TOE I SU'ESU'EGA

Lisi o Mataupu

1. faʻatomuaga
2. O Fa'avae o le Fa'asa'o o le Vasa
3. O A'afiaga o le Fa'asa'o o le Vasa i luga o Nu'u Talafatai
4. Fa'asa'o o le Vasa ma Ona A'afiaga Fa'atatau i Fa'alapotopotoga o le Gataifale
5. Punaoa mo Faiaoga
6. Taiala Faiga Faavae ma Lomiga a le Malo
7. Punaoa Faaopoopo

O lo'o matou galulue ina ia malamalama ma tali atu i le suiga o le kemisi o le sami.

Va'ai i la matou galuega fa'asa'o o le sami.

Jacqueline Ramsay

1. faʻatomuaga

E mitiia e le vasa se vaega tele o a tatou kasa oona, lea ua suia ai le kemisi o le sami i se fua faatatau e lei tupu muamua. E tusa ma le tasi vaetolu o auma uma i le 200 tausaga ua tuanaʻi ua mitiia e le sami, ma mafua ai le averesi o le pH o le vai i luga o le sami e tusa ma le 0.1 iunite - mai le 8.2 i le 8.1. O lenei suiga ua mafua ai ni aafiaga pupuu i le lotoifale i laau ma fauna o le sami. O taunuuga sili, umi umi o se vasa oona ua faateleina e ono le iloa, ae o tulaga lamatia e maualuga. O le fa'a'asa o le sami ose fa'afitauli fa'atupula'ia a'o fa'aauau pea ona suia e le anthropogenic carbon dioxide le siosiomaga ma le tau. E fa'atatau e o'o atu i le fa'ai'uga o le seneturi, o le ai ai se pa'u fa'aopoopo o le 0.2-0.3 iunite.

O le a le Ocean Acidification?

O le upu fa'asao o le sami e masani ona fa'aseseina ona o lona igoa lavelave. 'O le fa'asa'o o le sami e mafai ona faauigaina o le suiga i kemisi o le sami e mafua mai i le fa'auluina e le sami o vaila'au fa'aogaina i le atemosifia e aofia ai le kaponi, nitrogen, ma le sulfur compounds.' I se faaupuga faigofie, o le taimi lea e sili atu CO2 ua solo i luga o le sami, e suia ai le kemisi o le sami. O le mafua'aga sili ona taatele o lenei mea e mafua mai i gaioiga fa'aletagata e pei o le susunuina o suau'u fa'atosina ma suiga o le fa'aogaina o fanua e fa'auluina ai le tele o le CO.2. O lipoti e pei ole IPCC Special Report on Oceans and Cryosphere in a Changing Climate ua faaalia ai o le saoasaoa o le sami o le aveina o le CO o le ea.2 ua faateleina i le luasefulu tausaga talu ai. I le taimi nei, o le atmospheric CO2 fa'atonuga e ~ 420ppmv, o se tulaga e le'i va'aia mo le itiiti ifo i le 65,000 tausaga. O lenei faʻalavelave e masani ona taʻua o le acidification o le sami, poʻo le "isi CO2 faafitauli,” e faaopoopo atu i le mafanafana o le sami. O le pH o le sami i luga o le lalolagi ua uma ona faʻaititia i le sili atu i le 0.1 iunite talu mai le Industrial Revolution, ma o le Intergovernmental Panel on Climate Change Special Report on Emissions Scenarios o loʻo valoia le paʻu i le lumanaʻi o le 0.3 i le 0.5 pH iunite i le lalolagi atoa i le tausaga 2100, e ui o le fua ma le lautele o le o le fa'aitiitia e fesuisuia'i i le itulagi.

O le sami atoa o le a tumau pea le alkaline, ma le pH i luga aʻe o le 7. O lea, aisea ua taʻua ai le acidification o le sami? Ina ua maua e CO2 e tali atu i le suasami, e avea ma carbonic acid, lea e le mautu. O lenei mole mole e tali atu i le suasami e ala i le tatalaina o se H+ ion e avea ma bicarbonate. Ina ua tatalaina le H+ ion, o lo'o i ai se fa'asili e mafua ai le fa'aitiitia o le pH. O le mea lea e sili atu ai le acidic o le vai.

Ole a le fua ole pH?

O le fua o le pH o le fuaina lea o le faʻaogaina o iona hydrogen saoloto i totonu o se vaifofo. Afai o loʻo i ai se maualuga maualuga o ion hydrogen, o le vaifofo e manatu o le acidic. Afai e maualalo le fa'aogaina o ion hydrogen e fa'atatau i ions hydroxide, o le vaifofo e manatu fa'avae. Pe a fa'amaopoopo nei su'esu'ega i se tau, o le fuaina o le pH o lo'o i luga ole fua logarithmic (10-paiga suiga) mai le 0-14. So'o se mea i lalo ole 7 e manatu fa'avae, ae i luga a'e o lo'o ta'ua ole acidic. Talu ai o le fua o le pH e logarithmic, o le pa'u o le iunite i le pH e tutusa ma le fa'asefulu-fa'ateleina o le acidity. O se faʻataʻitaʻiga mo i tatou tagata e malamalama i lenei mea o le faʻatusatusaina lea i le pH o lo tatou toto, lea e tusa ma le 7.40. Afai e suia lo tatou pH, o le a tatou oʻo i le faʻalavelave manava ma amata ona maʻi tigaina. O lenei fa'ata'ita'iga e tutusa ma mea o lo'o o'o i ai meaola o le gataifale i le fa'ateleina o le fa'amata'u o le fa'asa'o o le sami.

E Fa'afefea ona A'afia e le Fa'asa'o o le Vasa le Ola o le Gataifale?

O le fa'a'asa o le sami e mafai ona fa'aleagaina ai nisi o meaola o le gataifale, e pei o mollusks, coccolithophores, foraminifera, ma pteropods e maua ai le biogenic calcium carbonate. Calcite ma le aragonite o minerale sili ona gaosia carbonate fa'aolaola e gaosia e nei fa'amama o le gataifale. O le mautu o nei minerale e fa'alagolago i le aofa'i o le CO2 i totonu o le vai ma se vaega i le vevela. A'o fa'aauau pea ona si'itia le fa'atupuina o le CO2, o le fa'aitiitia o le mautu o nei minerale biogenic. Pe a tele naua H+ ions i totonu o le vai, o se tasi o poloka faufale o le calcium carbonate, carbonate ions (CO32-) o le a sili atu ona faigofie ona fusifusia i ion hydrogen nai lo ion calcium. Mo le fa'apalapala e maua mai ai le calcium carbonate fausaga, latou te mana'omia le faafaigofieina o le fusifusia o le carbonate ma le calcium, lea e mafai ona taugata tele. O le mea lea, o nisi o meaola e faʻaalia le faʻaitiitia o fua faatatau o le faʻamaʻaina ma/poʻo le faʻateleina o le faʻamavae pe a faʻaalia i tulaga faʻafefe o le sami i le lumanaʻi.  (faamatalaga mai le Iunivesite o Plymouth).

E o'o lava i meaola e le'o fa'ama'a e mafai ona a'afia ile fa'asa'o ole sami. O tulafono fa'a-lotoifale-fa'avae e mana'omia e fa'afeagai ai ma suiga o suasami i fafo e mafai ona fa'aliliu'ese le malosi mai faiga fa'avae, e pei o le metabolism, toe gaosia, ma lagona masani o le si'osi'omaga. O lo'o fa'aauau pea le fa'atulagaina o su'esu'ega fa'ale-natura e malamalama ai i le atoaga o a'afiaga o le suiga o tulaga o le sami i le lautele o meaola o le gataifale.

Peita'i, o nei a'afiaga atonu e le fa'agata i ituaiga ta'itasi. A tula'i mai fa'afitauli fa'apenei, e vave fa'alavelaveina le upega o mea'ai. E ui atonu e le foliga mai o se faafitauli tele ia i tatou tagata, ae tatou te faalagolago i nei meaola maaa e fafaga ai o tatou olaga. Afai latou te le faʻatupuina pe gaosia lelei, o le a tupu se aʻafiaga domino i le upega tafaʻilagi o meaʻai, faʻatasi ai ma faʻalavelave tutusa e tupu. Pe a malamalama saienitisi ma tagata suʻesuʻe i aʻafiaga leaga e ono maua e le faʻasaʻo o le sami, e manaʻomia e atunuʻu, fai tulafono, ma nuʻu ona faʻatasi e faʻatapulaʻa ona aʻafiaga.

O le a le mea o loʻo faia e le Ocean Foundation e uiga i le Ocean Acidification?

O le Ocean Foundation's International Ocean Acidification Initiative e fausia ai le tomai o saienitisi, fai tulafono, ma nuu e mata'ituina, malamalama, ma tali atu i le OA i le lotoifale ma le galulue faatasi i le lalolagi atoa. Matou te faia lenei mea e ala i le fatuina o meafaigaluega aoga ma punaoa ua mamanuina e galue ai i le lalolagi atoa. Mo nisi fa'amatalaga i le auala o lo'o galue ai le Ocean Foundation e fa'atalanoaina le Ocean Acidification fa'amolemole asiasi i le Upega tafa'ilagi a le International Ocean Acidification Initiative. Matou te fautuaina foi le asiasi i le The Ocean Foundation faaletausaga Ocean Acidification Day of Action webpage. O le Ocean Foundation's Tusitaiala mo Faiga Fa'avae o le Vasa Acidification ua mamanuina e tuʻuina atu faʻataʻitaʻiga ua uma ona faʻaaogaina o tulafono ma gagana e fesoasoani i le tusiaina o tulafono fou e foia ai le faʻasaʻoina o le sami, e maua le Tusitaiala pe a talosagaina.


2. Punaoa Autu ile Fa'asa'o ole Vasa

O iinei i le Ocean Foundation, o le tatou International Ocean Acidification Initiative e faʻateleina ai le gafatia o saienitisi, fai tulafono, ma nuʻu e malamalama ma suʻesuʻe OA i luga o le lotoifale ma le lalolagi atoa. Matou te mitamita i la matou galuega e faʻateleina le gafatia e ala i aʻoaʻoga faʻavaomalo, lagolago umi ma meafaigaluega, ma tupe faʻaalu e lagolago ai le mataʻituina ma suʻesuʻega faifaipea.

O la matou sini i totonu o le OA initiative o le i ai lea i atunuu uma e malosi le mataʻituina o le OA ma le faʻaitiitia o taʻiala e faʻatautaia e tagata tomai faʻapitonuʻu ma manaʻoga. A'o fa'amaopoopoina fo'i gaioiga fa'aitulagi ma fa'ava-o-malo e tu'uina atu pulega talafeagai ma fesoasoani tau tupe e mana'omia e fa'afetauia ai lenei lu'itau fa'alelalolagi. Talu mai le atinaʻeina o lenei fuafuaga ua mafai ona matou ausia:

  • Fa'asoa 17 pusa o masini mata'ituina i 16 atunuu
  • Ta'ita'ia a'oa'oga fa'aitulagi e 8 ma le silia ma le 150 saienitisi na auai mai le lalolagi atoa
  • Fa'asalalau se tusi ta'iala atoatoa ile tulafono ole fa'asa'o ole sami
  • Fausia se pusa fou o masini mataʻituina lea na faʻaititia ai le tau o le mataʻituina e 90%
  • Fa'atupeina ni galuega toe fa'aleleia i gataifale e lua e su'esu'e ai pe fa'apefea ona fa'aitiitia le fa'asao o le sami i le lotoifale.
  • Fa'avae faigapa'aga aloa'ia ma malo fa'alotoifale ma fa'alapotopotoga fa'ava-malo e fesoasoani i le fa'amaopoopoina o gaioiga tetele
  • Fesoasoani i le pasia o iugafono faʻaitulagi e lua e ala i faʻagasologa aloaia a le UN e faʻaosofia ai le malosi

O nai vaega ia o le tele o mea taua na mafai ona ausia e la tatou taumafaiga i nai tausaga talu ai. O pusa su'esu'e a le OA, ua ta'ua o le "Global Ocean Acidification Observing Network in a Box," sa avea ma maatulimanu o galuega a le IOAI. O nei poloketi e fa'avaeina ai le mata'ituina muamua o le kemisi o le sami i atunu'u ta'itasi ma fa'ataga ai le au su'esu'e e fa'aopoopo i su'esu'ega e su'esu'e ai a'afiaga o meaola o le gataifale e pei o i'a ma amu. O poloketi ia na lagolagoina e le GOA-ON i totonu o se pusa Pusa ua saofagā i le suʻesuʻega ona o nisi o i latou na mauaina se tikeri faʻauʻu pe fausia a latou lava fale suʻesuʻe.

O le Ocean Acidification e fa'atatau i le fa'aitiitia o le pH o le sami i se taimi umi, e masani lava o le sefulu tausaga pe sili atu. E mafua lenei mea i le faʻaaogaina o le CO2 mai le atemosifia, ae e mafai foi ona mafua mai i isi faʻaopoopoga vailaʻau poʻo toesea mai le sami. O le mafua'aga sili ona taatele o le OA i le lalolagi i aso nei e mafua mai i gaioiga fa'aletagata po'o se faaupuga faigofie, gaioiga a tagata. Ina ua maua e CO2 e tali atu i le suasami, e avea ma vai vaivai, e maua ai le tele o suiga i le kemisi. Ole mea lea e fa'ateleina ai ion bicarbonate [HCO3-] ma le kaponi inorganic fa'amavae (Ct), ma faʻaititia ai le pH.

O le a le pH? Ole fua ole sua ole sami e mafai ona lipotia ile fa'aogaina o fua eseese: National Bureau of Standards (pHNBS), suasami(pHsws), ma le aofaʻi (pHt) fua. Ole fua atoa (pHt) e fautuaina (Dickinson, 2007) ma e sili ona faʻaaogaina.

Hurd, C., Lenton, A., Tilbrook, B. & Boyd, P. (2018). Malamalamaga i le taimi nei ma luitau mo vasa i se maualuga-CO2 lalolagi. natura. Toe maua mai https://www.nature.com/articles/s41558-018-0211-0

E ui lava o le fa'asa'oina o le sami ose fa'alavelave fa'alelalolagi, o le fa'ailoaina o le tele o suiga fa'aitulagi ua mafua ai le fa'avaeina o feso'ota'iga mata'ituina. Lu'itau i le lumana'i i se maualuga-CO2 lalolagi e aofia ai mamanu sili atu ma suʻesuʻega faigata o fetuunaiga, faʻaitiitia, ma filifiliga faʻalavelave e faʻafefe ai aʻafiaga o le faʻafefe o le sami.

Fono Aoao Faitulafono o le Siosiomaga. Pepa Fa'amatalaga NCEL: Fa'asa'o o le Vasa.

Ose pepa fa'amatalaga o lo'o fa'amatala au'ili'ili ai manatu autu, tulafono, ma isi fa'amatalaga e uiga i le fa'asa'o o le sami.

Amaratunga, C. 2015. O le a le tiapolo o le vasa acidification (OA) ma aisea e tatau ai ona tatou popole? Feso'ota'iga mo le Va'aiga o le Va'aiga o le Si'osi'omaga o le Gataifale (MEOPAR). Kanata.

O lenei fa'asalalauga fa'asalalau e aofia ai le fono a saienitisi o le gataifale ma sui o le pisinisi fa'ato'aga i Vitoria, BC lea na fa'atalanoaina ai e ta'ita'i le fa'alavelave mata'utia o le fa'asa'o o le sami ma ona a'afiaga i ogasami ma fa'atoaga a Kanata.

Eisler, R. (2012). Vasa Acidification: Ose Va'aiga Lautele. Enfield, NH: Fa'asaienisi Publishers.

O lenei tusi e iloilo ai tusitusiga ma suʻesuʻega o loʻo maua i le OA, e aofia ai se tala faʻasolopito o le pH ma le CO atmospheric2 maualuga ma puna faanatura ma anthropogenic ole CO2. O le pulega ose pulega iloga i su'esu'ega o lamatiaga tau vaila'au, ma o le tusi o lo'o aoteleina ai aafiaga moni ma fa'amoemoeina o le fa'asateina o le sami.

Gattuso, J.-P. & L. Hansson. Eds. (2012). Vasa Acidification. Niu Ioka: Oxford University Press. ISBN- 978-0-19-959108-4

O le Ocean Acidification o se faʻafitauli faʻatupulaia ma o lenei tusi e fesoasoani i le faʻamalamalamaina o le faʻafitauli. O lenei tusi e sili ona talafeagai i aʻoaʻoga ona o se tusitusiga i le tulaga suʻesuʻe ma e tuʻufaʻatasia ai suʻesuʻega faʻaonaponei i faʻafitauli e ono tupu mai le OA, ma le faʻamoemoe e faʻailoa ai faʻamuamua suʻesuʻega i le lumanaʻi ma faiga faʻavae tau pulega o le gataifale.

Gattuso, J.-P., J. Orr, S. Pantoja. H.-O. Portner, U. Riebesell, & T. Trull (Eds.). (2009). O le vasa i se lalolagi maualuga-CO2 II. Gottingen, Siamani: Copernicus Publications. http://www.biogeosciences.net/ special_issue44.html

O lenei lomiga fa'apitoa ole Biogeosciences e aofia ai le silia ma le 20 tala fa'asaienisi ile kemisi o le sami ma le a'afiaga ole OA ile fa'anatura o le gataifale.

Turley, C. ma K. Boot, 2011: O lu'itau o le fa'asa'oina o le sami o lo'o feagai ma le saienisi ma sosaiete. I totonu: Ocean Acidification [Gattuso, J.-P. ma L. Hansson (eds.)]. Oxford University Press, Oxford, UK, itulau 249-271

O le atina'eina o tagata ua matua alualu i luma i le seneturi talu ai ma aafiaga lelei ma leaga i le siosiomaga. A'o fa'aauau pea ona fa'atupula'ia le faitau aofa'i, o lo'o fa'aauau pea ona fa'atupuina ma fa'atupuina e tagata ni tekonolosi fou e fa'aauau ai ona maua le tamaoaiga. Afai o le sini autu o le tamaoaiga, o nisi taimi e le amanaia ai aafiaga oa latou gaioiga. O le soona fa'aogaina o puna'oa a le paneta ma le fa'aputuina o kasa ua suia ai le kemisi o le ea ma le sami e iai ni a'afiaga ogaoga. Ona o le malosi tele o tagata, pe a oo i se tulaga lamatia le tau, ua vave ona tatou tali atu ma toe faafoʻisia nei mea leaga e maua ai le lelei. Ona o le a'afiaga o a'afiaga leaga i le si'osi'omaga, e mana'omia le faia o maliega fa'ava-o-malo ma tulafono ina ia ola maloloina ai le lalolagi. E tatau i taʻitaʻi faʻapolokiki ma saienitisi ona tuʻufaʻatasia e fuafua poʻo afea e tatau ai ona laa i totonu e toe faʻafoʻi aʻafiaga o suiga o le tau.

Mathis, JT, JN Cross, ma NR Bates, 2011: Fa'atasia le gaosiga muamua ma le tafe mai le eleele i le fa'asa'o o le sami ma le taofiofia o minerale carbonate i le Sami Bering i sasa'e. Tusi o talaaga o le Geophysical Research, 116, C02030, doi:10.1029/2010JC006453.

A'o va'ava'ai i le kaponi fa'alela'au fa'ama'i (DIC) ma le aofa'i o le alkalinity, e mafai ona va'aia le taua o minerale carbonate ma le pH. O faʻamaumauga ua faʻaalia ai o le calcite ma le aragonite ua matua aʻafia i le tafe o le vaitafe, gaosiga muamua, ma le toe faʻaleleia o mea faʻalaʻau. O nei minerale taua o le carbonate sa le'i tumu i totonu o le koluma vai mai nei mea na tutupu e mafua mai i le anthropogenic carbon dioxide i le sami.

Gattuso, J.-P. Vasa Acidification. (2011) Villefranche-sur-mer Su'esu'ega Fa'aolaola.

O se fa'amatalaga puupuu e tolu-itulau o le fa'asa'oina o le sami, o lenei tala o lo'o tu'uina atu ai se fa'amatalaga autu o le kemisi, fua o le pH, igoa, tala'aga, ma a'afiaga o le fa'asalaina o le sami.

Harrould-Kolieb, E., M. Hirshfield, & A. Brosius. (2009). Tele Emitters Faatasi ma le faigata ona lavea e le Vasa Acidification. Oseana.

O lenei au'ili'iliga e iloilo ai le ono a'afia ma le a'afiaga o le OA i atunu'u 'ese'ese i le lalolagi e fa'atatau i le tele o latou i'a ma figota fagota, o le maualuga o le taumafaina o i'a, le pasene o 'amu i totonu o latou EEZ, ma le maualuga o le OA i latou. gataifale i le 2050. O lo'o ta'ua i le ripoti o atunu'u e tele amu amu, po'o le pu'e ma fa'atauina le tele o i'a ma figota, ma i latou o lo'o i luga o latitu maualuluga e sili ona afaina i le OA.

Doney, SC, VJ Fabry, RA Feely, ma JA Kleypas, 2009: Vasa acidification: O le isi CO2 faafitauli. Iloiloga Faaletausaga o Saienisi o le Gataifale, 1, 169-192, doi:10.1146/annurev.marine.010908.163834.

A'o fa'atupula'ia le fa'aosoina o le carbon dioxide a le anthropogenic, o lo'o fa'atupula'ia ai le kemisi o le carbonate. O le mea lea e suia ai le taamilosaga biogeochemical o vailaʻau taua e pei o le aragonite ma le calcite, faʻaitiitia ai le toe gaosia lelei o meaola malō. O su'esu'ega a le falesu'esu'e na fa'aalia ai le fa'aitiitia o le fa'amama ma le fa'atupulaia.

Dickson, AG, Sabine, CL ma Christian, JR (Eds.) 2007. Ta'iala ile fa'ata'ita'iga sili ile fua ole sami CO2. PICES Lomiga Faapitoa 3, 191 pp.

Ole fua ole carbon dioxide e fa'avae ile su'esu'ega ole fa'asa'o ole sami. O se tasi o taiala sili ona lelei mo le fuaina na fausia e se vaega faasaienisi ma le US Department of Energy (DOE) mo le latou poloketi e faʻatautaia le suʻesuʻega muamua o le carbon dioxide i le sami. I aso nei o loʻo tausia e le National Oceanic and Atmospheric Administration le taʻiala.


3. O A'afiaga o le Fa'asa'o o le Vasa i luga o Nu'u Talafatai

O le fa'asa'o o le sami e a'afia ai le galuega autu o meaola o le gataifale ma le fa'anatura. O su'esu'ega i le taimi nei o lo'o fa'aalia ai o le fa'asa'oina o le sami o le a iai ni a'afiaga ogaoga mo nu'u tu matafaga o lo'o fa'alagolago i le puipuiga o le gataifale, faigafaiva, ma fa'ato'aga. A'o fa'atupula'ia le fa'asao o le sami i vasa o le lalolagi, o le a iai se suiga i le pule'aga o le macroalgal, fa'aleagaina o nofoaga, ma le leiloa o meaola eseese. O nu'u o lo'o i totonu o le teropika ma le la'ititi o lo'o i ai i le pito sili ona lamatia mo le pa'u tele o tupe maua mai le sami. O su'esu'ega e su'esu'eina ai a'afiaga o le fa'asa'o o le sami i luga o le faitau aofa'i o i'a e fa'aalia ai suiga leaga i le sogisogi, amio fa'afuafua, ma le tali atu i fafo (sii mai lalo). O nei suiga o le a talepeina ai le faavae taua mo le tamaoaiga i le lotoifale ma le siosiomaga. Afai e vaʻaia e tagata nei suiga, o le gauai e faʻagesegese le tau o le CO2 o le a matua 'ese'ese ese mai so'o se fa'aaliga o lo'o su'esu'eina i luga. Ua fa'ailoa mai afai e fa'aauau pea ona iai nei a'afiaga i i'a, e ono faitau selau miliona tala e leiloa i tausaga ta'itasi i le 2060.

Fa'atasi ai ma faigafaiva, o a'au ecotourism e maua mai ai le faitau miliona o tala o tupe maua i tausaga ta'itasi. O nu'u tu matafaga e fa'alagolago ma fa'alagolago i a'au mo a latou tausiga. Ua fa'ailoa mai a'o fa'aauau pea ona si'itia le fa'asao o le sami, o le a sili atu le malosi o a'afiaga o a'au, ma fa'aitiitia ai lo latou soifua maloloina lea e i'u ai i le $870 piliona e leiloa i tausaga ta'itasi i le 2100. E na'o le a'afiaga o le fa'asao o le sami. Afai e faaopoopo e saienitisi aafiaga tuufaatasi o lenei mea, faatasi ai ma le mafanafana, deoxygenation, ma isi mea, e mafai ona iu ai i ni aafiaga sili atu ona leaga i le tamaoaiga ma le siosiomaga mo nuu tu matafaga.

Moore, C. ma Fuller J. (2022). Aafiaga tau Tamaoaiga o le Vasa Acidification: O se Meta-Su'esu'ega. Iunivesite o Chicago Press Journals. Gataifale Punaoa Tamaoaiga Vol. 32, Nu. 2

O lenei su'esu'ega o lo'o fa'aalia ai se au'ili'iliga o a'afiaga ole OA ile tamaoaiga. O a'afiaga o faigafaiva, fa'ato'aga, fa'afiafiaga, puipuiga o le gataifale, ma isi fa'ailoga o le tamaoaiga na toe iloiloina e a'oa'o atili e uiga i a'afiaga umi o le fa'asao o le sami. O lenei suʻesuʻega na maua ai le aofaʻi o suʻesuʻega e 20 e oʻo mai i le 2021 na suʻesuʻeina ai aafiaga tau tamaoaiga o le faʻasaʻoina o le sami, peitaʻi, naʻo le 11 na lava le malosi e toe iloiloina o ni suʻesuʻega tutoʻatasi. O nei mea, o le toʻatele na taulaʻi i maketi mollusk. E faaiuina e le au tusitala a latou suʻesuʻega e ala i le valaʻau atu i le manaʻomia mo nisi suʻesuʻega, aemaise lava suʻesuʻega e aofia ai faʻamatalaga faʻapitoa ma faʻataʻitaʻiga o le tamaoaiga, ina ia maua ai faʻamatalaga saʻo o aʻafiaga umi o le faʻafefe o le sami.

Hall-Spencer JM, Harvey BP. A'afiaga ole fa'asao ole sami ile auaunaga fa'anatura i le gataifale ona ole fa'aleagaina o nofoaga. Emerg Top Life Sci. 2019 Me 10;3(2):197-206. doi: 10.1042/ETLS20180117. PMID: 33523154; PMCID: PMC7289009.

O le fa'asao o le sami e fa'aitiitia ai le maufetuuna'i o nofoaga i le gataifale i se fuifui o isi aveta'avale e feso'ota'i ma suiga o le tau (fa'amafanafanaina o le lalolagi, si'itia o le sami, fa'ateleina le afā) fa'atuputeleina le lamatiaga o suiga o pulega o le gataifale ma le leiloa o galuega ma auaunaga taua o le fa'anatura. O a'afiaga o oloa o le gataifale e fa'ateleina i le OA e mafua ai suiga i le pule'aga o le macroalgal, fa'aleagaina nofoaga, ma le leiloa o meaola eseese. O nei aafiaga ua vaaia i nofoaga eseese i le lalolagi. Suesuega ile CO2 seeps o le a iai ni aafiaga i faigafaiva lata ane, ma o nofoaga o le teropika ma lalo o le vevela o le a oo i le ogaoga o aʻafiaga ona o le faitau miliona o tagata o loʻo faʻalagolago i le puipuiga o le gataifale, faigafaiva, ma faʻagota.

Cooley SR, Ono CR, Melcer S ma Roberson J (2016) Gaioiga i Tulaga Fa'alaua'itele e mafai ona fa'atatau i le Vasa Acidification. Luma. Mar. Sci. 2:128. doi: 10.3389/fmars.2015.00128

O lenei pepa e fa'aulu i gaioiga o lo'o faia nei e setete ma isi itulagi e le'i lagona le a'afiaga o le OA ae ua vaivai i ona a'afiaga.

Ekstrom, JA et al. (2015). Fa'aletonu ma fetuutuuna'i o figota a Amerika i le fa'asa'o o le sami. natura. 5, 207-215, doi: 10.1038/nclimate2508

E mana'omia ni faiga fa'aitiitia ma fa'atatau ile fa'alotoifale e fa'atatau i a'afiaga ole fa'asa'o ole sami. O lenei tusiga o loʻo faʻaalia ai se suʻesuʻega faʻapitoa faʻapitoa o faʻalavelave faʻaleagaina o nuʻu tu matafaga i le Iunaite Setete.

Spalding, MJ (2015). Fa'alavelave mo le Aloalo a Sherman – Ma le Vasa Global. Le Siosiomaga Forum. 32 (2), 38-43.

O lenei lipoti o loʻo faʻamaonia ai le ogaoga o le OA, o lona aʻafiaga i luga o le upega tafaʻilagi o meaʻai ma luga o punaoa a tagata o le polotini, ma le mea moni e le gata o se faʻamataʻu faʻatupulaia ae o se faʻafitauli o loʻo i ai nei ma vaʻaia. O loʻo faʻatalanoaina e le tusiga le gaioiga a le setete o Amerika faʻapea foʻi ma le tali faʻavaomalo i le OA, ma faʻaiʻu i se lisi o laʻasaga laiti e mafai ma e tatau ona faia e fesoasoani e faʻafefe ai le OA.


4. Fa'asa'o o le Vasa ma Ona A'afiaga i Fa'anatura o le Gataifale

Doney, Scott C., Busch, D. Shallin, Cooley, Sarah R., & Kroeker, Kristy J. O A'afiaga o le Fa'asa'o o le Vasa i Fa'alapotopotoga o le Gataifale ma Fa'alapotopotoga Fa'alagolago i TagataIloiloga Faaletausaga o le Siosiomaga ma Punaoa45 (1). Na maua mai https://par.nsf.gov/biblio/10164807. https:// doi.org/10.1146/annurev-environ-012320-083019

O lenei su'esu'ega o lo'o fa'atatau i a'afiaga o le si'itia o le maualuga o le carbon dioxide mai suau'u fa'ato'aga ma isi gaioiga fa'aletagata. O suʻesuʻega a le fale suʻesuʻe ua faʻaalia ai na faia ai suiga i le physiology o manu, faʻamalosia o le faitau aofaʻi, ma suiga o meaola faanatura. O le a lamatia ai le tamaoaiga o loʻo faʻalagolago tele i le sami. Faigafaiva, fagogota, ma le puipuiga o le matafaga o nisi ia o le tele o le a oʻo i aʻafiaga sili ona ogaoga.

Olsen E, Kaplan IC, Ainsworth C, Fay G, Gaichas S, Gamble R, Girardin R, Eide CH, Ihde TF, Morzaria-Luna H, Johnson KF, Savina-Rolland M, Townsend H, Weijerman M, Fulton EA ma Link JS (2018) Vasa Lumanai I lalo o le Vasa Acidification, Puipuiga o le Gataifale, ma Suiga Faiga Faiva Su'esu'eina i le Fa'aaogaina o se Fa'ata'ita'iga Fa'ata'ita'i i le Lalolagi Atoa. Luma. Mar. Sci. 5:64. doi: 10.3389/fmars.2018.00064

O pulega fa'avae fa'anatura, e ta'ua fo'i o le EBM, ua fa'atupula'ia le fiafia e fa'ata'ita'i isi ta'iala tau pulega ma fesoasoani e fa'ailoa suiga e fa'aitiitia ai le fa'aogaina e tagata. Ole auala lea e su'esu'e ai fofo mo fa'afitauli lavelave ole pulega ole sami e fa'aleleia atili ai le soifua maloloina ole fa'anatura i vaega eseese ole lalolagi.

Mostofa, KMG, Liu, C.-Q., Zhai, W., Minella, M., Vione, D., Gao, K., Minakata, D., Arakaki, T., Yoshioka, T., Hayakawa, K. ., Konohira, E., Tanoue, E., Akhand, A., Chanda, A., Wang, B., ma Sakugawa, H.: Reviews and Synthess: O le fa'asao o le sami ma ona a'afiaga i luga o le gataifale, Biogeosciences, 13 , 1767–1786, https://doi.org/10.5194/bg-13-1767-2016, 2016.

O lenei tusitusiga e fa'aulu i le fa'atalanoaga o su'esu'ega 'ese'ese sa faia e va'ai ai i a'afiaga ole OA ile sami.

Cattano, C, Claudet, J., Domenici, P. ma Milazzo, M. (2018, Me) Ola i se lalolagi maualuga CO2: o se su'esu'ega fa'alelalolagi o lo'o fa'aalia ai le tele o tali i'a e feso'ota'i uiga i le fa'asa'o o le sami. Monokalafa o le Si'osi'omaga 88(3). DOI:10.1002/ecm.1297

O i'a ose puna'oa taua mo le tausiga o nu'u i gataifale ma ose vaega taua mo le mautu o le gataifale. Ona o aʻafiaga e aʻafia ai le OA i luga o le physiology, e manaʻomia le tele o mea e fai e faʻatumu ai le avanoa o le malamalama i faiga taua o le eco-physiological ma faʻalauteleina suʻesuʻega i vaega e pei o le mafanafana o le lalolagi, hypoxia, ma fagota. O le mea e mata'ina ai, o a'afiaga i i'a e le'i fa'ateteleina, e le pei o ituaiga invertebrate o lo'o a'afia i gradients si'osi'omaga spatiotemporal. I le taimi nei, e tele suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai aafiaga eseese i luga o vetebrates ma invertebrates. Ona o le fesuisuiai, e taua tele le faia o suʻesuʻega e vaʻaia ai nei fesuiaiga e malamalama atili ai pe faʻafefea ona afaina ai le tamaoaiga o nuʻu i le gataifale.

Albright, R. ma Cooley, S. (2019). Ose Toe Iloiloga o Fa'auiga ua fa'atūina e fa'aitiitia ai a'afiaga i le fa'asa'oina o le sami i a'au Su'esu'ega Fa'aitulagi i Saienisi Lautele, Vol. 29, https://doi.org/10.1016/j.rsma.2019.100612

O lenei su'esu'ega e fa'amatala au'ili'ili pe fa'afefea ona a'afia 'amu i le OA i tausaga talu ai nei. I lenei su'esu'ega, na maua ai e le au su'esu'e o a'au e sili atu ona mafai ona toe fa'afo'i i tua mai se mea na tupu ai le pa'u. 

  1. O a'au amu e sili atu ona toe fo'i i tua mai se mea e pisia ai i se faiga fa'agesegese pe a a'afia ai a'afiaga o le si'osi'omaga, e pei o le fa'asa'oina o le sami.
  2. “Au'aunaga fa'anatura o lo'o lamatia mai le OA ile fa'alapotopotoga ole amu. O le tu'uina atu o 'au'aunaga e masani ona fa'atusatusaina i le tamaoaiga, ae o isi auaunaga e tutusa lava le taua i nu'u tagata i le gataifale."

Malsbury, E. (2020, Fepuari 3) “O faʻataʻitaʻiga mai Faʻamatalaga Faʻailoga 19th Century Voyage Faʻaalia Aʻafiaga 'Faʻateʻia' o le Vasa Acidification." Mekasini Saienisi. AAAS. Maua mai: https://www.sciencemag.org/news/2020/02/ plankton-shells-have-become-dangerously-thin-acidifying-oceans-are-blame

O fa'ata'ita'iga atigi, na aoina mai le HMS Challenger i le 1872-76, e sili atu le mafiafia nai lo atigi o le ituaiga e tasi o lo'o maua i aso nei. Na maua e tagata suʻesuʻe lenei mea ina ua faatusaina atigi atigi toeitiiti atoa le 150 tausaga mai le aoina o le Falemataʻaga o Talafaasolopito Faanatura a Lonetona i mea faataitai faaonaponei o le taimi lava e tasi. Sa faaaoga e saienitisi le ogalaau a le vaa e su'e ai le ituaiga sa'o, nofoaga, ma le taimi o le tausaga na aoina ai atigi ma faaaoga lea e aoina ai faataitaiga faaonaponei. Na manino le fa'atusatusaga: o atigi fa'aonaponei e o'o atu i le 76% manifinifi nai lo o latou fa'aleaganu'u fa'asolopito ma o fa'ai'uga o lo'o ta'u mai ai le fa'ama'a o le sami o le mafua'aga.

MacRae, Gavin (12 Aperila 2019.) “O le Osean Acidification o loʻo toe faʻafouina Uepiupau o Meaʻai o le Gataifale.” Suavai Sentinel. https://watershedsentinel.ca/articles/ocean-acidification-is-reshaping-marine-food-webs/

O le loloto o le sami o loʻo faʻagesegese ai suiga o le tau, ae i se tau. O lo'o fa'atupula'ia le suasami a'o mitiia e le sami le carbon dioxide mai suau'u.

Spalding, Mark J. (21 Ianuari 2019.) “Faʻamatalaga: O loʻo suia le vasa - ua atili ai le suka." Channel News Asia. https://www.channelnewsasia.com/news/ commentary/ocean-acidification-climate-change-marine-life-dying-11124114

O mea ola uma i luga o le fogaeleele o le a iu lava ina afaina ona o le faateleina o le mafanafana ma le sami oona e maua ai le itiiti ifo o le okesene e mafua ai tulaga e lamatia ai le tele o ituaiga o gataifale ma meaola faanatura. O lo'o i ai le mana'oga fa'anatinati e fausia le tete'e atu i le fa'asa'o o le sami e puipuia ai meaola eseese o le gataifale i luga o le tatou paneta.


5. Punaoa mo Faiaoga

NOAA. (2022). A'oa'oga ma A'oa'oga. Polokalama Fa'asa'o o le Vasa. https://oceanacidification.noaa.gov/AboutUs/ EducationOutreach/

O le NOAA o lo'o i ai se polokalame fa'aa'oa'oga ma a'oa'o atu e ala i lana matagaluega o le fa'asa'oina o le sami. O lo'o tu'uina atu ai alagā'oa mo le atunu'u i auala e fa'aa'oa'o atu ai tagata e faia faiga fa'avae e amata ai ona fa'ao'o tulafono o le OA i se tulaga fou ma fa'amalosia. 

Thibodeau, Patrica S., Faʻaaogaina o Faʻamatalaga Umi-Taimi Mai Anetatika e Aoao Atu ai le Faasao o le Vasa (2020). Ole taimi nei Le Journal of Marine Education, 34 (1), 43-45.https://scholarworks.wm.edu/vimsarticles

Na faia e le Virginia Institute of Marine Science lenei fuafuaga o lesona e fa'aoga ai tamaiti a'oga tulagalua e foia se mealilo: o le a le fa'asao o le sami ma fa'afefea ona a'afia ai le ola o le gataifale i le Antarctica? Ina ia foia le mealilo, o le a auai tamaiti aoga i le sailiga o le gataifale o le sami, faʻaalia manatu ma taunuʻu i latou lava faʻamatalaga ma faʻamatalaga o faʻamatalaga taimi moni mai le Antarctica. O lo'o maua se fa'ata'ita'iga o lesona fa'atatau ile: https://doi.org/10.25773/zzdd-ej28.

Vasa Acidification Curriculum Collection. 2015. Le Ituaiga Suquamish.

O lenei puna'oa i luga ole laiga ose fa'aputuga tu'ufa'atasia o puna'oa maua fua ile fa'asa'o ole sami mo faiaoga ma feso'ota'iga, mo vasega K-12.

Ole Alaska Ocean Acidification Network. (2022). Vasa Acidification mo Faiaoga. https://aoan.aoos.org/community-resources/for-educators/

Ole Alaska's Ocean Acidification Network ua atia'e punaoa e amata mai i PowerPoint fa'amatala ma tala i ata vitio ma fuafuaga o lesona mo vasega eseese. O le a'oa'oga fa'apitoa i le fa'asa'oina o le sami ua fa'atatauina i Alaska. O lo'o matou galulue i a'oa'oga fa'aopoopo e fa'amanino ai le tulaga ese o le kemisi vai a Alaska ma aveta'avale OA.


6. Taiala Faiga Faavae ma Lipoti a le Malo

Vaega Galulue Felagolagomai i le Vasa Acidification. (2022, Oketopa, 28). Lipoti Lona ono i le Fa'atupe a le Feterale mo Su'esu'ega ma le Mata'itūina o Gaoioiga Fa'asa'o o le Vasa. Soa Komiti o le Saienisi ma Komiti Tekonolosi i le Siosiomaga a le National Science and Technology Council. https://oceanacidification.noaa.gov/sites/oap-redesign/Publications/SOST_IWGOA-FY-18-and-19-Report.pdf?ver=2022-11-01-095750-207

O le fa'asa'oina o le sami (OA), o le fa'aitiitia o le pH o le sami e mafua mai i le fa'auluina o le kaponi (CO).2) mai le atemosifia, ose fa'amata'u i le gataifale fa'anatura ma auaunaga o lo'o tu'uina atu e na faiga i sosaiete. O lenei pepa o loʻo aoteleina ai galuega a le Feterale ile OA i Tausaga Faʻaletupe (FY) 2018 ma le 2019. O loʻo faʻatulagaina i vaega e fetaui ma le iva faʻafanua faʻafanua, aemaise lava, tulaga o le lalolagi, tulaga o le atunuʻu, ma galuega i le Iunaite Setete i Matu sasaʻe, United States Mid -Atelani, United States Southeast and Gulf Coast, Caribbean, United States West Coast, Alaska, US Pacific Islands, Arctic, Antarctica.

Komiti o le Siosiomaga, Punaoa Faanatura, ma le Mauaina o le Fono a le Atunuu Saienisi ma Tekonolosi. (2015, Aperila). Lipoti lona tolu i le fa'atupeina e le feterale mo su'esu'ega ma le mata'ituina o le Ocean Acidification.

O lenei pepa na fausia e le Interagency Working Group on Ocean Acidification, lea e fautua, fesoasoani, ma faia fautuaga i mataupu e fesoʻotaʻi ma le faʻafefe o le sami, e aofia ai le faʻamaopoopoina o galuega a le Feterale. O lenei lipoti o loʻo otootoina ai suʻesuʻega ma le mataʻituina o suʻesuʻega faʻamaʻi o le sami e faʻatupeina e le feterale; o lo'o tu'uina atu ai tupe fa'aalu mo nei galuega, ma fa'amatalaina le tu'uina atu talu ai nei o se fuafuaga fa'ata'ita'i mo su'esu'ega a le Feterale ma le mata'ituina o le fa'asao o le sami.

O Ofisa NOAA o lo'o Fa'atalanoaina Fa'afitauli o le Fa'asa'o o le Vasa i Vai Fa'alotoifale. National Oceanic and Atmospheric Administration.

O lenei lipoti o loʻo tuʻuina atu ai se lesona puupuu "Ocean Chemistry 101" i le OA chemical reactions ma le pH scale. O lo'o lisiina ai fo'i atugaluga lautele ole fa'aaasa ole sami ole NOAA.

NOAA Climate Science & Services. Ole Matafaioi Taua ole Mata'ituina ole Lalolagi ile Malamalama ole Suiga ole Kemisi ole Vasa.

O lenei lipoti o loʻo faʻamatalaina ai le NOAA's Integrated Ocean Observing System (IOOS) taumafaiga e faʻatatau i le faʻamalamalamaina, vavalo, ma le mataʻituina o le gataifale, vasa, ma le Vaituloto Tele.

Lipoti i le Kovana ma le Fono Tele a Maryland. Komiti Fa'atino e Su'esu'e le A'afiaga o le Fa'asa'o o le Vasa i Vai o le Setete. Upega tafa'ilagi. Ianuari 9, 2015.

O le setete o Maryland o se setete o le gataifale e le gata ina faʻalagolago i le vasa ae faʻapea foi le Chesapeake Bay. Va'ai i lenei tusiga e a'oa'o atili e uiga i su'esu'ega a le aufaigaluega na fa'atinoina e Maryland e le Fono Tele a Maryland.

Washington State Blue Ribbon Panel on Ocean Acidification. Vasa Acidification: Mai le Poto i le Faʻatinoga. Upega tafa'ilagi. Novema 2012.

O lenei lipoti o loʻo tuʻuina atu ai se faʻamatalaga i le faʻasalaina o le sami ma lona aʻafiaga i le setete o Uosigitone. I le avea ai o se setete i le gataifale e faalagolago i faigafaiva ma puna'oa o le vai, e sosolo atu i aafiaga e ono tutupu mai i suiga o le tau i le tamaoaiga. Faitau le tusiga lenei e iloa ai le mea o loʻo faia e Uosigitone i le taimi nei i luma faʻasaienisi ma faʻapolokiki e faʻafefe ai nei aʻafiaga.

Hemphill, A. (2015, Fepuari 17). Ua Fa'atino e Maryland le Fa'asalaina o le Vasa. Fono Fa'aitulagi Atelani Tutotonu i luga o le Vasa. Toe aumai mai http://www.midatlanticocean.org

O le setete o Maryland o loʻo taʻimua i setete o loʻo faia ni gaioiga faʻamaonia e foia ai aʻafiaga o le OA. Na pasia e Maryland le Tulafono Tau Faaofi o le Maota 118, na fausia ai se vaega faigaluega e suʻesuʻe le aʻafiaga o le OA i luga o vai a le setete i le 2014. Na taula'i le vaega fa'apitoa i vaega taua e fitu e fa'aleleia atili ai le malamalama o le OA.

Upton, HF & P. ​​Folger. (2013). Faʻamatalaga o le Sami (CRS Lipoti Nu. R40143). Uosigitone, DC: Congressional Research Service.

O mea o lo'o i totonu e aofia ai fa'amatalaga autu o le OA, le fua faatatau o lo'o tupu ai le OA, o a'afiaga fa'afuase'i o le OA, tali fa'anatura ma tagata e ono fa'atapula'a pe fa'aititia ai le OA, tului a le fono i le OA, ma mea o lo'o faia e le feterale e uiga i le OA. Fa'asalalau ia Iulai o le 2013, o lenei lipoti a le CRS o se fa'afouga i lipoti muamua a le CRS OA ma fa'amauina le pili e tasi na folasia i le 113th Congress (Coral Reef Conservation Act Amendments of 2013) lea o le a aofia ai le OA i taiala o loʻo faʻaaogaina e iloilo ai talosaga mo poloketi. su'esu'e mea tau fa'amata'u i amu. O le uluai lipoti na lomia i le 2009 ma e mafai ona maua i le sootaga lea: Buck, EH & P. ​​Folger. (2009). Faʻamatalaga o le Sami (CRS Lipoti Nu. R40143). Uosigitone, DC: Congressional Research Service.

IGBP, IOC, SCOR (2013). Aotelega o le Fa'asa'o o le Vasa mo Tagata Fai Faiga Fa'avae - Fa'asalalauga Lona Tolu i luga o le Vasa i se tulaga maualuga-CO2 Lalolagi. Polokalama Fa'ava-o-malo-Biosphere, Stockholm, Suetena.

O lenei aotelega o le tulaga o le malamalama i le fa'asa'oina o le sami e fa'atatau i su'esu'ega na tu'uina atu i le fonotaga lona tolu i luga o le Vasa i se High-CO.2 Lalolagi i Monterey, CA i le 2012.

InterAcademy Panel i Mataupu Fa'avaomalo. (2009). Fa'amatalaga a le IAP ile Fa'asa'o ole Vasa.

O lenei faʻamatalaga e lua-itulau, faʻamaonia e le silia ma le 60 aʻoga i le lalolagi atoa, faʻapuupuu faʻamatalaga faʻamataʻu na lafoina e le OA, ma tuʻuina atu fautuaga ma se valaau e faʻatino.

Taunuuga Fa'alesiosiomaga o le Fa'asa'o o le Vasa: Ose Fa'amata'u ile Saogalemu o Mea'ai. (2010). Nairobi, Kenya. UNEP.

O lenei tusiga e aofia ai le sootaga i le va o CO2, suiga o le tau, ma le OA, le a'afiaga o le OA i puna'oa o taumafa o le gataifale, ma fa'ai'u i se lisi o gaioiga talafeagai e 8 e fa'aitiitia ai le lamatiaga o a'afiaga o le fa'asao o le sami.

Ta'utinoga a Monaco i le Fa'asa'o o le Vasa. (2008). Fonotaga Faavaomalo Lona Lua i luga o le Vasa i se tulaga maualuga-CO2 Lalolagi.

Talosagaina e Prince Albert II ina ua maeʻa le fonotaga faʻavaomalo lona lua i Monaco i le OA, o lenei taʻutinoga, e faʻavae i luga o suʻesuʻega faʻasaienisi e le mafai ona faʻafitia ma sainia e le 155 saienitisi mai atunuu e 26, o loʻo tuʻuina mai ai fautuaga, e valaʻau ai le au fai tulafono e foia le faʻafitauli tele o le faʻamaʻiina o le sami.


7. Punaoa Faaopoopo

E fautuaina e le Ocean Foundation ia punaoa nei mo faʻamatalaga faaopoopo ile Ocean Acidification Research

  1. NOAA Ocean Service
  2. Iunivesite o Plymouth
  3. National Marine Sanctuary Foundation

Spalding, MJ (2014) Fa'asa'o o le Vasa ma le Saogalemu o Mea'ai. Iunivesite o Kalefonia, Irvine: Soifua Maloloina o le Vasa, Faigafaiva i le Lalolagi, ma le Saogalemu o Mea'ai fa'amaumauga o fonotaga.

I le 2014, na faʻaalia ai e Mark Spalding le sootaga i le va o le OA ma le saogalemu o meaʻai i se konafesi i luga o le soifua maloloina o le sami, faigafaiva i le lalolagi atoa, ma le saogalemu o meaʻai i UC Irvine. 

The Island Institute (2017). Fa'asologa o Ata o Suiga o le Tau. Le Island Insitiute. https://www.islandinstitute.org/stories/a-climate-of-change-film-series/

Ua saunia e le Island Institute se fa'asologa puupuu e tolu-vaega e fa'atatau i a'afiaga o suiga o le tau ma le fa'asao o le sami i faigafaiva i le Iunaite Setete. O vitio na faʻasalalau muamua i le 2017, ae o le tele o faʻamatalaga o loʻo tumau pea le taua i aso nei.

Vaega Muamua, Vai mafanafana i le Fagaloa o Maine, e taula'i i a'afiaga o a'afiaga o le tau i faigafaiva a le tatou atunu'u. Ua amata ona talanoaina e saienitisi, pule, ma faifaiva le auala e mafai ai ma e tatau ona tatou fuafua mo aafiaga le maalofia, ae le taumateina, o aafiaga o le tau i le gataifale. Mo le lipoti atoa, kiliki iinei.

Vaega Lua, Vasa Acidification i Alaska, e taulaʻi i le auala o loʻo feagai ai le au faifaiva i Alaska ma le faʻatupulaia o faʻafitauli o le faʻafefe o le sami. Mo le lipoti atoa, kiliki iinei.

I le Vaega Tolu, Pa'u ma Fetuunaiga i le Faigafaiva Oyster Apalachicola, Mainers e malaga atu i Apalachicola, Florida, e vaʻai poʻo le a le mea e tupu pe a paʻu atoa se faigafaiva ma mea o loʻo faia e le alalafaga e faʻafetaui ma toe faʻafouina ai. Mo le lipoti atoa, kiliki iinei.

O le Vaega Muamua lenei i se faasologa o vitio na gaosia e Island Institute e uiga i aafiaga o suiga o le tau i faiga faiva a le tatou atunuu. Saienitisi, pule, ma faifaiva ua amata uma ona talanoaina pe faapefea ma e tatau ona tatou fuafua mo le le maalofia, ae le taumateina, aafiaga o le tau i le gataifale. Mo le lipoti atoa, kiliki iinei.
O le Vaega Lua lenei i se faasologa o ata vitio na gaosia e Island Institute e uiga i aafiaga o suiga o le tau i faigafaiva a le tatou atunuu. Mo le lipoti atoa, kiliki iinei.
O le Vaega Tolu lenei i se faasologa o ata vitio na gaosia e Island Institute e uiga i aafiaga o suiga o le tau i faigafaiva a le tatou atunuu. I lenei vitio, e malaga atu ai Mainers i Apalachicola, Florida, e vaʻavaʻai poʻo le a le mea e tupu pe a paʻu atoa se faigafaiva ma mea o loʻo faia e le alalafaga e faʻafetaui ma toe faʻafouina ia lava. Mo le lipoti atoa, kiliki iinei

Gaioiga e Mafai Ona E Faia

E pei ona ta'ua i luga o le mafua'aga autu o le fa'asa'oina o le sami o le fa'atupula'ia lea o le carbon dioxide, lea e mitiia e le sami. O le mea lea, o le fa'aitiitia o le kaponi e fa'aoso ose la'asaga taua lea e fa'ato'a fa'atupuina ai le fa'aasa o le sami. Faamolemole asiasi i le Itulau International Ocean Acidification Initiative mo fa'amatalaga i laasaga o lo'o faia e le Ocean Foundation e fa'atatau i le Ocean Acidification.

Mo nisi fa'amatalaga e uiga i isi fofo e aofia ai se au'ili'iliga o poloketi Fa'ate'aina Carbon Dioxide ma tekonolosi fa'amolemole va'ai Ole Ocean Foundation's Climate Change Research Page, mo nisi fa'amatalaga va'ai Le Fuafuaga Fa'asa'o Blue Resilience Initiative a le Ocean Foundation

faaaoga lo tatou SeaGrass Grow Carbon Calculator e fa'atatau lau kaponi emisi ma foa'i e fa'amalie ai lou a'afiaga! O le calculator na fausia e le Ocean Foundation e fesoasoani i se tagata poʻo se faʻalapotopotoga e faʻatatau lana CO faaletausaga2 fa'aoso e, i le isi itu, fuafua le aofa'i o le kaponi lanumoana e mana'omia e fa'amama ai (eka o mutia e toe fa'afo'i pe tutusa). E mafai ona fa'aoga tupe maua mai le faiga fa'aaitalafu kaponi lanumoana e fa'atupe ai taumafaiga toe fa'afo'isia, lea e maua mai ai nisi fa'aaitalafu. O ia polokalame e mafai ai ona maua ni manumalo se lua: o le fatuina o se tau faʻatusatusa i faiga faʻavaomalo o CO2-o le fa'aosoina o gaioioiga ma, lona lua, o le toe fa'afo'isia o togavao o lo'o avea ma vaega taua o fa'anatura o le gataifale ma o lo'o mana'omia tele le toe fa'aleleia.

TOE I SU'ESU'EGA