saunia e Mark J. Splading

O loʻo ou nofo i luma o se faletalimalo i Loreto, Baja California Sur, Mekisiko ma matamata i manu felelei ma pelikani o loʻo faʻafefe i latou i luga o le tafe o iʻa. O le lagi e manino lelei le lanu moana, ma o le Sami toafilemu o Cortez o se lanumoana loloto matagofie. O le taunuu mai o afiafi mulimuli e lua iinei ua oo mai ma le vaaia faafuasei o ao, faititili ma uila i luga o mauga i tua atu o le taulaga. O se afa uila i le toafa o se tasi lea o faaaliga sili ona lelei a le natura.

O lenei malaga e faʻailogaina ai le faʻaiʻuga o se taumafanafana o femalagaaiga, lea e foliga mai e mautinoa ai le toe mafaufau i le tolu masina talu ai. O le vaitau o le sami mo tatou i le Itulagi i Matu o loʻo pisi i taimi uma mo tatou ile The Ocean Foundation. O lenei taumafanafana e le o se tuusaunoaga.

Na ou amataina le taumafanafana ia Me iinei i Loreto, ona faaaofia ai lea o Kalefonia, faapea foi ma St. Kitts ma Nevis i aʻu malaga. Ma i se isi itu, i lena masina sa matou faia ai foi a matou uluai mea e lua e faalauiloa ai le TOF ma faailoga ai nisi o a matou fesoasoani: i Niu Ioka, sa matou faalogo ai mai ia Dr. Roger Payne, o se saienitisi lauiloa tafola, ma i Washington, sa matou faatasi ai ma J. Nichols. o le Pro Peninsula, fa'apitoa laumei lauiloa, ma Indumathie Hewawasam, fa'apitoa o le gataifale a le Faletupe o le Lalolagi. Sa matou fa'afetai i fa'afiafiaga uma e lua e tautuaina ai i'a fagota maua mai le aufaifaiva Alaska, sui o le Alaska Marine Conservation Council, i lalo o lana polokalame "Catch of the Season". 

I le masina o Iuni, na matou lagolagoina ai le uluai Konafesi i luga o le Ocean Literacy i Washington DC. O Iuni na aofia ai foi ma le Capital Hill Oceans Week, o le Fish Fest faaletausaga, ma se malaga i le White House e avea ma vaega o le sauniga mo le fausiaina o le Faamanatuga a le Atumotu i Matu-sisifo o Hawaii. O lea na fa'atūina ai le fa'asao tele o le gataifale i le lalolagi, puipuia le faitau afe o maila faatafafa o 'a'au ma isi nofoaga o le sami ma le fale o nai selau ua mavae Hawaiian Monk Seals. E ala i ana fesoasoani, na faia ai e le Ocean Foundation ma ana foaʻi se sao itiiti i le fesoasoani i le faʻalauiloaina o lona faʻavae. O se taunuuga, sa ou matua fiafia lava e i ai i le White House e matamata i le sainia ma nisi o i latou na galulue malosi ma mo se taimi umi mo lenei aso.

O le masina o Iulai na amata i Alaska i se maimoaga faapitoa i le Kenai Fjords National Park ma isi tagata faʻatupeina, ma faʻaiʻu i le Pasefika i Saute. O le vaiaso i Alaska na sosoo ai ma le malaga i Kalefonia, ma se malaga umi (mo i latou e iloa a latou Boeing 747s) i Ausetalia ma Fiti. O le a ou fa'amatala atili atu e uiga i atumotu o le Pasefika i lalo.

Aukuso na aofia ai le gataifale o Maine mo nisi o asiasiga i le talafatai ma Niu Ioka, lea na ma feiloai ai ma Bill Mott o le faauluuluga. O le Vasa Poloketi ma lana faufautua Paul Boyle, faauluuluga o Niu Ioka Aquarium, e talanoa e uiga i le fuafuaga o galuega mo lana faalapotopotoga i le taimi nei o loo i ai i le TOF. I le taimi nei, o loʻo oʻo mai i le liʻo atoa, ua ou i Loreto mo le taimi lona fa i lenei tausaga e faʻaauau uma le galuega a le TOF's Loreto Bay Foundation Fund, ae ia faʻamanatuina foi se aso faamanatu ma se amataga fou. O le vaiaso nei na aofia ai le faamanatuina o le 10 tausaga talu ona faavaeina le Loreto Bay National Marine Park, ae o le sauniga foi o le suatiaina o le eleele mo le nofoaga fou o le siosiomaga o Loreto (o se poloketi a le matou fesoasoani, Grupo Ecologista Antares). Ua ou maua foi le avanoa e feiloai ai ma le pule fou o le Faletalimalo i Loreto Bay, o ia lea ua nafa ma le faia o le faletalimalo ma ana galuega ia sili atu ona gafataulimaina ma ua taliaina atoatoa le uunaia o tagata asiasi e auai e ala i le avea ma tagata foai i le tupe a le Loreto Bay Foundation. I fonotaga ma le pulenuu, sa matou talanoaina ai nisi o mataupu o loʻo faʻaauau pea e aʻafia ai le soifua maloloina o le nuʻu ma faʻalapotopotoga o loʻo faʻavaeina e foia ai: soifua maloloina o talavou, malosi, ma meaʻai (o se polokalame atoatoa a le asosi soka fou); 'ava mālosi ma isi vaisu (polokalame fou nofomau ma falema'i o lo'o fa'asolosolo); ma le faaleleia lautele o polokalame faaleaoaoga. O le fa'atalanoaina o nei fa'afitauli e taua tele i le fa'amautinoaina o le auai o nu'u i mafaufauga umi e uiga i le fa'aogaina gafataulimaina ma le puleaina o puna'oa fa'alenatura o le itulagi o lo'o latou fa'alagolago i ai.

 

O MOTU PASIFIK

O le aso na ou taunuu ai i Ausetalia, o Geoff Withycombe, o le Taitaifono o le Komiti Faatonu o le TOF, Surfrider Foundation Australia, na pikiina au mo se fonotaga malafoni, na fuafuaina ma le mafaufau e Geoff e faaaoga lelei ai lou taimi puupuu i Sini. Sa matou feiloai ma vaega nei:

  • O le Ocean Watch Australia, ose kamupani fa'alesiosiomaga a le atunu'u, e le o ni tupe mama o lo'o galue e ausia le fa'atumauina i le gaosiga o mea'ai sami a Ausetalia e ala i le puipuia ma le fa'aleleia o nofoaga o i'a, fa'aleleia atili le lelei o le vai ma fausia faigafaiva gafataulimaina e ala i faiga fa'apa'aga fa'atino ma le alamanuia o mea'ai sami a Ausetalia, malo. , pule o punaoa faanatura, pisinisi tumaoti ma tagata lautele (faatasi ai ma ofisa o loʻo i totonu o le Sydney Fish Markets!).  
  • Environmental Defender's Office Ltd., ose nofoaga fa'aletulafono fa'alaua'itele e leai ni tupe fa'apitoa e fa'apitoa i tulafono tau si'osi'omaga. E fesoasoani i tagata taʻitoʻatasi ma faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga o loʻo galulue e puipui le siosiomaga faʻanatura ma fausia. 
  • Sydney Coastal Councils, lea e taula'i i le faamaopoopoina o pulega e 12 a le eria o Sini i le gataifale o lo'o taumafai e galulue fa'atasi mo se ta'iala faifaipea o le pulega o le gataifale. 
  • O se maimoaga i tua atu o vaaiga ma feiloaiga i le Ocean World Manly (e umia e le Sydney Aquarium, i le isi itu e umia e Attractions Sydney) ma le Ocean World Conservation Foundation. 
  • Ma, o le mea moni, o se faʻamatalaga umi i luga o galuega a Surfrider Australia e faʻaleleia le lelei o le vai i le gataifale, faʻamamaina matafaga, ma puipuia faʻafefe faʻafefe ma le toʻatele o le aufaigaluega volenitia ma le tele o le naunautai.

E ala i nei fonotaga, na ou aʻoaʻoina atili ai e uiga i mataupu tau pulega i le gataifale i Ausetalia ma pe faʻafefea ona galue le pulega ma faiga faʻatupe. O le i'uga tatou te va'ai ai i le aluga o taimi o le a maua avanoa e lagolago ai vaega nei ma isi. Aemaise lava, na matou faia se folasaga i le va o Bill Mott o The Ocean Project ma le aufaigaluega i Ocean World Manly. Atonu e iai fo'i se avanoa e fai ai galuega fa'atasi ma nei vaega i se auala e o gatasi ma a tatou galuega fa'atino e feso'ota'i ma fefa'ataua'iga i a'au ma isi galuega a'au. 

O le aso na sosoo ai, na ou alu ai i le vaalele mai Sini i Nadi i le talafatai i sisifo o le motu o Viti Levu, Fiti i luga o le Air Pacific (le kamupani vaalele faavaomalo a Fiti) o se auaunaga masani o femalagaaiga i luga o le ea mai le sefulu tausaga pe sili atu foi. O le mea muamua e te lavea ai, a e taunuu i Fiti, o manulele. O lo'o i ai i so'o se mea e te va'ai i ai ma o a latou pese o le li'o a'o e fealua'i solo. O le aveina o le taxi mai le malaevaalele i le faletalimalo, sa tatau ona matou faatali a o tauivi se tamai nofoaafi ua tumu i tootoo tipiina e sopoia le faitotoa o le malaevaalele faavaomalo.

I le Nadi's Tanoa International Hotel, o le 15 tausaga le matua o le patī o loʻo faʻaalia i le isi itu o le pito i luma, ma le toʻatele o tagata Ausetalia o loʻo matamata i se taaloga lakapi i le isi itu. Ua i'u ina fa'amama e Ausetalia le uati a Fiti, o se fa'alumaluma a le atunu'u o lo'o pulea ai nusipepa i aso o totoe o lo'u nofo ai i totonu o le atunu'u. O le taeao na sosoo ai i le faigamalaga mai Nadi i Suva i le talafatai i sautesasae o Viti Levu, na sosolo atu ai le tamai vaalele i luga o le mauga - e foliga mai e tau leai ni tagata ma, faanoanoa, o laau. O le gataifale na sili atu ona atiina ae, ioe.

Sa ou iai i Suva e auai i se fonotaga e tolu aso, o le Laua’ai Ta’amilosaga lona 10 a Atumotu o le Pasefika mo le Faasao o Natura. A o agai atu i le sauniga i le taeao o le Aso Gafua, o loo olaola le aai i gaoioiga, e le pei o le taimi na ou taunuu ai i le Aso Sa. E foliga mai e le uma le aofaʻi o tamaiti o loʻo agai atu i le aʻoga. O laei uma i toniga, o toniga e faʻaalia ai le lotu e pulea le latou aʻoga. Ta'avale tetele. Tele pasi e leai ni faamalama (e iai pupuni palasitika mo timuga). Ausa tiso, ao ma fago. Ae faʻapea foʻi togalaau lauusiusi ma laufanua lanumeamata.  

O le fonotaga e faia i le lotoa o Suva a le Iunivesite o le Pasefika i Saute. Ose lavelave tele o fale o le vaitau o le 1970 e matala i le ea, ma pupuni i nofoaga e ono iai tioata. O lo'o i ai auala savali ufiufi e tau atu i le va o fale ma alavai ma alavai mo vai timu. A fua i le tele o nei faiga, o timuga i taimi o timuga e tatau ona matua mataʻutia.

Ole Laufa'atasi ole Laufa'atasi ole “mea e fetaui lelei ai le galulue fa'atasi o galuega fa'asao" ma e talimalo ai le Faavae mo Tagata o le South Pacific International (FSPI) ma le Iunivesite o le Pasefika i Saute (lea e 12 sui o atunuu). O le Laufa'atasia lava ia o le a

  • Fa'atasi ma le loto fuatiaifo/paaga (e 24 sui auai). O le sini ia mautinoa o sui na auina atu i le fonotaga e mafai ona faia ni tautinoga.
  • Vaega faamaopoopo o loʻo sailia le faʻatinoina o se Fuafuaga Faʻatino (talu mai le 1985) - e talosagaina tagata foaʻi e faʻatupe ni poloketi e ogatasi ma le Fuafuaga Faʻatino e aofia ai le 18 lima tausaga ma le 77 faʻatasi.

O se I'ugafono mai le Cook Islands Roundtable (2002) na maua ai se iloiloga ma le fa'afouina o le Ta'iala Fa'atino. Sa i ai faafitauli i le tautinoga a le au paia, le lava o le faatupeina, ma le leai o se pule. Ina ia foia lenei mea, na faia ai vaega galulue e vaevae galuega, taulaʻi i gaioiga. I lenei fonotaga, na aofia ai sui o le malo, aʻoaʻoga, faʻapea foʻi ma sui faʻavaomalo, faʻaitulagi ma faʻalapotopotoga faʻasao.

E tauaofai ai mataupu tetele a le Pasefika:

  • Faigafaiva: O lo'o iai se fete'ena'iga tele i le va o faigafaiva fa'atauva'a ma faigafaiva fa'apisinisi (aemaise lava le tuna) i fafo. E ui o loo avatu e le Iuni a Europa fesoasoani fesoasoani i atumotu o le Pasefika, ae na o le $600,000 na totogi talu ai nei e Sepania mo faigafaiva e le faatapulaaina i le EEZ o le Atu Solomona.  
  • Nofoaga i le gataifale: O atina'e e le'i fa'apolopoloina o lo'o fa'aleagaina eleele susu, togatogo ma a'au. O faletalimalo ma faletalimalo o lo'o lafoa'i a latou otaota vale i le gataifale, e pei ona faia e tagata lautele i le tele o atumotu mo augatupulaga.
  • Amu: Amu o se mea tau fefaʻatauaʻiga (tele amu teuga i malae vaʻalele), ae o le mea autu foi lea mo le faiga o auala, fauina o poloka sima mo le fausiaina, ma e faʻaaogaina e fai ma mea faʻapipiʻi mo le faʻamamaina o mea faʻapipiʻi fale iina. o. Ona o le tu'uesea o nei atumotu, o isi meafaitino ma latou tau fa'aulufale mai e fa'aaoga ai mea e latalata i lima e masani ona na'o le filifiliga.  
  • Faʻatupeina: E ui i le auai o faʻavae tumaoti, faletupe atinaʻe tele, fesoasoani faʻavaomalo mai fafo, ma punaoa i totonu o le atunuʻu, o loʻo i ai le le lava o tupe e faʻamaeʻa ai le ituaiga o faʻafaigaluegaina o atinaʻe, faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga, ma isi poloketi e fesoasoani e faʻamautinoa pulega gafataulimaina. o punaoa faanatura o loo faalagolago i ai le tele o nei atunuu.

O le fonotaga sa fa'atautaia e ala i vaega fa'asalalau mataupu, lea na fa'atonuina le fa'afouina o le malamalama o tagata uma i le tulaga o le ausia o sini ma fa'amoemoe o le Action Strategy. O le tele o ia mea e sauni ai mo le isi fono a le malo, lea o le a faia i le tausaga a sau i PNG (a'o ta'amilosaga ta'amilosaga e fa'aletausaga, ae ta'i fa tausaga le va o malo).

A o ou iai i Fiti, sa ou faaalu foi se taimi ma sui o le to'alua o lo'o fa'ameaalofa mai i le TOF e fa'aauau a latou galuega i le itulagi. Muamua o le aufaigaluega a le Falemataaga o Epikopo o lana poloketi o le Living Archipelago o lo'o galue e fa'amaumau le olaola o tama'i motu e le 'ainā, ma fa'aogaina nei fa'amatalaga e fa'amuamua, ta'ita'ia ma fa'ailoa ai taumafaiga toe fa'aleleia. Latou te lagona foi o loʻo latou agai i luma i Papua Niu Kini ona o le taunuuga o se galuega umi e le gata o le faʻaogaina o nofoaga faʻasao faʻamuamua, ae faʻamuamua foi le faʻamuamua: naʻo le galulue ma se ituaiga e naunau e galulue i le faʻasao ma i ona fanua. . O le tofa lona lua o le TOF SeaWeb, lea faatoa tatala ai se Polokalame Asia Pacific. O le isi TOF fesoasoani, CORAL, o loʻo galue foi i le itulagi ma sa mafai ona matou siakiina ma nisi o ana paaga i le lotoifale.

Sa ou feiloai ma le aufaigaluega a le tele o isi faalapotopotoga, o nisi oi latou e mafai ona avea ma tagata fesoasoani mai le TOF pe a matou faia nisi siaki talaaga ia i latou ma a latou galuega. O nei mea e aofia ai le Pacific Islands Forum Secretariat, The Nature Conservancy Pacific and Asia Programs, the Cooperative Islands Initiative, the Pacific Institute of Advanced Studies (o se lomitusi sili ona lelei i le lotoifale o tusi e uiga i le itulagi), le Secretariat of the Pacific Region Environment Programme (o se faalapotopotoga i le va o malo. o lo'o tauivi e fa'amaopoopo galuega a atunu'u o le Pasefika e fa'atino feagaiga fa'avaomalo fa'alesiosiomaga), Partners in Community Development (lea na amata talu ai nei se galuega fa'atupuina o nu'u i fa'ato'aga amu e fa'amaonia mo le auina atu i fafo), ma le Nature Conservancy's Pacific Island Countries Programme. .

O le a faaauau pea ona saili e le Ocean Foundation ma lana aufaigaluega ni avanoa e faafetaui ai le au foaʻi ma ni galuega lelei i totonu o lenei itulagi, o le nofoaga o le tele o gataifale sili ona maloloina i le lalolagi, e ui lava i faafitauli o loʻo lisiina i luga.  

Faafetai mo le faitau.

Mo le sami,

Mark J. Spalding
Peresitene, The Ocean Foundation