Tusitala: Mark J. Spalding

O le lomiga talu ai nei o le New Scientist na taʻua ai le "faatuina o tuna" o se tasi o mea e 11 tatou te iloa o loʻo iai, ae e leʻi vaʻaia lava. E moni—o le tupuaga ma le tele o faiga malaga a le tuna Amerika ma Europa e tele lava ina le iloa seia oo ina taunuu mai o ni tuna pepe (elvers) i gutu o vaitafe i matu i tautotogo taitasi. O le tele o latou taamilosaga o le olaga e taʻalo i luga o le tafailagi o le mataʻituina o tagata. O le mea tatou te iloa o nei tuna, e pei lava o le tele o isi ituaiga, o le Sargasso Sea o le nofoaga latou te manaʻomia e ola ai.

Mai ia Mati 20 i le 22nd, na fono ai le Sargasso Sea Commission i Key West, Florida i le NOAA Eco-Discovery Center iina. O le taimi muamua lea ua faatasia uma ai Komesina talu ona faalauiloa mai komesina lata mai (e aofia ai ma a’u) ia Setema talu ai.

IMG_5480.jpeg

O le a la le Komisi o le Sami Sargasso? Na faia e le mea ua taʻua o le Mati 2014 "Hamilton Declaration," lea na faʻatuina ai le taua o le siʻosiʻomaga ma le olaola o le Sargasso Sea. Na faaalia foi e le Tautinoga le manatu o le Saga Sargasso e manaʻomia pulega faʻapitoa e taulaʻi i le faʻasao e ui o le tele o ia mea e i fafo atu o tuaoi o soʻo se malo.

O Key West sa i ai i le taimi atoa o le malologa o le tautotogo, lea na faia mo tagata sili ona matamata ao matou malaga i tua ma luma i le nofoaga tutotonu o le NOAA. I totonu oa matou fonotaga, sa sili atu lo matou taulai atu i nei luitau autu nai lo le la ma le margaritas.

  1. Muamua, o le 2 miliona sikuea maila Sargasso Sea e leai se gataifale e faʻamalamalamaina ai ona tuaoi (ma e leai ni nuʻu tu matafaga e puipuia ai). O le faafanua o le Sami e le aofia ai le EEZ o Bermuda (le atunuu lata ane), ma o lea e i fafo atu o le pulega a soo se atunuu i le mea tatou te taʻua o le sami maualuga.
  2. Lona lua, o le leai o ni tuaoi fa'apitonu'u, o le Sargasso Sea ua fa'amalamalamaina i au e fa'atupu ai se gyre, i totonu e tele ai le ola o le sami i lalo o fala o sargassum opeopea. O le mea e leaga ai, o le gyre lava lea e tasi e fesoasoani i le mailei o palasitika ma isi mea leaga e afaina ai tuna, iʻa, laumei, paa, ma isi meaola o loʻo nonofo ai.
  3. Tolu, e le o malamalama lelei le Sami, pe mai le pulega poo le faasaienisi, pe lauiloa foi i lona taua i faigafaiva ma isi auaunaga o le sami mamao.

O le fuafuaga a le Komisi mo lenei fonotaga o le toe iloiloina lea o mea na ausia e le Failautusi mo le Komisi, faʻalogo i nisi o suʻesuʻega lata mai e uiga i le Sargasso Sea, ma seti faʻamuamua mo le tausaga a sau.

Na amata le fonotaga i se folasaga i se galuega fa'afanua e ta'ua o le COVERAGE (CONVERAGE o CEOS (Committee on Earth Observation Satellites) Ocean Vtaugofie Afaatulagaina Rsailiiliga ma Atalosaga mo GEO (Group on Earth Observations) lea na tu'u fa'atasi e le NASA ma le Jet Propulsion Laboratory (JPL CalTech). COVERAGE ua faʻamoemoe e tuʻufaʻatasia uma faʻamatalaga satelite e aofia ai le matagi, galu, le vevela o le sami ma le salinity, chlorophyll, lanu ma isi mea ma faia se meafaigaluega faʻaaliga e mataʻituina ai tulaga i le Sargasso Sea o se pailate mo se taumafaiga i le lalolagi atoa. O le atina'e e foliga mai e sili ona fa'aoga-tagata ma o le a avanoa mo matou i le Komisi e su'e le ta'avale pe a ma le 3 masina. Sa sailia e saienitisi NASA ma JPL a matou fautuaga e uiga i seti faʻamaumauga matou te fia vaʻaia ma mafai ona faʻapipiʻi i faʻamatalaga ua uma ona maua mai suʻesuʻega satelite a NASA. O fa'ata'ita'iga e aofia ai le tulituliloaina o va'a ma le tulituliloaina o manu fa'ailoga. O pisinisi fagota, suauu ma kesi, ma le matagaluega o puipuiga ua uma ona i ai ni meafaigaluega e fesoasoani ia i latou e ausia a latou misiona, o lea o lenei meafaigaluega fou e mo tagata fai faiga faavae, faapea foi ma pule o punaoa faalenatura.

IMG_5485.jpeg

Ona vaeluaina lea o le Komisi ma le NASA/JPL saienitisi i fonotaga faʻatasi ma mo la matou vaega, na matou amata i le faʻaalia o sini a le matou Komisi:

  • le faʻaauauina o le faʻaalia o le taua o le siʻosiʻomaga ma le olaola o le Sami Sargasso;
  • le faʻamalosia o suʻesuʻega faʻasaienisi ina ia malamalama atili i le Sargasso Sea; ma
  • ia atia'e ni talosaga e tu'uina atu i fa'alapotopotoga fa'ava-o-malo, fa'aitulagi ma fa'aitumalo ina ia fa'alautele ai sini o le Tautinoga a Hamilton.

Ona matou toe iloiloina lea o tulaga o vaega eseese o la matou fuafuaga o galuega, e aofia ai:

  • gaioioiga taua ma taua
  • faigafaiva i luma o le International Commission for the Conservation of Atlantic Tunas (ICCAT) ma Northwest Atlantic Fisheries Organization
  • galuega va'a, e aofia ai i luma o le International Maritime Organization
  • uaea i lalo o le sami ma galuega e la'u ai alititai, e aofia ai i luma ole Pulega o le Sami Fa'avaomalo
  • fuafuaga tau pulega o ituaiga o meaola femalaga'i, e aofia ai i luma o le Feagaiga i luga o le Fefa'ataua'iga o Mea'ai ma Fefa'ataua'iga Fa'ava-o-malo i Ituaiga Mata'utia.
  • ma mulimuli ane o le matafaioi o faʻamaumauga ma faʻamatalaga faʻamatalaga, ma pe faʻafefea ona tuʻufaʻatasia i polokalame tau pulega

Na iloiloina e le Komisi mataupu fou, lea e aofia ai le filogia o palasitisi ma otaota o le gataifale i totonu o le gyre e faʻamatalaina ai le Sargasso Sea; ma le matafaioi o le mafai ona suia faiga o le sami e ono aafia ai le ala o le Fagaloa Current ma isi au tetele e pei o le Sargasso Sea.

O le Sea Education Association (WHOI) o lo'o i ai ni tausaga o fa'amaumauga mai faga fagogo e aoina ma su'esu'e ai le filogia o palasiti i le Sargasso Sea. O le su'esu'ega muamua o lo'o fa'ailoa mai ai o le tele o nei otaota e foliga mai e sau mai va'a ma o lo'o le mafai ona tausisia le MARPOL (Feagaiga Fa'ava-o-malo mo le Puipuia o Faiga Filogia mai Va'a) nai lo le fa'apogai o le eleele o le gataifale.

IMG_5494.jpeg

I le avea ai o se EBSA (Ecologically or Biologically Significant Marine Area), o le Sami Sargasso e tatau ona avea ma nofoaga taua mo meaola pelagic (e aofia ai punaoa fagota). Faatasi ai ma lenei manatu, sa matou talanoaina le tulaga o a matou sini ma fuafuaga o galuega e faatatau i le Iugafono a le Fono Tele a Malo Aufaatasi e tulituliloa se fono fou e taulaʻi i meaola eseese i tua atu o pulega faʻale-malo (mo le faʻasao ma le faʻaogaina o le sami maualuga). I se vaega o le matou talanoaga, na matou laga ai ni fesili e uiga i le ono tulai mai o feteenaiga i le va o komisi, pe a fai e le Sargasso Sea Commission ona faatulaga se faiga faasao e faaaoga ai le puipuiga ma faavae i luga o faiga faasaienisi sili ona lelei mo gaioiga i le Sami. O loʻo i ai le tele o faʻalapotopotoga e nafa ma vaega eseese o le sami maualuga, ma o nei faʻalapotopotoga e sili atu ona vaapiapi le taulaʻi ma atonu e le o vaʻaia atoa le vasa maualuga i le lautele, poʻo le Sargasso Sea aemaise lava.

Ina ua matou toe feiloaʻi i luga o le komisi ma saienitisi, na matou malilie o se taulaiga tele mo le galulue faʻatasi e aofia ai le fegalegaleaiga a vaʻa ma sargassum, amioga a manu ma le faʻaogaina o le Sargasso Sea, ma le faʻafanua o faigafaiva i le sootaga ma le vasa ma vailaʻau oona i le sami. Sami. Na matou faʻaalia foi le fiafia tele i palasitika ma otaota o le gataifale, faʻapea foʻi ma le matafaioi a le Sargasso Sea i le faʻaogaina o vai ma le tau.

Komisi_ata (1).jpeg

Ua fa'amamaluina a'u i le 'au'auna i lenei tofiga fa'atasi ma ni tagata magafagafa. Ma ou te faasoa atu le vaaiga a Dr. Sylvia's Earle e mafai ona puipuia le Sami Sargasso, e tatau ona puipuia, ma o le a puipuia. O le mea tatou te manaʻomia o se taʻiala faʻavaomalo mo nofoaga puipuia o le gataifale i vaega o le sami e sili atu nai lo pulega faʻale-malo. E mana'omia ai le felagolagoma'i i le fa'aogaina o nei vaega, ina ia fa'aitiitia le a'afiaga ma fa'amautinoaina o lo'o fa'asoa fa'atasi nei punaoa fa'alagolago a tagata uma. E fa'amoemoe iai tama tuna ma laumei. E faapena foi i tatou.