Iā Ianuari 28, na ou taunuu ai i Manila, le laumua o Filipaina, o se tasi o aai e 16 o loo faia aʻe ai “Metro Manila,” o le aai pito sili ona toʻatele o tagata i le lalolagi—e oo atu i le aofaʻi o le aofaʻi o tagata i le ao e 17 miliona tagata, e tusa ma le 1. /6 o le faitau aofai o le atunuu. O laʻu asiasiga muamua lea i Manila ma sa ou fiafia e feiloai ma ofisa o le malo ma isi e talanoa e uiga i le ASEAN ma lana matafaioi i mataupu o le sami. ASEAN (le Association of Southeast Asian Nations) ose faʻalapotopotoga faʻaitulagi fefaʻatauaʻiga ma atinaʻe tau tamaoaiga ma 10 sui auai o loʻo galulue faʻatasi e faʻalauiloa pulega masani e faʻaleleia le malosi o le tamaoaiga ma agafesootai o le itulagi atoa. O atunuu uma o le ekalesia e nofoa mo le tausaga-i le faasologa o le alafapeta.

I le 2017, o Filipaina e mulimuli ia Laos e avea ma nofoa o ASEAN mo le tausaga. E mana’o le malo o Filipaina e fa’aaoga tatau lona avanoa. “O le mea lea, e lauga atu ai i le vasa, o lana Foreign Service Institute (i le Matagaluega o le Va i Fafo) ma lana Biodiversity Management Bureau (i le Matagaluega o Siosiomaga ma Punaoa Faalenatura) na valaaulia aʻu e auai i se fuafuaga fuafuaina faatasi ai ma le lagolago mai le Asia Foundation. (i lalo o se fesoasoani mai le US Department of State).” O la matou vaega o tagata tomai faapitoa e aofia ai Cheryl Rita Kaur, le sui pule o le Center For Coastal & Marine Environment, Maritime Institute of Malaysia, ma Dr. Liana Talaue-McManus, Project Manager o le Transboundary Waters Assessment Programme, UNEP. O Dr. Talaue-McManus e mai Filipaina ma o se tagata poto faapitoa i le itulagi. Mo aso e tolu, matou te tuʻuina atu fautuaga ma auai i se "Seminar-Workshop on Coastal and Marine Environment Protection and the Role for ASEAN in 2017," faʻatasi ai ma taʻitaʻi mai le tele o lala sooupu e talanoaina avanoa mo le taʻitaʻiga a Filipaina i le puipuiga o le gataifale ma le gataifale ASEAN. 

 

ASEAN-Emblem.png 

Ua lata ona faamanatuina e le Asosi a Malo Asia i Sautesasae (ASEAN) lona 50 tausaga.  Malo o Sui: Brunei, Burma (Myanmar), Cambodia, Indonesia, Laos, Malaysia, Filipaina, Sigapoa, Taialani, ma Vietnam    

 

 

 

 

 

O le gataifale o le Itulagi  
O le 625 miliona tagata o le 10 ASEAN atunuu o loʻo faʻalagolago i se vasa soifua maloloina i le lalolagi, i nisi auala e sili atu nai lo le tele o isi itulagi o le lalolagi. O vai fa'aitumalo a ASEAN e aofia ai se vaega fa'atolu le tele o le fanua. O le tuufaatasiga latou te maua se vaega tele o le latou GDP mai faigafaiva (lotoifale ma sami maualuga) ma turisi, ae fai si itiiti ifo mai faatoaga mo le taumafa i totonu o le atunuu ma auina atu i fafo. O tagata tafafao maimoa, o le televave o pisinisi i le tele o atunuu ASEAN, e faʻalagolago i le ea mama, vai mama, ma le talafatai maloloina. O isi gaioiga fa'aitulagi o le sami e aofia ai felauaiga mo le auina atu i fafo o fa'ato'aga ma isi oloa, fa'apea le gaosiga o le malosi ma le auina atu i fafo.

O le itulagi ASEAN e aofia ai le Coral Triangle, o le ono miliona sikuea kilomita o le vai vevela lea e nofo ai le 6 o le 7 ituaiga o laumei sami ma sili atu i le 2,000 ituaiga o iʻa. Fai mai uma, o le itulagi e maua ai le 15% o le gaosiga o i'a i le lalolagi atoa, 33% o vao sami, 34% o 'amu amu, ma le 35% o togatogo o le lalolagi. Ae paga lea, e tolu o loʻo faʻaitiitia. Faʻafetai i polokalame toe faʻaleleia o vaomatua, ua faʻalauteleina togatogo-lea o le a fesoasoani i le faʻamautuina o matafaga ma faʻateleina le gaosiga o faiga faiva. E na'o le 2.3% o le tele o le teritori o le gataifale o lo'o pulea e avea ma nofoaga puipuia (MPAs) - lea e faigata ai ona taofia le faʻaitiitia o le soifua maloloina o punaʻoa mataʻutia o le sami.

 

IMG_6846.jpg

 

Taufaamatau
O faʻamataʻu i le soifua maloloina o le sami mai gaioiga a tagata i totonu o le itulagi e tutusa ma mea o loʻo maua i le gataifale o le lalolagi, e aofia ai aʻafiaga o le carbon emissions. O le tele o atinaʻe, fagota fagota, faʻatapulaʻaina le mafai e faʻamalosia tulafono e faasaga i le fefaʻatauaʻiga o tagata, ituaiga lamatia, fagota faʻatulafonoina ma isi fefaʻatauaʻiga faʻatulafonoina o meaola, ma le leai o se punaoa e faʻatautaia ai le puleaina o otaota ma isi manaʻoga tetele.

I lea fonotaga, na lipotia mai ai e Dr. Taulaue-McManus e faapea o le itulagi o lo o i ai foi se tulaga lamatia tele i le si’itia o le suasami, lea e i ai aafiaga i le tulaga o atinae uma o le gataifale o ituaiga uma. O le tu'ufa'atasiga o le maualuga o le vevela, loloto o le vai, ma le suiga o le kemisi o le sami e lamatia ai ola uma o le sami i totonu o le itulagi-suia le nofoaga o meaola ma afaina ai le ola o le aufai faiva ma mea e ola ai ma i latou e faalagolago i turisi maulu, mo se faataitaiga.

 

manaoga
Ina ia foia nei taufaamata'u, na faamamafaina e le au auai o le mafutaga faaleaoaoga le manaomia mo le puleaina o le faaitiitia o lamatiaga o faalavelave, pulega faasao o meaola eseese, ma le faaitiitia o le filogia ma le puleaina o otaota. E manaʻomia e le ASEAN ia faiga faʻavae e faʻasoa ai le faʻaoga, faʻalauteleina se tamaoaiga eseese, puipuia le afaina (i tagata, nofoaga, poʻo nuʻu), ma ia lagolagoina le mautu e ala i le faʻamuamua o tau umi nai lo tupe maua pupuu.

O lo'o iai fa'amata'u mai fafo i le felagolagoma'i fa'aitulagi mai feupuaiga fa'apolokiki/tipolotiki a isi atunu'u, e aofia ai fefa'ataua'iga fou ma faiga fa'avae fa'avaomalo a le pulega fou a Amerika. O lo'o iai fo'i se manatu fa'alelalolagi e fa'apea e le'o lelei ona fa'atalanoaina fa'afitauli tau fefa'ataua'iga i totonu o le itulagi.

O loʻo i ai ni taumafaiga lelei faʻaitulagi i faigafaiva, fefaʻatauaʻiga i meaola, ma eleele susu. O nisi atunuu ASEAN e lelei i felauaiga ma isi i MPA. O Meleisia, o se nofoa muamua, na faʻalauiloaina le ASEAN Strategic Plan on the Environment (ASPEN) o loʻo faʻaalia ai foi le faʻatalanoaina o nei manaʻoga o se auala agai i luma ma pulega faʻaitulagi o le sami mo le faʻatonutonuina o le tamaoaiga gafataulimaina.  

O lea la, o nei atunuu e 10 ASEAN, faatasi ai ma le lalolagi atoa o le a faauigaina le fou o le tamaoaiga lanumoana lea o le a "faʻaaogaina le gataifale, sami ma punaoa o le gataifale" (i le UN Sustainable Development Goal 14, lea o le a avea ma autu o se fonotaga fa'ava-o-malo e tele aso ia Iuni). Aua, o le pito i lalo e tatau ona i ai ni meafaigaluega faaletulafono ma faiga faʻavae mo le puleaina o le tamaoaiga lanumoana, lanu moana (tuputupu aʻe) manuia, ma le tamaoaiga o le sami masani e faʻagasolo ai i tatou i se sootaga mautu ma le vasa. 

 

IMG_6816.jpg

 

Fa'amalieina Mana'oga ile Pulega ole Vasa
O pulega o le sami o le fa'avae lea o tulafono ma fa'alapotopotoga o lo'o taumafai e fa'atulaga le auala tatou te fa'afeso'ota'i ai le gataifale ma le vasa; e fa'amanino ma fa'atapula'a le fa'alauteleina o le fa'aogaina e tagata o le gataifale. O le feso'ota'i o faiga uma o le gataifale e mana'omia ai le fa'amaopoopoina i le va o atunu'u ta'ito'atasi ASEAN i gataifale ma fa'atasi ai ma fa'alapotopotoga fa'ava-o-malo mo nofoaga i tua atu o pulega fa'ale-malo fa'apea fo'i ma alagaoa e fiafia i ai.  

Ma, o a ituaiga faiga faavae e ausia ai nei sini? O mea e faʻamatalaina ai mataupu faavae masani o le manino, faʻaauau ma le galulue faʻatasi, puipuia vaega taua e lagolago ai gaioiga tau tamaoaiga, pulea lelei mo le vaitau, faʻafanua, ma ituaiga o manaʻoga, faʻapea foʻi ma le faʻamautinoaina o le ogatasi ma faʻava-o-malo, faʻaitulagi, atunuʻu, ma faʻalapotopotoga faʻale-aganuʻu ma sini faʻale-aganuʻu. . Ina ia lelei le mamanuina o leoleo, e tatau ona malamalama le ASEAN i mea o loʻo i ai ma pe faʻapefea ona faʻaaogaina; fa'aletonu i suiga o le tau, vevela o le vai, kemisi, ma le loloto; ma manaoga umi mo le mautu ma le filemu. E mafai e Saienitisi ona aoina ma teu fa'amaumauga ma laina fa'avae ma tausia fa'avae mata'ituina e mafai ona fa'aauau i le taimi ma e matua manino ma mafai ona fa'afeiloa'i.

O fautuaga nei o autu ma autu mo le galulue faʻatasi mai lenei fonotaga 2017 e aofia ai elemene autu o le Faʻamatalaga a Taʻitaʻi o ASEAN i luga o le Puipuiga o le Saogalemu o le Gataifale ma le Puipuiga o le Siosiomaga o le Gataifale ma / poʻo le mafai e Filipaina ona taʻitaʻia fuafuaga i le puipuiga o le siosiomaga mo le 2017 ma tua atu:

O Autu

MPA ma MPANs
Paka o Measina a ASEAN
Fa'a'ave'aveina o le Carbon
Suiga o le Tau
Faʻamatalaga o le Sami
Meaola eseese
Nofoaga
Ituaiga femalagaiga
Fefa'ataua'iga o manu fe'ai
Measina Faaleaganuu o le Gataifale
faimalaga
Atinaʻeina
fagota
Aia tatau a tagata
IUU
Fogasami 
La'ina a'e o le sami
uaea
Va'a / Va'a fe'avea'i

O Autu

Atina'e agava'a fa'aitulagi
Saogalemu
tausiga
puipuiga
Faʻalaiga
Fetuunaiga
manino
Faʻasalaga
Soifuaga
Tu'ufa'atasiga o faiga fa'avae a ASEAN / fa'aauau i totonu o malo
Fa'alauiloa e fa'aitiitia ai le valea
Fetufaaiga o le poto / A'oa'oga / A'oa'o
Su'esu'ega masani/fa'ailoga
Su'esu'ega fa'atasi/mata'ituina
Fa'atekonolosi / tu'aiga fa'ata'ita'iga sili
Faʻamalosia ma faʻamalosia le galulue faʻatasi
Puleaga/fa'atonuga/fa'amaopoopo o tulafono

 

IMG_68232.jpg

 

O mea na siitia i luga
O sui o sui o Filipaina e talitonu o lo latou malo o loʻo i ai se faʻamaumauga e taʻitaʻia ai: MPAs ma Marine Protected Area Networks; feso'ota'iga i nu'u, e aofia ai ma malo fa'alotoifale, NGO, ma tagatanu'u; saili ma faasoa atu le poto masani; polokalame fa'asaienisi o gataifale felagolagomai; fa'amaonia o feagaiga talafeagai; ma le fa'atalanoaina o puna'oa o lapisi o le gataifale.

O fautuaga sili ona malosi mo gaioiga fa'aitulagi e aofia ai mea autu e tolu o le GDP o lo'o ta'ua i luga (faigafaiva, fa'a'ai ma tagata tafafao maimoa). Muamua, o lo'o fia va'ava'ai i latou o lo'o auai i faigafaiva malolosi, pulea lelei mo le fa'atauga a le atunu'u, ma maketi tau fefa'ataua'iga i fafo. Lona lua, latou te vaʻaia le manaʻomia o faʻamaʻi faʻamaʻi atamai e tuʻu lelei ma faʻatulagaina e tusa ai ma tulaga faʻavae ASEAN. Tolu, sa matou talanoaina le mana'oga mo le fa'a-siosiomaga moni ma atina'e tau turisi gafataulimaina e fa'amamafa ai le fa'asaoina o measina fa'ale-aganu'u, nu'u fa'apitonu'u ma le auai o vaega a le malo-tagata tuma'oti, toe fa'afaigaluegaina i totonu o le itulagi, ma mo le ola, ma nisi ituaiga o "tuu'ese'esega" o lona uiga e sili atu. tupe maua.

O isi manatu e tatau ona su'esu'eina e aofia ai le kaponi lanumoana (togatogo, mutia o le sami, fa'aputuga o le carbon sequestration offsets ma isi); malosi fa'afouina ma le fa'aleleia o le malosi (sili atu le tuto'atasi, ma fesoasoani i nu'u mamao ina ia manuia); ma saili ni auala e iloa ai kamupani o lo'o malosi a latou oloa mo le sami.

E tele fa'alavelave i le fa'atinoina o nei manatu. O le faaaluina o le lua ma le afa itula i totonu o le taavale e alu ai pe tusa ma le lua ma le afa maila na maua ai le tele o le taimi e talanoa ai i le faaiuga o le sauniga mulimuli. Sa matou ioe e tele naua le faamoemoe moni ma le naunau e fai le mea sa'o. I le faaiuga, o le faʻamautinoaina o se vasa maloloina o le a fesoasoani e faʻamautinoa se lumanaʻi manuia mo atunuu ASEAN. Ma, e mafai ona fesoasoani se pulega pulea lelei o le sami e mafai ona latou oo i ai.


Ata Ulutala: Rebecca Weeks/Marine Photobank