mu palasitika nurdles. I le faʻamauina o suiga i nurdles na fufuluina i luga o le matafaga o Sarakkuwa e lata ane i le vaʻa malepelepe, na maua ai e le saienitisi o le siosiomaga Meththika Vithanage le maualuga o le lithium i totonu o le vai ma luga ole nurdles (Sci. Total Environ. 2022, DOI: 10.1016/j.scitotenv.2022.154374; Mar. Pollut. povi. 2022, DOI: 10.1016/j.marpolbul.2022.114074). Na maua fo'i e lana 'au le maualuga o isi vaila'au o'ona, e mafai ona fa'agesegese ai le tuputupu a'e o la'au, fa'aleaga aano o manu i vai, ma fa'aletonu okeni i tagata. O le faʻalavelave faʻafuaseʻi o loʻo faʻaauau pea ona taʻalo i Sri Lanka, lea o luʻitau tau tamaoaiga ma faiga faʻapolokiki o loʻo faʻalavelave mo saienitisi i le lotoifale ma e ono faʻalavelaveina taumafaiga e faʻamautinoa le taui mo le faʻaleagaina o le siosiomaga, o loʻo le iloa le lautele.

Bǎlan, S., Andrews, D., Blum, A., Diamond, M., Rojello Fernández, S., Harriman, E., Lindstrom, A., Reade, A., Richter, L., Sutton, R. , Wang, Z., & Kwiatkowski, C. (2023, Ianuari). Fa'asilisiliina le Puleaina o Vailaau Fa'asaina i le Iunaite Setete ma Kanata e ala i le Fa'aoga Fa'aoga Taua. Saienisi ma Tekinolosi. 57 (4), 1568-1575 DOI: 10.1021/acs.est.2c05932

O faiga fa'atulafonoina o lo'o iai ua fa'amaonia le le lava mo le su'esu'eina ma le fa'afoeina o le fiasefulu afe o vaila'au i pisinisi. E mana'omia vave se isi auala. O le fautuaga a le tusitala o se auala e faʻaaogaina e taua ai faʻamatalaga e tatau ona faʻaaogaina vailaʻau o loʻo popole i ai naʻo tulaga e manaʻomia ai a latou galuega i oloa faʻapitoa mo le soifua maloloina, saogalemu, poʻo le faʻaogaina o le sosaiete ma pe a le maua ni isi auala talafeagai.

Wang, Z., Walker, GR, Muir, DCG, & Nagatani-Yoshida, K. (2020). Tu'u atu i se Malamalamaga Fa'alelalolagi i Fa'aleaga Fa'aleaganu'u: Ose Su'esu'ega Maualalo Muamua o Su'esu'ega Vailaau Fa'aitumalo ma Fa'aitulagi. Siosiomaga Siosiomaga & Tekonolosi. 54(5), 2575–2584. DOI: 10.1021 / acs.est.9b06379

I totonu o lenei lipoti, 22 suʻesuʻega vailaʻau mai 19 atunuu ma itulagi o loʻo suʻesuʻeina e ausia ai se faʻamatalaga auiliili muamua o vailaʻau o loʻo i luga o le maketi o le lalolagi. Ole su'esu'ega fa'asalalau o lo'o fa'ailogaina ai se la'asaga taua muamua e aga'i atu i le malamalama i le lalolagi atoa i le fa'aleagaina o vaila'au. Faatasi ai ma faʻamatalaga mataʻina o le fua faʻatauvaʻa muamua ma le le faalauaiteleina o vailaʻau ua resitalaina i le gaosiga. E oʻo mai i le 2020, e sili atu i le 350 000 vailaʻau ma vailaʻau faʻafefiloi ua resitalaina mo le gaosiga ma le faʻaaogaina. O lenei su'esu'ega e faatoluina le sili atu nai lo le mea na fuafuaina a'o le'i faia le su'esu'ega. E le gata i lea, o faʻamatalaga o le tele o vailaʻau e tumau pea ona le iloa e tagata lautele ona o loʻo taʻua e le faalauaiteleina (sili atu i le 50 000) poʻo le faʻamalamalamaina (e oʻo atu i le 70 000).

OECD. (2021). O se Va'aiga Vailaau Fa'ata'ita'i ile Fuafuaga ma Palasitika Mautu: Sini, Iloiloga ma Fefa'ataua'iga. OECD Publishing, Pale, Farani. doi.org/10.1787/f2ba8ff3-en.

O lenei lipoti o lo'o taumafai e fa'ataga le fa'atupuina o oloa palasitika gafataulimaina e ala i le tu'ufa'atasia o mafaufauga kemisi gafataulimaina i le faiga o le mamanu. E ala i le fa'aogaina o se tioata fa'ama'i i le taimi o le filifiliga o mea palasitika, e mafai e tagata mamanu ma enisinia ona faia fa'ai'uga fa'apitoa e fa'aogaina le palasitika gafataulimaina pe a mamanuina a latou oloa. O le lipoti o loʻo tuʻuina atu ai se auala tuʻufaʻatasia i filifiliga palasitika gafataulimaina mai se vaʻaiga vailaʻau, ma faʻamaonia ai se seti o sini faʻataʻitaʻiga gafataulimaina, iloiloga o le olaga ma fefaʻatauaʻiga.

Zimmermann, L., Dierkes, G., Ternes, T., Völker, C., & Wagner, M. (2019). Fa'ata'ita'iina o le In Vitro Toxicity ma le Fa'ainumera Fa'ama'i o Fa'aoloa Fa'atau Fa'atau. Saienisi ma Tekinolosi. 53(19), 11467-11477. DOI: 10.1021 / acs.est.9b02293

O palasitika o lo'o ta'uta'ua fa'apogai o vaila'au fa'ama'i ma e itiiti ni vaila'au fa'apitoa e feso'ota'i i palasitika e iloa - pei ole bisphenol A - peita'i, e mana'omia se fa'amatalaga manino o paluga vaila'au lavelave o lo'o i totonu o palasitika. Na maua e le au suʻesuʻe 260 vailaʻau na maua e aofia ai monomers, faʻaopoopoga, ma mea e leʻi faʻapipiʻiina, ma faʻamuamua 27 vailaʻau. O mea fa'apipi'i o le polyvinyl chloride (PVC) ma le polyurethane (PUR) na fa'aosoina ai le maualuga o le oona, ae o le polyethylene terephthalate (PET) ma le polyethylene maualuga (HDPE) na mafua ai le leai pe maualalo oona.

Aurisano, N., Huang, L., Mila i Canals, L., Jolliet, O., & Fantke, P. (2021). Vailaau fa'apopoleina i meataalo palasitika. Siosiomaga Faava-o-malo. 146, 106194. DOI: 10.1016/j.envint.2020.106194

O palasitika i meataalo e mafai ona maua ai se lamatiaga i tamaiti, e faʻatatau i lenei mea na faia ai e le au tusitala se seti o taʻiala ma le mataʻutia o aʻafiaga o vailaʻau i meataalo palasitika ma faʻataʻatia se metotia suʻesuʻe e fesoasoani i le faʻatusatusaina o vailaʻau talafeagai i meataalo. I le taimi nei o loʻo i ai 126 vailaʻau o popolega e masani ona maua i meataalo, faʻaalia le manaʻomia mo nisi faʻamatalaga, ae o le tele o faʻafitauli e le o iloa ma sili atu tulafono faatonutonu e manaʻomia.

Toe foi atu i le pito i luga


7. Palasitika ma le Soifua Maloloina o Tagata

Nofoaga Tutotonu mo Tulafono Siosiomaga Faava o Malo. (2023, Mati). Manava Palasitika: O Aafiaga Soifua Maloloina o Palasitika Le Vaaia i le Ea. Nofoaga Tutotonu mo Tulafono Siosiomaga Faava o Malo. https://www.ciel.org/reports/airborne-microplastics-briefing/

O le microplastic ua amata ona sosolo i soo se mea, e maua i soo se mea e su'e ai e saienitisi. O nei vaega laiti o se sao tele i le faʻaaogaina e le tagata o palasitika e oʻo atu i le 22,000,000 microplastic ma nanoplastics i tausaga taʻitasi ma lenei numera e faʻamoemoe e siitia. Ina ia tetee atu i lenei mea, ua fautuaina e le pepa le tuʻufaʻatasia o le "cocktail" aafiaga o le palasitika o se faʻafitauli tele i le ea, vai, ma luga o le eleele, e manaʻomia vave ni faiga faʻatulafonoina e faʻafefe ai lenei faʻafitauli faʻatupulaia, ma o fofo uma e tatau ona faʻafeiloaʻi le olaga atoa. taamilosaga o palasitika. O le palasitika o se faʻafitauli, ae o le afaina i le tino o le tagata e mafai ona faʻatapulaʻaina i le vave ma le faʻamaoni gaioiga.

Baker, E., Thygesen, K. (2022, Aokuso 1). Palasitika i Fa'ato'aga- O se Lu'itau Si'osi'omaga. Vaaiga Vaaiga Puupuu. Lapataiga Vaavaaia, Fa'afitauli Fa'atupu ma Lumanai. Polokalame Siosiomaga a Malo Aufaatasi. https://www.unep.org/resources/emerging-issues/plastics-agriculture-environmental-challenge

O Malo Aufaatasi o loʻo tuʻuina atu se faʻamatalaga puupuu ae faʻamatalaga e uiga i le faʻatupulaia o faʻafitauli o le palasitisi filogia i faʻatoʻaga ma le faʻateleina o le aofaʻi o palasitisi filogia. O le pepa o lo'o fa'amuamua i le fa'ailoaina o fa'apogai o palasitika ma le su'esu'eina o le i'uga o toega palasitika i eleele fa'ato'aga. O lenei pu'upu'u o le muamua lea i se fa'asologa o lo'o fa'amoemoe e su'esu'e le fe'avea'i o palasitika fa'ato'aga mai le puna i le sami.

Wiesinger, H., Wang, Z., & Hellweg, S. (2021, Iuni 21). Su'e loloto i Monomers Palasitika, Fa'aopoopo, ma Fesoasoani Fa'agaioiina. Saienisi ma Tekinolosi. 55(13), 9339-9351. DOI: 10.1021/acs.est.1c00976

E tusa ma le 10,500 vailaʻau o loʻo i totonu o palasitika, 24% o ia mea e mafai ona faʻaputuina i totonu o tagata ma manu ma e oona poʻo carcinogenic. I le Iunaite Setete, Europa Europa, ma Iapani, e sili atu ma le afa o vailaʻau e le faʻatulafonoina. E silia ma le 900 o nei vaila'au e ono o'ona ua fa'atagaina i totonu o nei atunu'u mo le fa'aogaina i pusa mea'ai palasitika. Mai le 10,000 vailaʻau, 39% o latou na le mafai ona faʻavasegaina ona o le leai o se "faʻavasegaina o lamatiaga." O le oona ose fa'afitauli ole gataifale ma le soifua maloloina lautele pe a fua i le tele o le filogia o palasitika.

Ragusa, A., Svelatoa, A., Santacroce, C., Catalano, P., Notarstefano, V., Carnevali, O., Papa, F., Rongioletti, M., Baioccoa, F., Draghia, S., D'Amorea, E., Rinallod, D., Matta, M., & Giorgini, E. (2021, Ianuari). Plasticenta: Faʻamaoniga Muamua o Microplastics i totonu o le Human Placenta. Siosiomaga Faava-o-malo. 146(106274). DOI: 10.1016/j.envint.2020.106274

Mo le taimi muamua na maua ai microplastics i placentas o tagata, e faʻaalia ai e mafai e palasitika ona aʻafia tagata aʻo leʻi fanau mai. Ose fa'afitauli fa'apitoa ona o microplastics e ono iai ni vaila'au e fai ma fa'alavelave endocrine e mafai ona mafua ai fa'afitauli fa'alesoifua maloloina mo tagata.

Flaws, J. (2020, Tesema). Palasitika, EDCs, & Soifua Maloloina: Ose Taiala mo Fa'alapotopotoga Mana'omia Lautele ma Faiga Fa'avae i luga ole Endocrine Disrupting Chemicals & Plastics. Le Endocrine Society & IPEN. https://www.endocrine.org/-/media/endocrine/files/topics/edc_guide_2020_v1_6bhqen.pdf

O le tele o vaila'au masani e fa'amama mai i palasitika ua ta'ua Endocrine-Disrupting Chemicals (EDCs), e pei ole bisphenols, ethoxylates, brominated flame retardants, ma phthalates. O vaila'au o lo'o iai EDC e ono afaina ai le toe gaosia o le tagata, metabolism, thyroid, immune system, ma le neurological function. I le tali atu na tuʻuina atu e le Endocrine Society se lipoti e uiga i fesoʻotaʻiga i le va o vailaʻau faʻamaʻi mai palasitika ma EDCs. O le lipoti e manaʻomia ai le tele o taumafaiga e puipuia tagata ma le siosiomaga mai EDC e ono afaina ai i totonu o palasitika.

Teles, M., Balasch, J., Oliveria, M., Sardans, J., and Peñuel, J. (2020, Aokuso). Malamalamaga ile Nanoplastics Aafiaga ile Soifua Maloloina ole Tagata. Saienisi Bulletin. 65(23). DOI: 10.1016/j.scib.2020.08.003

A'o fa'apalapala palasitika e malepe i ni vaega laiti ma laiti e mafai ona 'aina e manu ma tagata. Na maua e tagata suʻesuʻe o le faʻaogaina o nano-plastics e aʻafia ai le tuʻufaʻatasia ma le eseesega o nuʻu microbiome intestinal tagata ma e ono aʻafia ai le tino, puipuia, ma le endocrine neura. E oʻo atu i le 90% o palasitika o loʻo faʻaaogaina e vave alu ese, o le 10% mulimuli - e masani lava o ni vaega laiti o nano-plastic - e mafai ona ulu i totonu o puipui sela ma mafua ai le afaina e ala i le faʻaosoina o le cytotoxicity, taofia le taamilosaga o sela, ma faʻateleina le faʻaalia o le faʻaogaina o sela puipuia i le o le alia'e o fa'alavelave fa'afefe.

Le Fa'apalapala Soup Foundation. (2022, Aperila). Palasitika: O Le Lalelei Natia Mea. Tu'i le Microbead. Beatthemicrobead.Org/Wp-Content/Uploads/2022/06/Plastic-Thehiddenbeautyingredients.Pdf

O lenei lipoti o loʻo i ai le suʻesuʻega muamua tele o le i ai o microplastics i le silia ma le fitu afe o mea teuteu ma mea tau le tagata lava ia. O tausaga taʻitasi e sili atu i le 3,800 tone o microplastics e tuʻuina atu i totonu o le siʻosiʻomaga e ala i le faʻaogaina o mea teuteu i aso uma ma mea tau tausiga i Europa. Aʻo sauni le European Chemicals Agency (ECHA) e faʻafouina a latou faʻamatalaga o microplastics, o lenei lipoti atoatoa e faʻamalamalamaina vaega o loʻo faʻamatalaina ai lenei faʻamatalaga, e pei o le le aofia ai o nanoplastics, e paʻu ma taunuuga e ono mulimuli mai i lona vaetamaina. 

Zanolli, L. (2020, Fepuari 18). Pe saogalemu pusa palasitika mo a tatou meaai? Le Leoleo. https://www.theguardian.com/us-news/2020/feb/18/are-plastic-containers-safe-to-use-food-experts

E le na'o le tasi le palasitika polymer po'o le fa'afefiloi, e faitau afe fa'afefiloi o lo'o maua i oloa palasitika o lo'o fa'aogaina i le filifili mea'ai, ma e la'ititi lava le iloa e uiga i le tele o latou a'afiaga i le soifua maloloina o tagata. O nisi vaila'au o lo'o fa'aogaina i le afifiina o mea'ai ma isi palasitika mea'ai e mafai ona mafua ai le fa'aletonu o le fanautama, sela, fa'aleagaina o le fai'ai pepe ma le pepe, ma isi fa'afitauli o le neurodevelopment. 

Muncke, J. (2019, Oketopa 10). Fonotaga Soifua Maloloina palasitika. Fa'apalaisa Soup Foundation. youtube.com/watch?v=qI36K_T7M2Q

Tuuina atu i le Plastic Health Summit, Toxicologist Jane Muncke talanoaina vailaʻau matautia ma le le iloa o loʻo i totonu o palasitika e mafai ona sosolo i totonu o meaʻai e ala i pusa palasitika. O palasitika uma o lo'o i ai le fiaselau o vaila'au eseese, e ta'ua o mea e le'i fa'aopoopoina ma le loto i ai, e faia mai i vaila'au fa'ama'i ma palasitika malepe. O le tele o nei vaila'au e le o iloa ae peita'i, o lo'o faia ai le tele o vaila'au o lo'o tafe i mea'ai ma meainu. E tatau i malo ona fa'atuina se su'esu'ega fa'aopoopo ma le va'aiga o mea'ai e iloa ai le a'afiaga o le soifua maloloina o mea e le'i fa'aopoopoina ma le loto i ai.

Photo Credit: NOAA

Plastic Health Coalition. (2019, Oketopa 3). Fonotaga palasitika ma le Soifua Maloloina 2019. Plastic Health Coalition. plastichealthcoalition.org/plastic-health-summit-2019/

I le uluai Plastic Health Summit na faia i Amsterdam, Netherlands saienitisi, fai tulafono, influencers, ma innovators na potopoto uma e faʻasoa o latou poto masani ma le malamalama i le faʻafitauli o le palasitika e faʻatatau i le soifua maloloina. O le fonotaga na faia ai vitio o le 36 failauga faʻapitoa ma talanoaga, o loʻo avanoa uma mo le maimoaina o tagata lautele i luga o la latou upega tafaʻilagi. Vitio autu e aofia ai: o se folasaga i palasitika, tautalaga faasaienisi i microplastics, tautalaga faasaienisi i mea faaopoopo, faiga faavae ma le lagolago, talanoaga i luga o le laulau lapotopoto, sauniga i luga o tagata faatosina oe na musuia gaoioiga e faasaga i le soona faaaogaina o palasitisi, ma mulimuli ane faalapotopotoga ma tagata fou ua tuuto atu i le atinaeina o mea faitino. fofo i le faafitauli palasitika.

Li, V., & Youth, I. (2019, Setema 6). O le filogia palasitika o le gataifale e natia ai se oona oona i totonu oa tatou meaai. Phys Org. phys.org/news/2019-09-marine-plastic-pollution-neurological-toxin.html

O palasitika e galue e pei o se maneta i le methylmercury (mercury), o le palasitika lea e faʻaumatia e manu, lea e faʻaumatia e tagata. O le Methylmercury e ola uma i totonu o le tino, o lona uiga e le alu ese ae nai lo le fausiaina i luga o le taimi, ma faʻateleina, o lona uiga e sili atu le malosi o aʻafiaga o le methylmercury i manu faʻatau nai lo manu.

Cox, K., Covrenton, G., Davies, H., Dower, J., Juanes, F., & Dudas, S. (2019, Iuni 5). Fa'aaogāina e tagata o Microplastics. Saienisi ma Tekinolosi. 53(12), 7068-7074. DOI: 10.1021 / acs.est.9b01517

O le taulaʻi atu i taumafa a Amerika, o se iloiloga o le aofaʻi o microplastic particles i meaʻai e masani ona faʻaaogaina e tusa ai ma a latou meaʻai fautuaina i aso taitasi.

Le Poloketi ua le afifiina. (2019, Iuni). O Tulaga Fa'alesoifua maloloina o Palasitika ma Mea'ai Mea'ai Fa'apipi'i Koneferenisi. https://unwrappedproject.org/conference

O le fonotaga na talanoaina ai le Plastic Exposed project, o se faiga faʻava-o-malo e faʻaalia ai le lamatiaga o le soifua maloloina o tagata o palasitika ma isi meaʻai afifi.

Toe foi atu i le pito i luga


8. Faamasino o le Siosiomaga

Vandenberg, J. ma Ota, Y. (eds.) (2023, Ianuari). Aga'i ma Tutusa'i Faiga Fa'afiloisia o le Gataifale: Ocean Nexus Equity & Lipoti Fa'aeleeleaina o le Gataifale 2022. Iunivesite o Uosigitone. https://issuu.com/ocean_nexus/docs/equity_and_marine_plastic_ pollution_report?fr=sY2JhMTU1NDcyMTE

O le filogia o le gataifale e a'afia ai tagata ma le si'osi'omaga (e aofia ai le saogalemu o mea'ai, mea e ola ai, soifua maloloina o le tino ma le mafaufau, ma tu ma aga fa'ale-aganu'u), ma e le fa'atatauina le a'afiaga o olaga ma le ola o le to'atele o tagata fa'atauva'a. O le lipoti o loʻo vaʻavaʻai i tiute tauave, malamalama, soifua manuia ma le faʻamaopoopo taumafaiga e ala i le fefiloi o mataupu ma suʻesuʻega faʻatasi ma tusitala e 8 atunuu, e amata mai i le Iunaite Setete ma Iapani i Ghana ma Fiti. Mulimuli ane, o le finau a le tusitala e faapea o le faafitauli o le palasitisi filogia o le le mafai lea ona foia le le tutusa. E faaiuina le lipoti i le faapea mai seiloga lava e foia le le tutusa ma le faaaogaina o tagata ma eleele o loo totoe o loo feagai ma aafiaga o le filogia o palasitisi ona foia lea o le faafitauli o le filogia o palasitisi.

GRID-Arendal. (2022, Setema). Se Nofo i le Laulau – O le Matafaioi a le Vaega o le Toe Fa'aaogaina Fa'alanoaina i le Fa'aitiitia o Faiga Filogia, ma Suiga Fautuaina Faiga Fa'avae. GRID-Arendal. https://www.grida.no/publications/863

Ole vaega ole toe fa'aaogaina fa'alilolilo, lea e masani ona aofia ai tagata faigaluega fa'atauva'a ma tagata ta'ito'atasi e le'i fa'amauina, ose vaega tele lea ole faiga toe fa'aaogāina ile lalolagi tau atia'e. O lenei pepa o faiga fa'avae o lo'o tu'uina mai ai se aotelega o lo tatou malamalama i le taimi nei i le vaega o le toe fa'aaogaina fa'alilolilo, ona uiga fa'aagafesootai ma le tamaoaiga, o lu'itau o lo'o feagai ma le vaega. O lo'o va'ava'ai i taumafaiga fa'ava-o-malo ma le atunu'u e fa'ailoa ai tagata faigaluega fa'alilolilo ma fa'aaofia ai i latou i faiga fa'avae ma maliliega, e pei o le Global Plastics Treaty O lo'o tu'uina mai fo'i e le lipoti se seti o fa'atonuga o faiga fa'avae maualuga e aofia ai le vaega o le toe fa'aaogaina fa'alilolilo, e mafai ai ona faia se suiga talafeagai. ma le puipuiga o tagata faigaluega toe fa'aaogaina fa'alilolilo le tausiga. 

Cali, J., Gutiérrez-Graudiņš, M., Munguía, S., Chin, C. (2021, Aperila). FA'ATUATUA: Aafiaga Faalesiosiomaga o otaota o le gataifale ma palasitisi filogia. Polokalame Siosiomaga a Malo Aufaatasi & Azul. https://wedocs.unep.org/xmlui/bitstream/handle/20.500.11822/ 35417/EJIPP.pdf

O le lipoti a le 2021 a le United Nations Environment Programme ma Azul, o se faʻalapotopotoga tumaoti a le Faamasinoga o le Siosiomaga, e manaʻomia le faʻateleina o le faʻalauiloaina o nuʻu i luga o laina pito i luma o otaota palasitika ma lo latou aofia ai i le faiga o filifiliga i le lotoifale. O le Lipoti Fa'ava-o-malo muamua lea e feso'ota'i ai togi i le va o le fa'amasinoga o le si'osi'omaga ma le fa'alavelave fa'aleagaina o le palasitika o le gataifale. O le filogia o palasitika e matua'i a'afia ai nu'u fa'atauva'a o lo'o nonofo latalata i le gaosiga o palasitika ma nofoaga o otaota. E le gata i lea, o le palasitika e lamatia ai le ola ai o i latou o loʻo galulue i punaoa o le gataifale ma i latou o loʻo taumafaina iʻa o le sami o loʻo i ai micro-ma nano-plastics oona. O lo'o fa'ata'atia i tagata soifua, e mafai e lenei lipoti ona fa'atulaga le tulaga mo faiga fa'ava-o-malo e fa'asolo malie ai le fa'aleagaina o palasitisi ma le gaosiga.

Creshkoff, R., & Enck, J. (2022, Setema 23). Ole Tu'uga e Taofi se La'au Fa'aula'i Ma'i Sikoa Taua. ScientificAmerican. https://www.scientificamerican.com/article/the-race-to-stop-a-plastics-plant-scores-a-crucial-win/

Na manumalo le au fai siosiomaga i St. James Parish, Louisiana i le manumalo tele i le faamasinoga faasaga i le Formosa Plastics, lea sa sauni e fausia le fale palasitika aupito tele i le lalolagi i le itulagi faatasi ai ma le lagolago a le kovana, faipule o le setete, ma le au fai pisinisi i le lotoifale. O le vaega a le atunuu o loo tetee i le atinae fou, na taitaia e Sharon Lavigne o Rise St. James ma isi vaega o nuu na lagolagoina e loia i le Earthjustice, na uunaia le 19th Judicial District Court a Louisiana e faalēaogāina le 14 o pemita filogia o le ea na tuuina atu e le Matagaluega o le Siosiomaga Quality a le setete lea o le a fa'ataga le Formosa Plastics e fau lona fale fa'a-petrokimia. Petrochemicals o loʻo faʻaaogaina i oloa e le mafaitaulia, e aofia ai palasitika. O le faʻaletonu o lenei galuega tele, ma le faʻalauteleina o le Formosa Plastics, e taua tele i le faʻasalalauga lautele ma le siosiomaga. O loʻo i luga o le 85-maila le mamao o le Vaitafe o le Mississippi ua taʻua o le "Cancer Alley," o tagata nonofo i St. James Parish, aemaise o tagata e maualalo tupe maua ma tagata lanu, o loʻo i ai i se tulaga sili atu le maualuga o le aʻafia i le kanesa i lo latou olaga atoa nai lo le atunuʻu. averesi. E tusa ai ma le latou talosaga pemita, o le fale fou a le Formosa Plastics e ono fa'aopoopoina ai le St. James Parish i le 800 tone o le eleelea mata'utia o le ea, fa'aluaina pe faatoluina le maualuga o le tino o le a manavaina e tagata i tausaga ta'itasi. E ui lava ua folafola e le kamupani e apili, o lenei manumalo manumalo o le a faʻamoemoe e faʻamalosia ai le tutusa lelei o le faʻafeagai faʻapitonuʻu i nofoaga o loʻo faʻatulagaina ai nofoaga faʻaleagaina faapena - e masani lava i totonu o alalafaga maualalo o lanu. 

Madapoosi, V. (2022, Aokuso). Malosiaga i aso nei i le Fefa'ataua'iga o otaota i le lalolagi atoa: O se Meafaigaluega Fa'atekinolosi e Su'esu'eina Feso'ota'iga i Fefa'ataua'iga o otaota i le lalolagi, (J. Hamilton, Ed.). Intersectional Environmentalist. www.intersectionalenvironmentalist.com/toolkits/global-waste-trade-toolkit

E ui lava i lona igoa, o le fefaʻatauaʻiga o otaota i le lalolagi e le o se fefaʻatauaʻiga, ae o se faʻagasologa o mea e maua mai i le malo. I le avea ai o se malo fa'ameperoa, o le US e tu'uina atu ana otaota otaota i atunu'u atia'e i le salafa o le lalolagi e taulimaina ana otaota toe fa'aaogaina palasitika. I tua atu o aʻafiaga ogaoga o le siosiomaga i nofoaga o le sami, faʻaleagaina o le eleele, ma le faʻaleagaina o le ea, o le fefaʻatauaʻiga o otaota i le lalolagi e faʻatupuina ai le faʻamasinoga ogaoga o le siosiomaga ma mataupu tau le soifua maloloina lautele, o aʻafiaga e le tutusa le taulaʻi o tagata ma meaola faanatura o atunuu atiaʻe. O lenei meafaigaluega faakomepiuta e su'esu'e ai le faiga o otaota i totonu o le US, o le talatuu fa'akolone o lo'o maua i fefa'ataua'iga o otaota i le lalolagi, o a'afiaga o le si'osi'omaga, fa'aagafesootai-fa'aupufai o faiga fa'aleaganu'u a le lalolagi i le taimi nei, ma faiga fa'alotoifale, atunu'u ma le lalolagi e mafai ona suia ai. 

Ofisa Su'esu'ega Si'osi'omaga. (2021, Setema). Le Upu Moni i Tua o Lapisi: Le fua ma le a'afiaga o fefa'ataua'iga fa'ava-o-malo i otaota palasitika. EIA. https://eia-international.org/wp-content/uploads/EIA-The-Truth-Behind-Trash-FINAL.pdf

O le vaega o le puleaina o otaota i le tele o atunuu e maualuga tupe maua ua avea ma faavae faʻalagolago i le auina atu i fafo o otaota palasitika i atunuu maualalo tupe maua o loʻo faʻaauau pea le atinaʻeina o le tamaoaiga ma i le faia o lea mea ua faʻaalia ai le tele o tau agafesootai ma le siosiomaga i se ituaiga o otaota otaota. E tusa ai ma lenei lipoti a le EIA, o Siamani, Iapani ma Amerika o atunuu pito sili ona tele o lapisi e auina atu i fafo, ma e faaluaina le auina atu i fafo o otaota palasitika a isi atunuu talu mai le amataga o lipoti i le 1988. faaulufale mai mai le 65 i le 2010. Ina ua tapunia e Saina ona tuaoi i otaota palasitika i le 2020, Malaysia, Vietnam, Turkey, ma vaega solitulafono o loʻo galulue i SE Asia na tulaʻi mai e avea ma nofoaga autu mo otaota palasitika mai Iapani, US ma EU. O le sao sa'o a le pisinisi o fefa'ataua'iga o otaota palasitika i le fa'aleagaina o palasiti e le o iloa, ae e manino lava le tele e fa'avae i luga ole eseesega i le va o le tele o fefa'ataua'iga otaota ma agava'a fa'agaoioi a atunu'u fa'aulufale mai. O le lafoina o otaota palasitika i le salafa o le lalolagi ua mafai ai foi e atunuu maua tupe maua ona faʻaauau pea ona faʻalauteleina le gaosiga o palasitika taupou e leʻi siakiina e ala i le faʻatagaina latou e aloese mai iʻuga tuusaʻo o latou faʻafitauli faʻafitauli palasitika. O lo'o fa'ailoa mai e le EIA International e mafai ona fo'ia le fa'alavelave fa'aletonu o palasitika e ala i se ta'iala atoa, i le tulaga o se feagaiga fou fa'ava-o-malo, e fa'amamafa ai fofo i luga e fa'aitiitia ai le gaosiga ma le fa'aaogaina o palasitika taupou, fa'agasolo le su'esu'eina ma le manino o so'o se otaota palasitika i fefa'ataua'iga, ma le aotelega. fa'ateleina le fa'aleleia atili o puna'oa ma se tamaoaiga fa'ata'amilo saogalemu mo palasitika - se'ia o'o ina fa'asa lelei le fa'atauina atu ma le le tonu o otaota palasitika i le lalolagi atoa.

Global Alliance mo Su'i Su'i. (2019, Aperila). Fa'ate'aina: Nu'u i Laina Luma ole Fa'alavelave Fa'apalapala ole Lalolagi. GAIA. www.No-Burn.Org/Resources/Discarded-Communities-On-The-Frontlines-Of-The-Global-Plastic-Crisis/

Ina ua tapunia e Saina ona tuaoi e faaulufale mai otaota palasitika i le 2018, o atunuu i Sautesasae Asia na lolovaia i lapisi faafoliga e pei o le toe faʻaaogaina, aemaise lava mai atunuu mauoa i le Global North. O lenei lipoti su'esu'e o lo'o fa'aalia ai pe na fa'afefea ona a'afia nu'u i luga o le eleele i le fa'afuase'i o le lolofi mai o le filogia mai fafo, ma pe fa'afefea ona latou tete'e atu.

Karlsson, T, Dell, J, Gündoğdu, S, & Carney Almroth, B. (2023, Mati). Fefa'ataua'iga o otaota palasitika: Numera Natia. Feso'ota'iga Fa'ava-o-malo e Fa'ate'aina Fa'alumaina (IPEN). https://ipen.org/sites/default/files/documents/ipen_plastic_waste _trade_report-final-3digital.pdf

O faiga fa'akomupiuta o lo'o i ai nei e masani ona fa'atauva'a le tele o otaota palasitika o lo'o fefa'ataua'i i le lalolagi atoa, ma mafua ai le sese masani o fefa'ataua'iga otaota palasitika e tagata su'esu'e o lo'o fa'alagolago i nei fa'amaumauga ua lipotia. O le le mafai ona fa'atatauina ma siaki sa'o le aofa'i o otaota palasitika e mafua ona o le leai o se manino i numera o fefa'ataua'iga o otaota, lea e le'o fa'aogaina e su'e ai vaega fa'apitoa. O se suʻesuʻega talu ai nei na maua ai le fefaʻatauaʻiga o palasitika i le lalolagi atoa e sili atu i le 40% maualuga nai lo faʻatusatusaga muamua, ma e oʻo lava i lenei numera e le mafai ona atagia ai le ata tele o palasitika o loʻo tuʻufaʻatasia i ie, paʻu pepa fefiloi, e-waste, ma le paʻu, ae le o le taʻua o le oona. vaila'au fa'aaogaina i le gaosiga o palasitika. Po'o le a lava le numera natia o le fefa'ataua'iga o otaota palasitika, o le maualuga o le gaosiga o lo'o i ai nei o palasitika ua le mafai ai e so'o se atunu'u ona pulea le tele o otaota o lo'o gaosia. O le itu taua e le o le tele o otaota o loʻo fefaʻatauaʻi, ae o atunuʻu maualuluga o loʻo faʻatumuina le lalolagi atiaʻe i le filogia o palasitisi i se fua e sili atu le maualuga nai lo le lipoti. Ina ia foia lea tulaga, e tatau i atunuu mautotogi ona faia ni mea e sili atu e tauave ai le matafaioi mo otaota palasitika latou te gaosia.

Karasik R., Lauer NE, Baker AE., Lisi NE, Somarelli JA, Eward WC, Fürst K. & Dunphy-Daly MM (2023, Ianuari). Fa'asoa le tutusa o penefiti palasitika ma avega i le tamaoaiga ma le soifua maloloina lautele. Tuaoi i Saienisi Lautele. 9:1017247. DOI: 10.3389/fmars.2022.1017247

O palasitika e matua afaina ai le sosaiete o tagata, mai le soifua maloloina lautele i le lotoifale ma le tamaoaiga o le lalolagi. I le fa'avasegaina o fa'amanuiaga ma avega o la'asaga ta'itasi o le fa'asologa o le olaga palasitika, ua iloa ai e le au su'esu'e o fa'amanuiaga a palasitika e sili le tamaoaiga, ae o avega mamafa e pa'u i le soifua maloloina o tagata. E le gata i lea, o lo'o i ai se va'aiga ma'oti i le va o tagata e mauaina fa'amanuiaga po'o avega o palasitika ona o fa'amanuiaga tau tamaoaiga e seasea fa'aaogaina e toe fa'aleleia ai avega tau soifua maloloina e fa'atupuina e palasitika. O fefaʻatauaʻiga faʻavaomalo o otaota palasitika ua faʻateleina ai lenei le tutusa ona o le avega o le matafaioi mo le faʻaaogaina o otaota e pa'ū i lalo o nuʻu i lalo o atunuʻu maualalo tupe maua, nai lo le au gaosi oloa i atunuʻu e maualuga tupe maua, maualuga le faʻaaogaina o loʻo maua ai le tele o faʻamanuiaga tau tamaoaiga. O su'esu'ega fa'aleaganu'u tau-manuia o lo'o fa'ailoa mai ai le fa'atulagaina o faiga fa'avae e fa'atatau le fuaina o fa'amanuiaga tau tamaoaiga o palasitika i luga ole tau le fa'atatauina, e masani ona lē fa'atatauina, tau mo le soifua maloloina o tagata ma le si'osi'omaga. 

Liboiron, M. (2021). O Tulaga Faʻapolofesa o le Faʻakolone. Duke University Press. 

In O le filogia o le faakolone, fai mai le tusitala o ituaiga uma o suʻesuʻega faʻasaienisi ma faʻagaioiga e iai soʻotaga fanua, ma e mafai ona ogatusa ma faiga faʻa-kolone e avea o se ituaiga faʻapitoa o le faʻaaogaina, faʻatatau fanua. O le taulaʻi atu i le faʻaleagaina o palasitika, o le tusi o loʻo faʻaalia ai le faʻafefea o le filogia e le naʻo se faʻailoga o le faʻauluuluga o tupe faavae, ae o se tulafono faʻatupu vevesi o vaʻaiga faʻapitonuʻu o loʻo fai mai le avanoa i fanua o le Atunuu. O le faʻaaogaina o la latou galuega i le Civic Laboratory for Environmental Action Research (CLEAR), e faʻataʻitaʻiina e Liboiron se faʻataʻitaʻiga faʻasaienisi faʻasaienisi e faʻamuamua fanua, amio, ma sootaga, faʻaalia e le gata ina mafai, ae o loʻo faʻatinoina nei.

Bennett, N., Alava, JJ, Ferguson, CE, Blythe, J., Morgera, E., Boyd, D., & Côté, IM (2023, Ianuari). Siosiomaga (i) faamasinoga tonu i le sami Anthropocene. Faiga Faavae o le Gataifale. 147(105383). DOI: 10.1016/j.marpol.2022.105383

O le su'esu'ega o le fa'amasinoga tau le si'osi'omaga na mua'i fa'atatau i le fa'asoasoaina fa'aletonu ma a'afiaga o le fa'aleagaina ma otaota o'ona lafoa'i i nu'u fa'asolopito. A'o atina'e le fanua, o avega patino tau le si'osi'omaga ma le soifua maloloina o tagata o lo'o amoina e le gataifale ma le faitau aofa'i o le gataifale na maua le fa'aitiitia o fa'amatalaga i tusitusiga fa'afa'amasinoga tau le si'osi'omaga. I le fa'atalanoaina o lenei va o su'esu'ega, ua fa'alautele atu ai lenei pepa i vaega e lima o le fa'amasinoga o le si'osi'omaga e fa'atatau i le sami: filogia ma otaota oona, palasitika ma otaota o le gataifale, suiga o le tau, fa'aleagaina o meaola fa'anatura, ma le fa'aitiitia o faigafaiva. 

McGarry, D., James, A., & Erwin, K. (2022). Pepa Fa'amatalaga: Filogia o le Gataifale e fai ma Fa'afitauli Fa'alesiosiomaga. Tasi le Ocean Hub. https://Oneoceanhub.Org/Wp-Content/Uploads/2022/06/Information-Sheet_4.Pdf

O lenei faʻamatalaga-pepa o loʻo faʻaalia ai le faʻamasinoga o le siosiomaga o le filogia o le gataifale mai le vaʻaiga o le faitau aofaʻi o le faitau aofaʻi o tagata, o atunuʻu maualalo tupe maua o loʻo i le Global South, ma paʻaga i atunuʻu maualuluga o loʻo nafa ma le gaosiga ma le faʻaaogaina o palasitika. saili lo latou ala i le sami. 

Owens, KA, & Conlon, K. (2021, Aokuso). Fufulu i luga po o le tapeina o le paipa? Le Amiotonu o le Si'osi'omaga ma le Amiotonu o Faiga Fa'apalapala. Frontiers in Marine Science, 8. DOI: 10.3389/fmars.2021.713385

E le mafai ona fa'agaoioi le alamanuia o le fa'aogaina o otaota i totonu o se vacuum e galo ai le agafesootai ma le si'osi'omaga fa'aleagaina e seleseleina. Pe a fa'alauiloa e le au gaosi ni fofo e fa'atatau i fa'ailoga o le filogia palasitika ae le o le mafua'aga, latou te le mafai ona fa'amauina paaga i le punavai e nafa ma fa'agata ai le a'afiaga o so'o se faiga fa'aleleia. O lo'o fa'apipi'i nei e le alamanuia palasitika otaota otaota e fai ma fa'alavelave e mana'omia ai se fofo fa'atekonolosi. O le auina atu i fafo o le faafitauli ma le fofoina i fafo e tuleia ai le avega ma taunuuga o otaota palasitika i nuu laiti i le salafa o le lalolagi, i atunuu o loʻo i ai pea le tamaoaiga, ma i tupulaga o le lumanaʻi. Nai lo le tuʻuina atu o le fofoina o faʻafitauli i le faʻafitauli-faʻafitauli, ua fautuaina saienitisi, fai tulafono, ma malo e faʻapipiʻi tala faʻapalapala otaota ma se faʻamamafa i luga o le faʻaitiitia, toe faʻaleleia, ma toe faʻaaogaina, nai lo le puleaina o lalo.

Mah, A. (2020). Talatuu oona ma le faamasinoga tonu o le siosiomaga, i Siosiomaga Faaletulafono (1st ed.). Manchester University Press. https://www.taylorfrancis.com/chapters/edit/10.4324/978042902 9585-12/toxic-legacies-environmental-justice-alice-mah

O le le fa'atatauina o le fa'aalia o nu'u toalaiti ma le maualalo o tupe maua i fa'aleaga oona ma nofoaga o otaota mata'utia, ose popolega taua ma ua leva ona iai i totonu o le fa'amasinoga o le si'osi'omaga. Faatasi ai ma le anoanoai o tala o mala oona le tonu i le salafa o le lalolagi, e na o se vaega o nei mataupu o loo faamatilatila i faamaumauga o talafaasolopito ae o isi o loo tumau pea ona le amanaiaina. O lenei mataupu o loʻo talanoaina ai talatuu o faʻalavelave mataʻutia oona, o le le paleni o le vaʻavaʻai lautele o loʻo tuʻuina atu i le faʻaleagaina o le siosiomaga, ma pe faʻafefea ona faʻaogaina gaioiga faʻafefe i totonu o le US ma fafo i totonu o le faʻamasinoga o le siosiomaga o le lalolagi.

Toe foi atu i le pito i luga



9. Talafa'asolopito o Palasitika

Science History Institute. (2023). Talaʻaga o Palasitika. Science History Institute. https://www.sciencehistory.org/the-history-and-future-of-plastics

O se tala puupuu e tolu itulau o palasitika e maua ai fa'amatalaga pu'upu'u, ae sili ona sa'o i mea e ta'ua o palasitika, o fea e sau ai, o le a le ulua'i palasitika fa'akomepiuta, o le fa'atupuina o palasitika i le Taua Lona Lua a le Lalolagi ma le fa'atupula'ia o atugaluga e uiga i palasitika i le lumana'i. O lenei tusiga e sili ona lelei mo i latou o loʻo manaʻo e sili atu faʻasalalauga lautele i luga o le atinaʻeina o palasitika e aunoa ma le oʻo atu i le itu faʻapitoa o le fausiaina o palasitika.

Polokalame Siosiomaga a Malo Aufaatasi (2022). O lo tatou paneta o lo'o laoa ile palasitika. https://www.unep.org/interactives/beat-plastic-pollution/ 

Ua fausia e le Polokalame o le Siosiomaga a Malo Aufaatasi se itulau i luga o le upega tafaʻilagi e fesoasoani e vaʻavaʻai ai i le faʻatupulaia o faʻafitauli o le filogia o palasitisi ma tuʻu le talaʻaga o palasitika i se tulaga e faigofie ona malamalama i ai tagata lautele. O nei fa'amatalaga e aofia ai ata, fa'afanua feso'ota'i, toso mai upusii, ma feso'ota'iga i su'esu'ega fa'asaienisi. E fa'ai'u le itulau i fautuaga e mafai e tagata ta'ito'atasi ona fa'aitiitia ai lo latou taumafaina palasitika ma fa'amalosia le fa'alototeleina o suiga e ala i faigamalo fa'alotoifale a tagata ta'ito'atasi.

Hohn, S., Acevedo-Trejos, E., Abrams, J., Fulgencio de Moura, J., Spranz, R., & Merico, A. (2020, Me 25). Le Legacy umi o le Plastic Mass Production. Saienisi o le Siosiomaga Aofa'i. 746, 141115. DOI: 10.1016/j.scitotenv.2020.141115

E tele fofo ua fa'ailoa mai e aoina mai ai palasitika mai vaitafe ma le sami, peita'i, o lo'o tumau pea ona le iloa lo latou aoga. O lenei lipoti e maua ai fofo o lo'o i ai nei o le a na'o ni manuia laiti i le aveesea o palasitika mai le siosiomaga. Pau lava le auala e fa'aitiitia moni ai otaota palasitika e ala i le fa'aitiitiga o palasitika fa'aoso, ma fa'amalosia le aoina ma le fa'amamafa i le aoina i vaitafe a'o le'i o'o atu le palasitika i le sami. O le gaosiga o palasitika ma le fa'amumuina o le a fa'aauau pea ona iai ni a'afiaga mo se taimi umi i le tala fa'atatau o le kaponi a le lalolagi ma le si'osi'omaga.

Dickinson, T. (2020, Mati 3). Na fa'afefea e le Suau'u Tele ma le Soda tetele ona fa'alilolilo se fa'alavelave tau le si'osi'omaga mo le tele o tausaga. Maa Fuli. https://www.rollingstone.com/culture/culture-features/plastic-problem-recycling-myth-big-oil-950957/

I le vaiaso, o le averesi o tagata i le lalolagi atoa e faʻaaogaina le lata i le 2,000 vaega o palasitika. E tutusa lena ma le 5 kalama o palasitika po'o le tasi le tau atoa o le credit card. E silia ma le afa o le palasitika i le taimi nei i luga o le lalolagi ua fausia talu mai le 2002, ma o le palasitika filogia o loʻo faʻasolosolo ona faʻaluaina i le 2030. Faatasi ai ma le faʻalapotopotoga fou ma faiga faʻapolokiki e foia ai le filogia o palasitika, ua amata ona faia e kamupani ni laasaga e tuʻu ai le palasitika i tua pe a mavae le tele o tausaga. faatautala.

Ostle, C., Thompson, R., Broughton, D., Gregory, L., Wootton, M., & Johns, D. (2019, Aperila). O le si'itia o palasitika o le sami na molimauina mai le 60-tausaga fa'asologa o taimi. Fesootaiga Natura. rdcu.be/bCso9

O lenei suʻesuʻega o loʻo tuʻuina atu ai se faasologa fou o taimi, mai le 1957 i le 2016 ma e aofia ai le silia ma le 6.5 maila nautical, ma o le mea muamua lea na faʻamaonia ai se faʻatupulaia tele o palasitika o le sami i le tele o tausaga talu ai.

Taylor, D. (2019, Mati 4). Na fa'afefea ona fai ma vaisu le US i palasitika. Grist. grist.org/article/how-the-us-got-addicted-to-plastics/

Cork sa avea ma mea autu na faʻaaogaina i le gaosiga, ae na vave ona suia ina ua oʻo mai palasitika i le vaaiga. Na avea palasitika ma mea taua i le Taua Lona Lua a le Taua Lona Lua a le Lalolagi ma sa fa'alagolago le US i palasitika talu mai lena taimi.

Geyer, R., Jambeck, J., & Law, KL (2017, Iulai 19). Gaosiga, fa'aoga, ma le i'uga o palasitika uma na faia. Science Advances, 3(7). DOI: 10.1126/sciadv.1700782

O le su'esu'ega muamua a le lalolagi o palasitika uma na gaosia tele na gaosia. Latou te faʻatatau e oʻo mai i le 2015, 6300 miliona metric tone o le 8300 miliona metric tone o palasitika taupou na gaosia na faʻamutaina o otaota palasitisi. O ia mea, e na'o le 9% na toe fa'aaogaina, 12% na fa'amumu, ma le 79% na fa'aputuina i totonu o le si'osi'omaga fa'anatura po'o otaota. Afai e faʻaauau pea le gaosiga ma le faʻaogaina o otaota i a latou faiga o loʻo i ai nei, o le aofaʻi o otaota palasitika i lapisi poʻo le siosiomaga faʻanatura e sili atu i le faaluaina i le 2050.

Ryan, P. (2015, Iuni 2). Ose Tala'aga Pu'upu'u ole Su'esu'ega Fa'asao ole Gataifale. Litter Anthropogenic Marine: i. 1-25. link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-319-16510-3_1#enumeration

O lenei mataupu o loʻo faʻamatalaina ai se talaʻaga puupuu o le auala na suʻesuʻeina ai otaota o le gataifale i le sefulu tausaga taʻitasi amata mai le 1960s e oʻo mai i le taimi nei. I le vaitau o le 1960 na amata ai su'esu'ega fa'avae o lapisi o le gataifale lea na taula'i i le fa'alavelave ma le 'aina o palasitika e ola o le gataifale. Talu mai lena taimi, o le taulaiga ua suia i microplastics ma o latou aafiaga i le ola faʻaola.

Hohn, D. (2011). Moby Duck. Viking Press.

O le tusitala o Donovan Hohn o lo'o tu'uina atu se tala fa'asalalau o le tala fa'aleaganu'u a le palasitika ma o'o atu i le a'a o mea na mafua ai ona fa'aogaina palasitika i le taimi muamua. Ina ua maeʻa le austerities o le Taua Lona Lua, na sili atu le naunau o tagata faʻatau e faʻatau i latou lava i oloa, o lea i le 1950s ina ua muta le pateni i luga o le polyethylene, na sili atu le taugofie o mea nai lo se isi lava taimi. Na pau lava le auala e mafai ai e le au fai palasitika ona maua se polofiti o le faatalitonuina lea o tagata faatau e lafo i fafo, faʻatau atili, lafo i fafo, faʻatau atili. I isi vaega, na te suʻesuʻeina mataupu e pei o felauaiga faʻasalalau ma fale meataalo a Saina.

Bowermaster, J. (faatonu). (2010). vasa. Faasalalauga Auai. 71-93.

Na maua e Kapeteni Charles Moore le mea ua taʻua nei o le Great Pacific Garbage Patch i le 1997. I le 2009, na ia toe foʻi i le patch ma le faʻamoemoe e faʻatupulaia teisi, ae le o le tolusefulu taimi e sili atu nai lo le mea moni. Na fausia e David de Rothschild se vaa folau e 60 futu le umi o le sami na fausia atoa mai fagu palasitika na ave ai o ia ma lana au mai Kalefonia i Ausetalia e faalauiloa ai le otaota o le gataifale i le sami.

Toe foi atu i Luga


10. Punaoa Eseese

Rhein, S., & Sträter, KF (2021). Tautinoga a le tagata lava ia e faʻaitiitia le faʻalavelave palasitika o le lalolagi: Toe faʻaaogaina nai lo le faʻaitiitia ma toe faʻaoga. Journal of Cleaner Production. 296(126571).

A'o taumafai e fa'ata'ita'i le suiga aga'i atu i se tamaoaiga fa'ata'amilo, tele atunu'u o lo'o aga'i atu i se tamaoaiga toe fa'aaogaina e le mafaitaulia. Ae ui i lea, e aunoa ma le maliliega i le lalolagi atoa i luga o tautinoga, o faʻalapotopotoga e tuʻuina a latou lava faʻamatalaga o manatu o fuafuaga gafataulimaina. E leai ni fa'amatalaga tutusa ma fua mana'omia o le fa'aitiitiga ma le toe fa'aogaina o lea e tele fa'alāpotopotoga o lo'o taula'i atu i le toe fa'aaogāina ma le fa'amama fa'aleaga. O suiga moni i le tafega o otaota palasitika o le a manaʻomia ai le alofia faifaipea o afifi faʻaoga tasi, puipuia le filogia mai le amataga. E mafai ona fesoasoani le fa'atumuina o le gaogao, pe a latou taula'i atu i ta'iala tau puipuiga.

Surfrider. (2020). Fa'aeteete i Palasitika Fake Outs. Surfrider Europa. PDF

O lo'o fa'atupuina fo'i fofo i le fa'afitauli o le filogia o palasitila, peita'i e le o tali uma "fa'alesiosiomaga" o le a fesoasoani moni i le puipuia ma le fa'asaoina o le si'osi'omaga. E tusa ma le 250,000 tone o palasitika opeopea i luga o le sami, ae na o le 1% o palasitika uma i le sami. O se fa'afitauli lea ona o le tele o vaifofo e na'o le fa'aogaina o palasitika opeopea (e pei o le Seabin Project, The Manta, ma le Ocean Clean-up). Pau lava le vaifofo moni o le tapuni o le paipa palasitika ma taofi le palasitika mai le ulufale atu i le sami ma le gataifale. E tatau i tagata ona faʻamalosia pisinisi, manaʻomia pulega faʻapitonuʻu e fai se gaioiga, faʻaumatia palasitika pe a mafai, ma lagolago NGO o loʻo galulue i le mataupu.

O la'u NASA Data (2020). Fa'asologa o Ta'amilosaga o le Vasa: Fa'afanua Tala Fa'afanua Fa'ailoga Lape.

O le fa'afanua tala a le NASA o lo'o tu'ufa'atasia fa'amaumauga satelite i se itulau e faigofie ona maua i luga ole laiga e mafai ai e tagata asiasi ona su'esu'e fa'asologa o ta'amilosaga o le vasa a'o latou feso'ota'i ma fa'ailoga lapisi o le sami o lo'o fa'aogaina ai fa'amaumauga ole galu ole NASA. O lenei upegatafa'ilagi o lo'o fa'atatau i tamaiti aoga vasega 7-12 ma maua ai punaoa fa'aopoopo ma pepa e mafai ona lolomiina mo faiaoga e fa'ataga ai le fa'afanua e fa'aoga i lesona.

DeNisco Rayome, A. (2020, Aokuso 3). E mafai ona tatou tapeina le palasitika? CNET PDF

O le tusitala o Allison Rayome o loʻo faʻamatalaina le faʻafitauli o le filogia o palasitisi mo le aofia lautele. Ua fa'ateleina pea le palasitika fa'aoga tasi e gaosia i tausaga ta'itasi, ae e iai la'asaga e mafai e tagata ta'ito'atasi ona faia. O le tusiga o loʻo faʻaalia ai le tulaʻi mai o palasitika, faʻafitauli i le toe faʻaaogaina, le folafolaga o se fofo faʻataʻamilomilo, faʻamanuiaga o (nisi) palasitika, ma mea e mafai ona faia e tagata taʻitoʻatasi e faʻaitiitia ai palasitika (ma faʻalauteleina le toe faʻaaogaina). Ua faailoa e Rayome e ui o ni laasaga taua ia e faaitiitia ai le filogia, ae o le ausiaina o suiga moni e manaomia ai le tulafono.

Persson, L., Carney Almroth, BM, Collins, CD, Cornell, S., De Wit, CA, Diamond, ML, Fantke, P., Hassellöv, M., MacLeod, M., Ryberg, MW, Jørgensen, PS , Villarrubia-Gómez, P., Wang, Z., & Hauschild, MZ (2022). I fafo atu o le Avanoa Saogalemu o Fa'agaoioiga o le Tua'oi o le Planetary mo Fa'alapotopotoga Tala. Saienisi ma Tekinolosi, 56(3), 1510–1521. DOI: 10.1021/acs.est.1c04158

Ua fa'ai'u e saienitisi o lo'o fa'agaioi nei tagata soifua i fafo atu o le puipuiga o le paneta o fa'alapotopotoga fou talu ai ua fa'atupula'ia le gaosiga fa'aletausaga ma fa'asalalauga i se saoasaoa e sili atu i le malosi o le lalolagi mo su'esu'ega ma le mata'ituina. O lenei pepa o loʻo faʻamatalaina ai le tuaoi o faʻalapotopotoga fou i le faʻatulagaina o tuaoi o paneta o ni faʻalapotopotoga e fou i se faʻafanua faʻafanua ma e iai le aʻafiaga ogaoga e ono lamatia ai le faʻamaoni o faiga faʻavae o le lalolagi. O le fa'amaninoina o le filogia palasitika o se vaega faapitoa o le popolega tele, ua fautuaina e saienitisi le faia o se gaioiga faanatinati e faʻaitiitia ai le gaosiga ma le faʻamalolo o faʻalapotopotoga fou, ma maitauina e ui lava i lea, o le faʻaauau pea o le tele o mea fou e pei o le filogia o le palasitisi o le a faʻaauau pea ona afaina tele.

Lwanga, EH, Beriot, N., Corradini, F. et al. (2022, Fepuari). Iloiloga o punaoa microplastic, auala felauaiga ma fesoʻotaʻiga ma isi faʻafitauli o le palapala: o se malaga mai nofoaga faʻatoʻaga i le siosiomaga. Vailaau Fa'atekonolosi ma Fa'aola i Fa'ato'aga. 9(20). DOI: 10.1186/s40538-021-00278-9

E itiiti fa'amatalaga o lo'o maua e uiga i le malaga a microplastic i si'osi'omaga fa'aeleele o le Lalolagi. O lenei su'esu'ega fa'asaienisi e su'esu'e ai feso'ota'iga ma fa'agasologa eseese o lo'o a'afia i le felauaiga o microplastics mai faiga fa'ato'aga i le si'osi'omaga lata ane, e aofia ai ma se su'esu'ega fou i le auala e tupu mai ai le microplastic felauaiga mai le plastisphere (cellular) i le laufanua.

Faigofie Sili. (2019, Novema 7). 5 auala faigofie e faʻaitiitia ai palasitika ile fale. https://supersimple.com/article/reduce-plastic/.

8 auala e faʻaitiitia ai lau faʻamatalaga palasitika faʻaoga tasi

Polokalame Siosiomaga a Malo Aufaatasi. (2021). Fa'amasinoga o le si'osi'omaga ma le fa'apolopoloina o palasiti (Igilisi). YouTube. https://youtu.be/8YPjYXOjT58.

E maualalo tupe maua ma tagata uli, tagatanu'u, tagata lanu (BIPOC) nu'u o lo'o pito i luma ole palasitika filogia. O nuu lanu e sili atu ona nonofo i gataifale e aunoa ma se puipuiga mai lologa, faʻaleagaina o turisi, ma pisinisi fagota. O laasaga uma o le gaosiga o palasitika pe a le faʻatonutonuina ma le vaʻaia e mafai ona afaina ai le gataifale, siosiomaga, ma na alalafaga latalata. O nei nu'u fa'atauva'a e sili atu ona pagatia i le le tutusa, ma o le mea lea e mana'omia ai le tele o fa'atupega ma puipuiga.

TEDx. (2010). TEDx Great Pacific Garbage Patch – Van Jones – Fa'amasinoga o le Siosiomaga. YouTube. https://youtu.be/3WMgNlU_vxQ.

I se lauga a Ted i le 2010 o lo'o fa'ailoa mai ai le le talafeagai o a'afiaga i nu'u matitiva mai otaota fa'aleagaina o palasitisi, ua lu'iina ai e Van Jones lo tatou fa'alagolago i le fa'aogaina "ina ia lapisi le paneta e tatau ona e lapisi tagata." E le maua e tagata maualalo tupe maua le saolotoga tau tamaoaiga e filifili ai ni filifiliga e sili atu le soifua maloloina pe leai ni palasitika e mafua ai le faateleina o le aafia i vailaʻau palasitika oona. O tagata matitiva fo'i latou te amoina le avega aua e le tutusa lo latou latalata i nofoaga e lafoa'i ai otaota. O vaila'au o'ona mata'utia o lo'o tu'uina atu i nu'u matitiva ma fa'atauva'a ma mafua ai le tele o a'afiaga o le soifua maloloina. E tatau ona tatou tuu leo ​​mai nei afioaga i luma o tulafono ina ia faatino ai suiga moni i nuu ma afioaga.

Nofoaga Tutotonu mo Tulafono Siosiomaga Faava o Malo. (2021). Manava Lenei Ea – Ia Sa'oloto Mai le Tulafono Fa'aleaga Palasitika. Nofoaga Tutotonu mo Tulafono Siosiomaga Faava o Malo. YouTube. https://youtu.be/liojJb_Dl90.

O le Break Free From Plastic Act o loʻo i ai se taulaiga faʻapitoa i le faʻamasinoga o le siosiomaga o loʻo finau e faapea "a e sii aʻe tagata i lalo, e te siitia tagata uma." O kamupani suauu e fa'aleagaina tagata lanu ma tagata maualalo tupe maua e ala i le gaosia ma le lafoaia o otaota palasitika io latou pitonuu. E tatau ona tatou tu'u sa'oloto mai le fa'alagolago i palasitika ina ia maua le tutusa i nu'u fa'atauva'a e a'afia i le fa'aleagaina o le gaosiga o palasiti.

Le Global Plastics Treaty Dialogues. (2021, Iuni 10). Ocean Plastics Leadership Network. YouTube. https://youtu.be/GJdNdWmK4dk.

Na amata se talanoaga e ala i se faasologa o fonotaga i luga ole laiga i le lalolagi atoa e sauniuni ai mo le faaiuga a le United Nations Environment Assembly (UNEA) ia Fepuari 2022 pe tatau ona tulituliloa se maliega faavaomalo mo palasitika. O le Ocean Plastics Leadership Network (OPLN) o se fa'alapotopotoga e 90 tagata fa'atekonolosi-i-pisinisi o lo'o galulue fa'atasi ma Greenpeace ma le WWF e maua ai le fa'asologa o talanoaga lelei. E fitu sefulu tasi atunuu o loʻo valaʻauina mo se feagaiga palasitika lalolagi faʻatasi ma NGO, ma kamupani tetele e 30. O loʻo manaʻomia e itu vaega le lipoti manino i luga o palasitika i lo latou olaga atoa e faʻamaonia ai mea uma na faia ma pe faʻafefea ona taulimaina, ae o loʻo iai pea le tele o feeseeseaiga o loʻo totoe.

Tan, V. (2020, Mati 24). O Bio-plastics ose Fofo Mautu? Talanoaga TEDx. YouTube. https://youtu.be/Kjb7AlYOSgo.

Bio-plastics e mafai ona avea ma vaifofo i le gaosiga o palasitika faʻavae suauʻu, ae le mafai e bioplastics ona taofia le faʻafitauli o otaota palasitika. Bioplastics ua sili atu le taugata ma le faigofie ona maua pe a faʻatusatusa i palasitika faʻavae suauʻu. E le gata i lea, e le sili atu le lelei o le bioplastics mo le siosiomaga nai lo le palasitika faʻavae suauʻu aua o nisi bioplastics o le a le faʻaleagaina masani i le siosiomaga. Bioplastics na o ia e le mafai ona foia a tatou faafitauli palasitika, ae mafai ona avea ma vaega o le fofo. Matou te manaʻomia ni tulafono faʻapitoa ma faʻamaonia le faʻatinoga e aofia ai le gaosiga o palasitika, faʻaaogaina, ma le lafoai.

Scarr, S. (2019, Setema 4). Malelemo i Palasitika: Va'aia le vaisu o le lalolagi i fagu palasitika. Reuters Graphics. Toe aumai mai: graphics.reuters.com/ENVIRONMENT-PLASTIC/0100B275155/index.html

I le lalolagi atoa, toetoe lava 1 miliona fagu palasitika e faʻatau atu i minute uma, 1.3 piliona fagu e faʻatau atu i aso uma, e tutusa ma le afa o le Eiffel Tower. E itiiti ifo i le 6% o palasitika uma na faia ua toe fa'aaogaina. E ui lava i faʻamaoniga uma o le palasitika taufaamatau i le siosiomaga, o loʻo faʻatupulaia le gaosiga.

O se fa'amatalaga o palasitika o lo'o alu i le sami

Toe foi atu i Luga