Saunia e Brad Nahill, Co-founder ma le Faatonu o SEEtheWild.org 

“Atonu e tatau ona ta savalia se auala e vaai ai i se laumei,” sa ou fai atu ai i lo’u afafine o Karina a o ma tutu i luga o le matafaga o X’cacel, o se tasi o matafaga e faamoega laumei sili ona taua i Mekisiko, e latalata i Playa del Carmen i le Penisula o Yucatan.

A'o laki, e na'o le 20 futu lava e mana'omia ona matou savavali ae le'i aliali mai se foliga lapotopoto i le faase'e. O le laumei lanu meamata tula'i sa'o i luma o le nofoaga su'esu'e o lo'o fa'atautaia e Flora, Fauna ma Aganuu o Mekisiko, se fa'alapotopotoga laumei fa'alotoifale ma paaga a VAAI Laumei. Ina ia tuu atu i le laumei le avanoa na te eli ai, na matou o atu i luga o le ala, ae mulimuli mai le laumei ia i matou. Ae mulimuli ane, na suia lona mafaufau ma toe foi i le vai e aunoa ma se faamoega.

E lei umi ona matou faatali ae o ese isi laumei mai le vai. Sa matou faatali seia tuufua le laumei lata ane e aloese ai mai le faalavelaveina i se tulaga ogaoga i le faagasologa anamua. O le isi laumei lanumeamata lea, pe tusa ma le 200 pauna le mamafa. E ui ina sa ou galue i le faasao o laumei mo le silia ma le sefulu tausaga, ae o le laumei muamua lea ua vaai i ai loʻu afafine o faamoega, ma sa fiafia o ia i le masani.

X'cacel o loʻo tu i le pito o se auala palapala e leai ni faʻailoga e faʻalauiloa ai lenei oasis o le natura, lea i Mekisiko faauo turisi atonu o se mea lelei. O laumei e ofaga i le itu atoa mai Cancun i Tulum ae o se tasi lea o nai nofoaga e leai ni nofoaga tetele i le matafaga. O moli, nofoa matafaga, ma le motu o tagata uma e faʻaitiitia ai le aofaʻi o laumei e oʻo mai i ofaga, o lea e taua tele le faʻalauteleina o le natura faʻapenei i le toe foʻi mai o nei meaola.

Flora, Fauna y Cultura ua atoa le 30 tausaga e puipuia ai ituaiga laumei e tolu o loo faamoega i matafaga e 11 i lea nofoaga. O nei laumei e feagai ma le tele o faʻamataʻu e aofia ai le taumafaina o a latou fuamoa ma aano o manu ma iinei - masalo e sili atu nai lo soʻo se isi mea i le lalolagi - faʻalauteleina o turisi i le gataifale. E ui ina avea ma paka a le atunuu (ua taʻua o Santuario de la Tortuga Marina Xcacel-Xcacelito), o loʻo faʻaauau pea ona feagai Xcacel ma le faʻamataʻu o le fausiaina o lona matafaga matagofie e avea ma nofoaga tetele.

Na matou agaʻi atu i le taeao na sosoo ai i Akumal (Mayan mo le “Tulaga o Laumei”), lea e iai le faga e lauiloa i laumei lanu meamata e suʻe ai. Na matou taunuu vave e sasa le motu o tagata ma fai a matou snorkels ma agai i fafo e suʻe laumei. E leʻi umi, ae maua e loʻu toʻalua se laumei o ʻai i luga o le mutia ma sa matou matamata mamao atu i ai. O lona atigi moli matagofie, lanu enaena, ma le atigi auro sa sili atu ona manino nai lo le atigi na matou vaai i ai i le po ua mavae.

Sa matou pulea le laumei lanumeamata talavou mo le tusa ma le 15 minute ae leʻi o mai isi tagata snorkel i totonu. O le laumei na alu malie i luga o le mutia, o nisi taimi e opeopea i luga e faʻatumu ai ona mama aʻo leʻi toe goto i lalo. O le to'atele o tagata ta'alo fa'asusu na tu'uina atu i le manu ia lava le avanoa, e ui na i'u ina tuli ese e se tasi le laumei e ala i le latalata tele ma taumafai e mulimuli i ai ma se mea pu'eata. O le fiafia i le mea na tupu, na fai mai ai la’u tama i se taimi mulimuli ane, o le matamata i lena laumei i lona nofoaga masani na maua ai e ia le faamoemoe mo le lumanai o lenei ituaiga.

E oo atu i le taimi na matou faia ai, ua toatele isi tagata ua o ifo i totonu o le vai. Ina ua matou o ese, sa matou maua le avanoa e talatalanoa ai ma Paul Sanchez-Navarro, o le faatonu maualuga o le atamai Centro Ecologico Akumal, o se vaega e puipuia laumei i totonu o le vai ma ofaga lata ane. Na ia fa’ailoa o le to’atele o tagata snorkeli i totonu o le faga o lo’o i ai se aafiaga tele i laumei o lo’o fafaga le mutia, ma fa’aitiitia ai le ‘ai ma fa’atupula’ia ai le popole. O le tala fiafia o le a iai se fuafuaga fou o le pulega e le o toe mamao e faʻamalosia ai le faʻaogaina o tagata asiasi ma taʻitaʻi taʻavale aʻo siomia laumei.

I lena afiafi, na matou agai atu ai i saute i Tulum. Na fa'agesegese mea uma ina ua matou tapeina le alatele tele ma ave le matou ta'avale mautotogi i luga o fa'alavelave fa'afuase'i i luga o le auala agai atu i Sian Ka'an Biosphere Reserve. I le Hotel Nueva Vida de Ramiro, o se faletalimalo faʻapitonuʻu e galue e faʻaitiitia lona tulagavae faʻalenatura aʻo fausia se nofoaga faʻafeiloaʻi, o le tele o fanua e totoina i laau moni. O le tama'i tama'i nofoaga e fa'afeiloa'i ai leoleo mai Flora, Fauna y Cultura ma se fale fa'ato'aga e puipui ai fuamoa o lo'o fa'ata'atia e laumei e o'o mai i luga o le matafaga lea.

I lena afiafi, na tuitui mai ai le au leoleo laumei i lo matou faitotoa e faailoa mai o loo faamoega se tasi i luma o le faletalimalo, o se tasi o nai tagata e tapē moli i le po i taimi o faamoega ma aveese meaafale mai le matafaga. O ia faiga masani e mana'omia pe a fa'asoa se matafaga ma laumei, ae paga lea, o le tele o faletalimalo i lenei talafatai e le o faia ia laasaga.

O lenei laumei, o se lanu meamata foi, na agai atu i le nofoaga e fafaga ai le nofoaga ae na suia lona mafaufau ma toe foi i le sami e aunoa ma se ofaga. O le mea e lelei ai na alia’e mai le isi laumei i se savaliga puupuu i le matafaga, o lea na mafai ai ona matou vaaia le faiga atoa o faamoega mai le eliina o le faamoega ma tuu fuamoa seia oo ina natia mai manu feai. O loʻu toʻalua, o se tagata suʻesuʻe foʻi laumei, na fesoasoani i le leoleo e galue i le laumei aʻo ou faʻamatalaina le faʻagasologa o le ofaga i ni tagata na o mai aʻo savavali i le matafaga.

I le toe foi mai, na matou vaaia ai se seti fou o ala laumei e tau atu i se nofoa matafaga i luma o se nofoaga susulu malamalama. Na manino mai i ala na toe liliu le laumei e aunoa ma se faamoega ina ua fetaui ma le nofoa—o le tele o faamaoniga e faapea ua suitulaga ai nofoaga fa'apenei i le faiga o manu i luga o lenei matafaga o se taufaamata'u tele i le lotoifale. A'oa'o atili pe fa'afefea ona a'afia laumei i le gataifale.

O le matou maimoaga i matafaga laumei o le eria na maeʻa i se feiloaiga ma a matou uo i Flora, Fauna y Cultura ma se vaega o talavou Mean o loʻo vaʻavaʻai i se matafaga faʻaola lata ane i Tulum National Park, e lata ane i faʻatafunaga taʻutaʻua. O le matafaga lea ose nofoaga e tau ai fuamoa ona e toalaiti tagata e nonofo i luga o le vai. O tatou Piliona Pepe Laumei o lo o fesoasoani le polokalame i le faatupeina o lenei polokalame, lea e maua ai galuega mo nei taulelea ae fesoasoani i le puipuia o se matafaga taua tele.

I le taimi o le matou asiasiga, sa matou savavali ma le au puipui laumei i le matafaga. A o tanu e lo’u afafine ona vae i le oneone, sa ta’u mai e alii talavou ia i matou le galuega faigata na faia ina ia saogalemu lenei matafaga mo laumei. Latou te fa'aaluina le po atoa i luga o le matafaga, savali i lona umi e su'e laumei lanu meamata ma le hawskbill. I le tafa o ata, e piki i luga ma toe foi i le fale e malolo ma toe malosi. O lenei ituaiga o tuuto o le mea lea e manaʻomia e toe foʻi ai le laumei i nei matafaga mo le tele o tausaga a sau.

O Brad o le tasi na faavaeina ma le faatonu o SEEtheWILD.org, le upega tafa'ilagi muamua a le lalolagi e le o ni tupe mama. Sa galue o ia i le faasaoina o laumei sami, ecotourism, ma le siosiomaga mo le 15 tausaga ma faalapotopotoga e aofia ai le Ocean Conservancy, Rare, Asociacion ANAI (Costa Rica), ma le Academy of Natural Sciences (Philadelphia). Sa ia fa'atalanoaina fo'i le tele o kamupani fa'afiafia ma le leai o ni polofiti, e aofia ai le EcoTeach ma Costa Rican Adventures. Na ia tusia le tele o mataupu tusi, blogs, ma faʻamatalaga e uiga i le faʻasaoina o laumei ma le ecotourism ma sa tuʻuina atu i fonotaga tetele femalagaaʻi ma faʻasalalauga laumei. O Brad e iai lona BS i le Environmental Economics mai le Iunivesite o le Setete o Penn ma e faiaoga i se vasega i le ecotourism i Mount Hood Community College.