O le Ocean Foundation o le "fa'avae fa'alaua'itele" muamua lea mo le sami, fa'atasi ai ma mea faigaluega fa'amautu uma a se fa'avae fa'alaua'itele ma se fa'amoemoe tulaga ese i le fa'asaoina o le gataifale. O lea la, o lo'o fa'atalanoaina e le Ocean Foundation ni fa'alavelave tetele se lua i le fa'asao lelei o le gataifale: o le utiuti o tupe ma le leai o se nofoaga e fa'afeso'ota'i ai tagata popoto fa'asao o le gataifale i tagata foa'i e fia fa'afaigaluega. O la matou misiona o le lagolago, faʻamalosia, ma faʻalauiloaina na faʻalapotopotoga faʻapitoa e toe faʻafoʻisia le tulaga o le faʻaleagaina o siosiomaga o le sami i le lalolagi atoa.

4TH QUARTER 2005 TUPE FA'AVAE E LE FA'AVAE FA'AVAE

I le 4th Quarter o le 2005, na fa'amamafaina ai e le Ocean Foundation ia poloketi nei, ma tu'uina atu fesoasoani e lagolago ai i latou: 

Igoa Fa'ameaalofa aofaʻiga

Fa'ameaalofa o le Coral Fund

Su'esu'ega e fa'atatau i fefa'ataua'iga 'amu i Saina Siosiomaga o le Pasefika

$5,000.00

Living Archipelagos: Polokalama Atumotu o Hawaii Falemataaga o Epikopo

$10,000.00

Puipuiga o amu Nofoaga Tutotonu mo Meaola Ola

$3,500.00

Iloiloga o le fuaina o le tamaoaiga o amu i le Atu Karipeane World Resources Institute

$25,000.00

Su'esu'ega a'au ina ua uma le Afa o Katrina ma Rita i le Fa'ato'aga Fugalaau National Marine Sanctuary A'AU

$5,000.00

Tupe Fa'ameaalofa mo Suiga o le Tau

“Tuuina atu le Leo i le Faamafanafanaina o le Lalolagi” Suesuega ma le aapa atu i suiga o le tau ma lona aafiaga i le Arctic Fofo Fa'asao a Alaska

$23,500.00

Loreto Bay Foundation Fund

Fa'ameaalofa e fa'alauiloa avanoa tau a'oa'oga ma galuega fa'asao i Loreto, Baja California Sur, Mekisiko Le tele o tagata e mauaina i le nuu o Loreto

$65,000

Tupe Fa'ameaalofa a le Marine Mammal Fund

Puipuiga ole gataifale Nofoaga Tutotonu mo Meaola Ola

$1,500.00

Fesoasoani mo Feso'otaiga

Fa'asalalauga fa'asao o le sami (i le tulaga fa'aleatunuu) Siamupini o le Vasa

(c4)

$50,350.00

Tupe Fa'ameaalofa mo A'oga

Fa'aleleia le ta'ita'iga a tupulaga talavou i fuafuaga fa'asao o le sami Fouvalega o le Vasa

$5,000.00

Poloketi Fesoasoani Fesoasoani

Georgia Strait Alliance

$291.00

AVANOA FOU FAIGALUEGA

Na filifilia e le aufaigaluega a le TOF ia poloketi nei e taulamua i galuega faasao o le sami. Matou te aumaia ia te oe o se vaega o la matou sailiga faifaipea mo ni fofo taua, fa'atosina e mana'omia le fa'atupega ma le lagolago.

O: Fofo Fa'asao a Alaska (Deborah Williams)
Afai: taula, AK
ā: Le Leo Tuuina atu i le Poloketi Fa'amafanafanaina o le Lalolagi. E sili atu nai lo se isi lava mea i totonu o le malo, Alaska o loʻo feagai ma le tele o aʻafiaga leaga mai le vevela o le lalolagi, i luga o le eleele ma le sami. Ua liusuavai le aisa o le sami o Alaska; ua mafanafana le Sami Bering; ua mate moa o manu felelei; ua malemo urosa; Ua mama'i le samani o le Vaitafe o Yukon; o nu'u tu matafaga o lo'o tafia; ua mu vaomatua; o faisua ua a'afia nei i fa'ama'i o le teropika; o lo'o liusuavai atu aisa i fua fa'avavevave; ma o le lisi e alu pea. O puna'oa taua ole gataifale a Alaska e matua lamatia lava mai suiga o le tau. O le fa'amoemoega o le "Tuuina atu le Leo i le Poloketi Fa'amafanafanaina o le Lalolagi" o le fa'afaigofieina lea o molimau autu a Alaska i le fa'amafanafanaina o le lalolagi e tautala e uiga i a'afiaga moni, fuatia, leaga o le vevela o le lalolagi, ina ia maua ai tali talafeagai a le atunu'u ma le lotoifale. O le poloketi o loʻo taʻitaʻia e Deborah Williams o loʻo galue malosi i le faʻasao ma le gafataulimaina o mataupu lautele i Alaska mo le silia ma le 25 tausaga. Ina ua mae'a ona tofia o ia e avea ma Fesoasoani Faapitoa i le Failautusi o le Initeria mo Alaska, lea na ia fautuaina ai le Failautusi e uiga i le puleaina o le silia ma le 220 miliona eka o fanua o le atunuu i Alaska ma galulue faatasi ma ituaiga o Alaska ma isi e fesootai ma le pulega lautele o punaoa faalenatura ma aganuu a le Matagaluega, O Ms. Williams sa faaaluina le ono tausaga o avea ma Faatonu Sili o le Alaska Conservation Foundation, ma manumalo ai i le tele o faailoga i lena matafaioi.
Aisea: I le avea ai o se atunu'u, e tatau ona fa'aitiitia a tatou kasa oona ma galulue e fa'ailoa isi fofo e fa'aleleia ai le maufetuuna'i i meaola fa'anatura vaivai, e le gata ona o le mafanafana o le ea ma le sami, ae fa'apea fo'i ona o le fa'asao o le sami. E iai le sao fa'apitoa a Alaska i le fa'alauiloaina ma le fa'alauteleina o se lisi o fa'afitauli o suiga o le tau-o lo'o i luga o laina pito i luma o ona a'afiaga ma tausimea o le afa o i'a fa'apisinisi a lo tatou atunu'u, 80 pasene o le faitau aofa'i o manu felelei, ma nofoaga fafaga a le tele o ituaiga o meaola o le gataifale.
E faapefea: O le Ocean Foundation's Climate Change Field-of-Interest Fund, mo i latou o loʻo popole i le tele o tulaga o le lalolagi e uiga i le umi o le ola o le paneta ma o tatou sami, o lenei tupe e ofoina atu i le au foaʻi le tomai e taulaʻi a latou foaʻi i le faʻalauiloaina o le maufetuunaʻi o fa'anatura o le sami i le feagai ai ma suiga o le lalolagi. O loʻo taulaʻi i faiga faʻavae fou a le feterale ma aʻoaʻoga lautele.

O: Faasao seasea
Afai: Le Pasefika ma Mekisiko
ā: E talitonu Rare o le fa'asao o se mataupu fa'aagafesootai, e pei o se mataupu fa'asaienisi. O le leai o ni isi auala ma fa'alauiloa e ta'ita'iina ai tagata e ola i ni auala e afaina ai le si'osi'omaga. Mo le tolusefulu tausaga, ua faʻaogaina e Rare faʻasalalauga faʻasalalauga lautele, tala faʻamalosi leitio, ma fofo tau atinaʻe tau tamaoaiga ina ia mafai ai ona maua le faʻasao, manaʻomia, ma e oʻo lava i tupe mama mo tagata vavalalata e faia se eseesega.

I totonu o le Pasefika, Rare Pride ua faʻamalosia le faʻasao talu mai le ogatotonu o le 1990s. I le faia o se aafiaga i atunuu atumotu mai Papua Niu Kini e oo atu i Yap i Micronesia, ua faamoemoe Rare Pride e puipuia le tele o ituaiga ma nofoaga e nonofo ai. Ua faafaigofieina e Rare Pride le tele o taunuuga lelei i le faasao, e aofia ai le: faatuina o le tulaga o le paka a le atunuu o Togean Islands i Initonesia, lea o le a puipuia ai lona amu maaleale ma le tele o meaola o le gataifale o loo nonofo ai, ma le mauaina o se pule faaletulafono mo se nofoaga puipuia. e fa'asao le nofoaga o lo'o nofo ai le koko Filipaina. I le taimi nei, o loʻo faʻatautaia faʻasalalauga i Amerika Samoa, Pohnpei, Rota, ma atunuʻu atoa o Initonesia ma Filipaina. O se faiga faapaaga talu ai nei ma Development Alternatives Inc. (DAI), o le a mafai ai e Rare Pride ona fausia se nofoaga autu mo aoaoga lona tolu i Bogor, Initonesia. Rare Pride e tatau ona faʻalauiloa faʻasalalauga Pride mai lenei nofoaga fou aʻoaʻoga e oʻo atu i le 2007, ma oʻo atu i le tusa ma le 1.2 miliona tagata i Initonesia.

I Mekisiko, o Rare Pride o loʻo faʻatumauina se soʻotaga ma le Malo Mekisiko o le National Commission for Protected Areas (CONANP), faʻatasi ai ma sini o le faʻatinoina o le Pride campaign i soʻo se nofoaga puipuia i Mekisiko. Rare Pride ua uma ona galue i nofoaga puipuia i le salafa o le atunuu, e aofia ai El Triunfo, Sierra de Manantlán, Magdalena Bay, Mariposa Monarca, El Ocote, Barranca de Meztitlán, Naha ma Metzabok, ma le tele o nofoaga i luga o le penisula o Yucatan e aofia ai Sian Kaʻan, Ría Lagartos ma Ría Celestun. E le gata i lea, o le Rare Pride na faʻafaigofieina iʻuga mataʻina, e aofia ai:

  • I le Sian Ka'an Biosphere Reserve, 97% (mai le 52%) o tagata nofomau e mafai ona fa'ailoa mai na latou iloa sa latou nonofo i se nofoaga puipuia i le taimi o se su'esu'ega ina ua mae'a fa'aupuga;
  • O nu'u i El Ocote Biosphere Reserve na fa'atūina ni 'au 12 e tau ai afi fa'aleagaina o vaomatua;
  • O nuu i Ría Lagartos ma Ría Celestun na fausia se nofoaga e toe fa'aaogaina ai otaota e fa'afefe ai le tele o otaota e a'afia ai nofoaga o le gataifale.

Aisea: Mo le lua tausaga talu ai, o Rare sa i ai i le 25 manumalo o le Fast Company / Monitor Group Social Capitalist Awards. O le manuia o lana faiga ua maua ai le mata ma le atotupe a se tagata foa'i lea na ofo atu ia Rare se tupe e $5miliona le lu'itau lea e tatau ai i le Rare ona si'i se ta'aloga e fa'aauau ai lona malosi ma fa'alautele lana galuega. O le galuega a Rare ose vaega taua o le fuafuaga e puipuia ai punaoa o le gataifale i totonu o le lotoifale ma le itulagi i se auala e mautinoa ai le malosi ma le tumau o le au paaga.
E faapefea: O le Ocean Foundation's Communication and Outreach Fund, mo i latou e malamalama afai e le o iloa e tagata, e le mafai ona latou fesoasoani, o lenei tupe e lagolagoina ni mafutaga faaleaoaoga ma fonotaga mataʻina mo i latou o loʻo i totonu o le faʻalapotopotoga, faʻasalalauga lautele lautele e uiga i mataupu autu, ma taulaʻi. galuega tau feso'ota'iga.

O: Sikauti Scuba
Afai: Palm Harbor, Florida
ā: O le scuba scouts o se a'oa'oga su'esu'e tulaga ese i lalo o le sami mo ali'i ma tama'ita'i talavou mai le 12-18 tausaga mai le salafa o le kelope. O nei taitai talavou i aoaoga e galulue i le Coral Reef Evaluation and Monitoring Program i Tampa Bay, Fagaloa o Mekisiko ma Florida Keys. O le au su'esu'e o lo'o i lalo o le ta'ita'iga a saienitisi ta'ita'i o le gataifale mai le Florida Fish and Wildlife Institute, NOAA, NASA ma iunivesite eseese. E iai elemene o le polokalame e faia i totonu o potuaoga ma aofia ai tamaiti aʻoga e le fiafia pe mafai ona 'ai i le vaega i lalo o le sami. O lo'o galulue le au su'esu'e i le mata'ituina o a'au i masina ta'itasi, fa'aliliuina o 'amu, aoina o fa'amaumauga, fa'ailoaina o ituaiga, ata i lalo o le sami, lipoti a tupulaga, ma le tele o polokalame fa'amaonia ma'ulu (e pei o a'oa'oga o le nitrox, va'aiga maualuga, lavea'i, ma isi). Faatasi ai ma le lava tupe, e ofoina atu e le au sikau se poto masani e 10 aso i le NOAA i lalo o le vai suʻesuʻe nofoaga Aquarius, fesoʻotaʻi ma le NASA astronauts i fafo ma 'ai i faʻaulu i aso uma i le Marine Sanctuary.
Aisea: O le mana'oga mo saienitisi o le gataifale e taua tele e fesoasoani e fa'atumu le tele o avanoa i lo tatou malamalama i mana'oga o le gataifale fa'anatura i se vaitau o suiga o le tau ma fa'alauteleina le o'o atu o tagata. E fa'atupuina e le au su'esu'e le fiafia i su'esu'ega o le gataifale ma fa'amalosia ta'ita'i talavou o le a maua le avanoa e fa'aoga ai le potuaoga o le sami. O le tipiina o le paketi a le malo ua atili faʻaititia ai avanoa mo lenei polokalame faʻapitoa e maua ai le poto masani i tupulaga talavou e le masani ona maua le avanoa i mea faʻaoga, aʻoaʻoga, ma se aʻoaʻoga i lalo o le sami o lenei tele.
E faapefea: O le Ocean Foundation's Education Fund, mo i latou e iloa o le fofo umi mo lo tatou faʻafitauli o le sami e iʻu lava ina taoto i le aʻoaʻoina o le isi augatupulaga ma le faʻalauteleina o le faitau ma le faitau o le sami, o lenei tupe o loʻo taulaʻi i le lagolago ma le tufatufaina atu o aʻoaʻoga fou ma mea e aofia ai agafesootai. faapea foi itu tau tamaoaiga o le faasao o gataifale. E lagolagoina ai foi faiga faapaaga o loo agai i luma le tulaga aoao o le gataifale.

TALA FOU TOF

  • O se avanoa e mafai ona malaga atu ai le foa'i TOF e asiasi ai i Panama ma/po'o Atumotu o Galapagos i luga o le Cape Flattery mo le tautoulu, o isi fa'amatalaga o le a o'o mai!
  • TOF ua malepe le afa miliona fa'ailoga i le fa'ameaalofa e lagolago ai taumafaiga i le fa'asaoina o le sami i le lalolagi atoa!
  • Na fa'atalanoaina e le CNN le sui o le TOF o le New England Aquarium i le fa'atalanoaina o a'afiaga o le Tsunami i Taialani fa'asaga i a'afiaga o le soona fagogota i le itulagi, ma sa fa'aalia le poloketi i le lomiga o Tesema o le mekasini National Geographic.
  • O le aso 10 Ianuari 2006 na talimalo ai le TOF i le Fono a le Vaega Galulue o le Gataifale i Coral Curio ma le Marine Curio Trade.
  • TOF ua talia i le Social Venture Network.
  • Na faalauiloa aloaia e le Ocean Foundation le Fundación Bahía de Loreto AC (ma le Loreto Bay Foundation Fund) i le aso 1 Tesema 2005.
  • Ua matou fa'aopoopoina ni tupe fou se lua: Va'ai i la matou upega tafa'ilagi mo nisi fa'amatalaga i le Lateral Line Fund ma le Tag-A-Giant Fund.
  • E o'o mai i le taimi nei, ua fa'atupuina e le TOF le sili atu ma le afa o le ta'aloga mo le Ocean Alliance fa'ameaalofa fa'atusa o lo'o fa'aalia i lautusi TOF e lua ua tuana'i—le lagolago taua mo su'esu'ega mamama i gataifale.
  • Na asia e le aufaigaluega a le TOF le motu o St.Croix e su'esu'e taumafaiga mo le faasaoina o gataifale i le US Virgin Islands.

TALA TĀUA O LE VAISA
Ua mae‘a le iloiloga a le Komiti o Pisinisi a le Senate i le paketi ua fuafuaina mo le National Oceanic and Atmospheric Administration (NOAA) mo le Tausaga Faaletupe 2007. Ina ia mafai ona atoatoa le faagaoioiga o le NOAA, e tali atu ai i vaega uma o le sami ma le tau, e talitonu faalapotopotoga o loo galulue i mataupu o le sami. o talosaga o lo'o i ai nei e matua'i maualalo lava—e pa'u ifo i lalo ole tulaga fa'atupe mo le Tausaga Faaletupe 2006 e $3.9 piliona, lea ua uma ona tipi ai polokalame taua. Mo se fa'ata'ita'iga, o le Tala Fa'atatau o le Tupe 2007 a le Peresetene mo le NOAA ua fa'aitiitia tupe fa'aalu mo Fa'asao Fa'asao e 14 mai le $50 miliona i le $35 miliona. O polokalame su'esu'e o le sami, galulolo ma isi faiga e mata'ituina ai, fale su'esu'e, polokalame tau a'oa'oga, ma a tatou 'oa a le atunu'u i lalo o le sami e le mafai ona fa'agata le fa'atupe. E tatau ona iloa e a tatou faipule o tatou uma e faʻalagolago i ogasami maloloina ma lagolagoina le $ 4.5 piliona faʻatupeina atoa mo NOAA.

FAAPEFEA TATOU FILIFILIINA A TATOU TEGUGA

Tatou amata i le su'esu'eina o le kelope mo galuega fa'amalosi. O mea e ono fa'amalosia ai se poloketi e aofia ai: malosi fa'asaienisi, malosi fa'avae fa'aletulafono, malosi fa'aagafesoota'i-tamaoaiga, fa'amanu fauna po'o laula'au, fa'amata'u manino, fa'amanuiaga manino, ma se fuafuaga fa'atatau o galuega. Ma, e pei lava o soʻo se faufautua o tupe teufaafaigaluega, matou te faʻaogaina le 21-point due diligence checklist, lea e vaʻavaʻai i le pulega o le poloketi, faʻatupeina, faila faaletulafono ma isi lipoti. Ma, so'o se taimi e mafai ai, matou te faia fo'i fa'atalanoaga fa'aletagata ma le aufaigaluega autu i luga o le saite.

E manino lava e leai se mea e sili atu ona mautinoa i tupe faʻafaigaluega alofa nai lo tupe faʻafaigaluega. O le mea lea, O le Ocean Foundation Research Newsletter o loʻo tuʻuina atu uma mea moni ma manatu faʻafaigaluega. Peita'i, ona o le toeitiiti atoa le 12 tausaga o le poto masani i le fa'afaigaluegaina o tupe fa'atasi ai ma lo matou fa'amae'aga tatau i galuega fa'aalia ua filifilia, matou te fa'amalieina i le faia o fautuaga mo galuega e faia ai se suiga i le fa'asaoina o le sami.

O NI UPU FAAIU

O le Ocean Foundation o loʻo faʻateleina le gafatia o le faʻasao o le sami ma faʻafesoʻotaʻi le va i le va o lenei taimi o le faʻalauteleina o le faʻalauiloaina o faʻalavelave i o tatou sami ma le moni, faʻatinoina le faʻasao o tatou sami, e aofia ai pulega gafataulimaina ma pulega faʻavae.

E oo atu i le 2008, o le a fausia e le TOF se faiga fou o le alofa (o se faʻavae faʻalapotopotoga faʻapitoa), faʻatūina le faʻavae faʻavaomalo muamua e taulaʻi naʻo le faʻasaoina o le sami, ma avea ma faʻaputugatupe faʻasao ogasami lona fa i le lalolagi. So'o se tasi o nei matatia e fa'amaonia ai le taimi muamua ma le tupe e fa'amanuiaina ai le TOF - o mea uma e tolu e avea o se fa'afaigaluega tulaga ese ma fa'amalosia e fai ma sui o sami o le paneta ma le faitau piliona o tagata o lo'o fa'alagolago ia i latou mo le tausiga taua.

E pei o soʻo se faʻavae, o tatou tau o faʻagaioiga e mo tupe faʻaalu e lagolago saʻo ai galuega faʻameaalofa poʻo galuega faʻameaalofa tuusaʻo e fausia ai le faʻalapotopotoga o tagata e popole i le sami (e pei o le auai i fonotaga a NGO, tagata faʻatupeina, poʻo le auai i luga o komiti, ma isi. ).

Ona o le fa'aopoopoina o le mana'omia o le tausia lelei o tusi, lipoti a le aufaipisinisi, ma isi tau fa'agaioiga, matou te fa'asoaina pe tusa ma le 8 i le 10% e fai ma a matou pasene fa'afoe. Matou te fa'amoemoe o se si'itaga pupuu a'o matou fa'aulufale mai le aufaigaluega fou e va'ava'ai i lo matou fa'atupulaia o lo'o lumana'i, ae o le matou fa'amoemoe atoa o le fa'atumauina o nei tau i se fa'aitiitiga, e tusa ai ma la matou va'aiga lautele o le fa'aputuina o le tele o tupe mo le fa'asao o gataifale. pe a mafai.