Saunia e Brad Nahill, Fa'atonu & Fa'avae Fa'atasi o SEEtheWILD ma SEE Turtles
Galulue fa'atasi ma Faiaoga Fa'alotoifale e Fa'alautele Polokalama A'oa'oga Laumei i El Salvador

E na'o ni nai selau tama'i hawksbill o lo'o fa'atatauina e ofaga i le talafatai atoa o le Pasefika i sasa'e. (Ata Fa'amatalaga: Brad Nahill/SeeTurtles.org)

O tamaiti aoga laiti o lo'o agai atu i fafo i le uafu ufiufi, ataata atu ma le popole o le tasi i le isi i o latou pito papa'e ma ofuvae lanumoana ma sakete. E to'alua ni tama na ofo fua e avea ma paa, ma pupula o la mata i le avanoa e 'ai ai a la'ua vasega-liliu-laumei. Ua sauni se pine, e feoai i autafa o tama, ma faailoga tamaiti o loʻo faʻafoliga o ni tamaʻi laumei o loʻo agaʻi mai le matafaga i le sami.

E tele “laumei” na ui atu i le pasi muamua, ae na o le vaaia o paa ua avea ma manulele ua sauni e se'i ese mai le vai. A mae'a le isi pasi, o lo'o totoe na'o ni nai tamaiti a'oga o lo'o feagai ma le galuega faigata o le 'alo'ese mai tama, lea o lo'o ta'alo malie. E na'o ni nai tama'i fo'i e sao mai le pa'u a manu fe'ai e ola ai se'ia o'o ina matua.

O le fa'aolaola o le lalolagi o laumei mo tamaiti a'oga lata ane i nofoaga o laumei ose vaega o polokalame fa'asao laumei mo le tele o tausaga. E ui o nai fa'alapotopotoga fa'asao tetele o lo'o i ai alagaoa e fa'atino ai polokalame fa'aa'oa'oga atoa, o le tele o fa'alapotopotoga laumei e utiuti le aufaigaluega ma alagaoa, e mafai ai ona latou faia na'o ni nai asiasiga i le vaitau o fa'amoega i a'oga i le lotoifale. Ina ia fesoasoani e faatumu lenei avanoa, VAAI Laumei, faʻatasi ma faʻalapotopotoga Salvadoran ICAPO, EcoViva, ma Asociación Mangle, o lo'o faia se polokalame e avea ai a'oa'oga laumei o se gaioiga i tausaga uma.

O laumei o le sami e maua i le lalolagi atoa, faamoega, fafaga, ma femalagaai i vai o le silia ma le 100 atunuu. Fa'alagolago i le mea latou te nonofo ai, latou te feagai ma le tele o fa'amata'u e aofia ai le taumafaina o a latou fuamoa ma aano o manufasi, fa'aogaina o latou atigi meataulima, fa'alavelave i mea fagota, ma atina'e i gataifale. Ina ia tetee atu i nei taufaamataʻu, o tagata faasao i le lalolagi atoa o loʻo leoleo i matafaga fagogo, fausia ni mea fagota saogalemu laumei, faia polokalame faʻataʻitaʻiga, ma aʻoaʻo tagata e uiga i le taua o le puipuia o laumei.

I El Salvador, o le taumafaina o fuamoa laumei ua na o le solitulafono talu mai le 2009, ua avea ai aʻoaʻoga ma meafaigaluega taua tele mo le faasaoina. O la matou sini o le faʻalauteleina lea o galuega a matou paaga faʻapitonuʻu e aumai punaoa i aʻoga i le lotoifale, fesoasoani i faiaoga e atiaʻe lesona e oʻo atu i a latou tamaiti aʻoga i auala e malosi ma faʻamalosi. O le laasaga muamua, na maeʻa ia Iulai, o le faia lea o aʻoaʻoga mo faiaoga o loʻo galulue i le Jiquilisco Bay, e nonofo ai ituaiga laumei e tolu (hawksbills, green turtles, ma olive ridleys). O le faga o le pito sili ona tele o le taufusi a le atunuu ma o se tasi o na o le lua nofoaga autu e ofaga ai le hawksbill o le Pasefika i Sasaʻe, atonu o le faitau aofaʻi o laumei sami e sili ona lamatia i le lalolagi.

(Ata Fa'amatalaga: Brad Nahill/SEEturtles.org)

I luga o le tolu aso, sa matou faia ni mafutaga faaleaoaoga se lua ma le silia ma le 25 faiaoga mai aoga e 15 i le lotoifale, e fai ma sui o le silia ma le 2,000 tamaiti aoga i le eria. E le gata i lea, sa matou auai foi i nisi o talavou mai Asociación Mangle o loʻo auai i se polokalame taʻitaʻi, faʻapea foʻi ma ni leoleo se toʻalua o loʻo fesoasoani i le mataʻituina o le faga ma se sui mai le Matagaluega o Aoga. O lenei polokalame sa fa'atupeina e le National Geographic's Conservation Trust fa'aopoopo i isi foa'i.

O faiaoga, e pei o tamaiti aoga, e sili atu ona aoao e ala i le faia nai lo le matamata. VAAI O le faamaopoopo o a'oa'oga a Laumei Celene Nahill (fa'ailoa atoatoa: o ia o lo'u to'alua) na fuafuaina ia fa'agaioiga a'oa'oga, fa'atasi ai ma tautalaga i le biology ma le fa'asao fa'atasi ma gaioiga ma malaga i fafo. O se tasi o a matou sini o le tuu lea o faiaoga i ni taaloga faigofie e fesoasoani ai ia latou tamaiti aoga ia malamalama i le si'osi'omaga o laumei, e aofia ai le ta'aloga e ta'ua o le “Mi Vecino Tiene,” o se ta'aloga o nofoa fa'amusika lea e fa'atino ai e tagata auai amioga a manu o le fa'anatura o togatogo.

I se tasi o malaga i fafo, na matou ave ai le vaega muamua o faiaoga i fafo i Jiquilisco Bay e auai i se polokalame suʻesuʻe ma laumei uliuli (o se ituaiga o laumei lanu meamata). O nei laumei e sau mai le mamao e pei o Galapagos Islands e fafaga i le mutia o le faga. I le vaaia o se ulu e oso aʻe mo le ea, o faifaiva o loʻo galulue ma le ICAPO na vave ona liʻo le laumei ma se upega ma oso i totonu o le vai e aumai le laumei i totonu o le vaʻa. Ina ua taunuu i luga o le vaa, sa faailoga e le au suʻesuʻe le laumei, aoina faʻamaumauga e aofia ai lona umi ma le lautele, ma ave se faʻataʻitaʻiga o le paʻu aʻo leʻi toe tuʻuina i totonu o le vai.

O le maualalo o fa'amoega o lo'o fa'ailoa mai ai e le mafai ona ola le ituaiga e aunoa ma le fa'amaopoopoina o gaioiga fa'asao e puipuia ai fuamoa, fa'ateleina le fa'atosinaina, fa'atupu fa'amatalaga fa'aola ma puipuia nofoaga autu o le gataifale. (Ata Fa'amatalaga: Brad Nahill/SEEturtles.org)

A'o aumai e le SEE Turtles ma le ICAPO tagata mai le lalolagi atoa e galulue ma nei laumei, e seasea lava tagata e nonofo lata ane e molimauina le su'esu'ega. Matou te lagona o le auala sili e aʻoaʻo ai e uiga i nei manu ma talisapaia lo latou taua o le vaʻavaʻai vavalalata ia i latou, ma na ioe ma le loto i ai faiaoga. Na matou ave fo'i faia'oga i le fale fa'ato'aga a le ICAPO e a'oa'o ai pe fa'apefea ona puipuia e le au su'esu'e fuamoa laumei se'ia fofoa.

O le isi tulaga mataina o aoaoga o le avanoa lea mo faiaoga e faaaoga ai a latou meafaigaluega fou ma se vaega o tamaiti aoga. O vasega muamua ma le lua mai le a'oga lata ane na o mai i le nofoaga o a'oa'oga ma fa'ata'ita'i ai nisi o gaioiga. O le tasi vaega sa faia se suiga o le “Ma’a, Pepa, Seleulu” lea na tauva ai tamaiti e pasi mai le tasi vaega o le taamilosaga o le ola laumei i le isi vaega, ae taaalo le isi vaega i le taaloga “Crabs & Hatchlings”.

E tusa ai ma suʻesuʻega, e sili atu ma le faʻaluaina le maualuga o le malamalama o faiaoga e uiga i laumei pe a maeʻa aʻoaʻoga, ae o nei mafutaga faaleaoaoga ua na o le laasaga muamua lea i se polokalame umi e fesoasoani ai i galuega faʻasao laumei a El Salvador e atiaʻe se aʻoaʻoga faʻaaoaoga laumei a le atunuʻu. I nai masina o lumanai, o nei faiaoga, o le toatele o loo i ai le fesoasoani mai taitai talavou a Asociación Mangle, o le a fuafuaina “aso laumei” i a latou aoga faatasi ai ma lesona fou tatou te atiina ae. E le gata i lea, o vasega matutua mai le tele o aʻoga o le a auai i polokalame suʻesuʻe lima.

I se taimi umi, o la matou sini o le faʻaosofia lea o tamaiti aʻoga a El Salvador e iloa le ofoofogia o laumei i totonu o latou lava tuafale ma auai malosi i la latou faʻasao.

http://hawksbill.org/
http://www.ecoviva.org/
http://manglebajolempa.org/
http://www.seeturtles.org/1130/illegal-poaching.html
http://www.seeturtles.org/2938/jiquilisco-bay.html