Saunia e Mark J. Spalding, Peresitene o le Ocean Foundation

SeaWeb 2012.jpg
[vaa fagota i le uafu i Hong Kong (Ata: Mark J. Spalding)]

O le vaiaso na tea nei na ou auai ai i le 10th International Sustainable Seafood Summit i Hong Kong. I le fono o lenei tausaga, e 46 atunuu sa fai ma sui, faatasi ai ma le fefiloi o alamanuia, faalapotopotoga tumaoti, a’oga ma le malo. Ma, sa faʻamalosi i le vaʻaia ua toe faʻatau atu le fonotaga ma o loʻo faʻaauau pea le pisinisi ma faʻatumu le tele o nofoa.

O mea na ou aʻoaʻoina i le Summit ma pe faʻafefea ona aafia ai mea sa ou mafaufau i ai e tele. E lelei i taimi uma le aʻoaʻoina o mea fou ma faʻalogo mai failauga fou. O le mea lea na avea ai foi ma se siaki moni mo nisi o galuega sa matou faia e faatatau i le gataifale gafataulimaina - faʻamaonia ma manatu fou. 

A o ou nofo i luga o le vaalele mo le 15-itula le faigamalaga i Amerika, o loʻo ou taumafai pea e faʻapipiʻi loʻu mafaufau i mataupu o le tumutumu, o la matou malaga faʻataʻavalevale e fa aso e vaʻavaʻai ai i aʻoga tuai ma faʻaola faʻaonapo nei i le atunuu tele o Saina. , ma o le mea moni, o laʻu vaaiga puupuu i le tele ma le lavelave o Saina lava ia.

O le upu autu amata mai ia Dr. Steve Hall o le World Fish Center na faamanino mai ai e tatau ona tatou popole i le matafaioi a "fish-food" (o lona uiga o vai masima ma vai fou), ae le na o le sami, i le faaitiitia o le mativa ma le fia aai. O le fa'amautinoaina o se sapalai gafataulimaina o taumafa i'a ose meafaigaluega malosi lea e fa'atuputeleina ai le saogalemu o mea'ai mo e matitiva, ma fa'atumauina le mautu fa'apolokiki (pe a pa'u le sapalai ma si'i tau o mea'ai, e fa'apea fo'i le fa'alavelave fa'aletagata). Ma, e tatau ona tatou mautinoa tatou te talanoa e uiga i meaʻai saogalemu pe a tatou talanoa e uiga i iʻa-meaʻai, ae le naʻo le manaʻoga faʻatauvaʻa. O le mana'oga e mo sushi i Los Angeles po'o fins shark i Hong Kong. E mana'omia se tina o lo'o taumafai e puipuia le le lava o mea'ai ma fa'afitauli tau atina'e mo lana fanau.

O le laina pito i lalo o le fua o mataupu e mafai ona lagona le lofituina. O le mea moni, o le vaʻaia o le fua o Saina e mafai ona faigata. E silia ma le 50% o a tatou i'a o lo'o taumafaina i le lalolagi atoa e maua mai i fa'agai'a fa'ato'aga. O lenei Saina o loʻo gaosia lona tolu, tele mo lona lava taumafa, ma Asia o loʻo gaosia toeitiiti 90%. Ma, o Saina o loʻo faʻaaogaina le tasi vaetolu o iʻa uma na maua - ma o loʻo faʻaputuina ia iʻa vao i le lalolagi atoa. O le mea lea, o le matafaioi a lenei atunuu e tasi i le sapalai ma le manaʻoga e sili atu nai lo le tele o isi itulagi o le lalolagi. Ma, talu ai o loʻo faʻatuputeleina le taulaga ma tamaoaiga, o le faʻamoemoe o le a faʻaauau pea ona pule i le itu manaʻoga.

Seaweb-2012.jpg

[Dawn Martin, Peresitene o SeaWeb, saunoa i le International Seafood Summit 2012 i Hong Kong (Ata: Mark J. Spalding)]

O le fa'atulagaina la o fa'amatalaga iinei e uiga i le taua o le fa'ato'aga e fa'ailoa mai. I le taimi nei, e tusa ma le 1 piliona tagata e faʻalagolago i iʻa mo le polotini. E sili laititi atu i le afa o lea mana'oga o lo'o fa'amalieina e le fa'ato'aga. O le tuputupu aʻe o le faitau aofaʻi, faʻatasi ma le faʻateleina o le tamaoaiga i nofoaga e pei o Saina o lona uiga e mafai ona tatou faʻamoemoeina le manaʻoga mo iʻa i le lumanaʻi. Ma, e tatau ona maitauina o le manaʻoga mo iʻa e tuputupu aʻe faʻatasi ai ma le faʻatauaina ma le tamaoaiga eseese. O tagata maumea e mananaʻo i iʻa, ae o tagata matitiva i le taulaga e faʻalagolago i iʻa. E masani lava o ituaiga o loʻo manaʻomia e afaina ai le ituaiga o loʻo avanoa mo tagata matitiva. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le samoni, ma isi faʻatoʻaga faʻatoʻaga iʻa i Kanata, Nouei, US, ma isi nofoaga, e faʻaaogaina ai le tele o anchovies, sardines, ma isi iʻa laiti (i le va o le 3 ma le 5 pauna o iʻa mo pauna uma o iʻa e gaosia) . O le fa'aliliuina o nei i'a mai le maketi fa'apitonu'u i 'a'ai e pei o Lima, Peru e si'itia ai le tau o nei puna'a polotini maualuga ma fa'agata ai lo latou avanoa i tagata matitiva i le taulaga. Ae le ta’ua ai manu o le sami e fa’alagolago fo’i i na i’a laiti mo mea’ai. E le gata i lea, ua tatou iloa o le tele o faigafaiva vao e soona fagotaina, leaga le pulea, vaivai le faamalosia, ma o le a faaauau pea ona afaina i taunuuga o suiga o le tau ma le sami. O le mea lea, o le faʻateleina o le manaʻoga mo iʻa o le a le faamalieina i le tapeina o iʻa i le vao. O le a fa'amalieina e le fa'ato'aga.

Ma, i le ala, o le televave o le fa'atupula'ia o fa'ato'aga "sea maketi" mo le taumafaina o i'a e le'i fa'aitiitia ai taumafaiga fagota vao i luga o le laupapa. Ole tele ole fa'ato'aga e mana'omia e le maketi e fa'alagolago ile falaoamata i'a ma le suau'u i'a ile fafaga e maua mai i'a vao e pei ona fa'amatala muamua. O le mea lea, e le mafai ona tatou fai atu o le gaosiga o faʻamaʻi o loʻo faʻaitiitia le mamafa o le fagotaina o le sami, ae e mafai pe a faʻalauteleina i auala e sili ona tatou manaʻomia: faʻafetaui manaʻoga mo le saogalemu o meaʻai mo le lalolagi. Toe foʻi mai, tatou te toe foʻi mai e vaʻavaʻai i le mea o loʻo tupu i le gaosiga sili, Saina. O le faʻafitauli i Saina o le faʻatupulaia o lona manaʻoga e sili atu le maualuga nai lo le averesi o le lalolagi. O le a faigata la ona faatumu le avanoa o le a oo mai i lena atunuu.

Mo se taimi umi nei, fai mai 4,000 tausaga, o Saina o loʻo faʻataʻitaʻiina faʻamaʻi; tele i tafatafa o vaitafe i laufanua valevalenoa o lo'o nonofo fa'atasi ai le fa'ato'aga o i'a ma fa'ato'aga o lea ituaiga. Ma, e masani lava, o le tu'ufa'atasiga sa fa'atusalia aoga mo i'a ma fa'ato'aga. O lo'o aga'i atu Saina ile atina'eina ole fa'ato'aga. O le mea moni, o le gaosiga o pisinisi tetele e mafai ona faauigaina o se tulaga le lelei o le carbon footprint, naʻo le mataupu tau felauaiga; po'o iai fo'i ni fa'atamaoaiga fa'atatau e fa'amalieina ai mana'oga.

SeaWeb 2012.jpg

[O se vaa o loo ui atu i le Uafu i Hong Kong (Ata: Mark J. Spalding)]
 

O le mea na matou aʻoaʻoina i le tumutumu, ma vaʻaia i luga o le malaga i le atunuʻu tele o Saina, o loʻo tele ma sili atu fofo fou i le luʻitau o le fua ma faʻafetaui le porotini ma manaʻoga maketi. I la matou malaga i le fanua na matou vaaia ai i latou o faʻapipiʻiina i le tele o nofoaga eseese. Na aofia ai le auala na maua mai ai lafumanu, le faia o mea'ai, fa'afaileleina, tausiga o le soifua maloloina o i'a, upega peni fou, ma faiga toe tapuni. O le pito i lalo e tatau ona tatou fa'aogaina vaega o nei fa'agaioiga e fa'amautinoa ai lo latou gafatia moni: Filifilia o ituaiga sa'o, fua fa'atekonolosi ma nofoaga mo le si'osi'omaga; fa'ailoaina mana'oga fa'ale-aganu'u fa'alotoifale (mea'ai ma le sapalai o tagata faigaluega), ma fa'amautinoaina le fa'atumauina manuia o le tamaoaiga. Ma, e tatau ona tatou vaʻavaʻai i le faʻatinoga atoa - o le faʻaputuina o aʻafiaga o le gaosiga o le gaosiga mai le faʻasoa faʻasoa i oloa maketi, mai le felauaiga i le vai ma le faʻaaogaina o le malosi.

O le SeaWeb, lea e talimalo ai i le fono faaletausaga, o loo sailia se “sapalai tumau, gafataulimaina o i’a o le sami” mo le lalolagi. I le tasi itu, e leai sa'u fa'auiga i lena manatu. Ae, e tatau ona tatou iloa uma o lona uiga o le faʻalauteleina o faʻamaʻi, nai lo le faʻalagolago i manu feʻai e faʻafetaui ai manaʻoga porotini o le faʻatupulaia o le faitau aofaʻi o le lalolagi. Atonu e manaʻomia ona tatou faʻamautinoa ua lava le iʻa vao i le sami e faʻasaoina ai le paleni o meaola faanatura, saunia mo manaʻoga i le tulaga faʻapitoa (saogalemu meaʻai), ma atonu e faʻatagaina se ituaiga o maketi taugofie laiti e le maalofia. Aua, e pei ona ou matauina i blogs talu ai, o le aveina o soʻo se manu feʻai i faʻatau pisinisi mo le taumafaina o le lalolagi e le mafai ona gafatia. E pa'u i taimi uma. O le i'uga, o mea uma i lalo o le maketi taugata ma luga atu o le seleselega fa'ale-lotoifale o le a fa'atupula'ia mai le fa'ato'aga.

I luga o le faʻaauauina o le tau ma aʻafiaga o le siʻosiʻomaga o le taumafaina o porotini mai meaʻai, masalo o se mea lelei. I'a fa'afaifa'ato'aga, e ui e le atoatoa, e sili atu le togi nai lo moa ma puaa, ma sili atu nai lo povi. Ole “sili ona lelei” ile vaega ole fa'ato'aga o i'a e ono ta'ita'iina uma vaega tetele o porotini aano o manufasi ile fua fa'atatau ole fa'atinoga. O le mea moni, e toetoe lava a leai se tala e pei ona fai mai Helene York (o Bon Apetit) i lana lauga e sili atu foi si o tatou paneta laitiiti pe afai tatou te 'ai le polotini aano o manufasi i a tatou meaʻai (e pei o le toe foi i se vaitaimi na avea ai le polotini o aano o manu ma mea taugata. ).

SeaWeb2012.jpg

O le fa'afitauli, e tusa ai ma le fa'amatalaga a le FAO, Rohana Subasinghe, o le vaega o fa'ato'aga e le o vave ona fa'amalieina mana'oga. O loʻo faʻatupulaia i le fua faatatau o le 4% i le tausaga, ae o lona faʻatupulaia o loʻo faʻagesegese i tausaga talu ai nei. Na ia vaʻaia se manaʻoga mo le 6% o le tuputupu aʻe, aemaise lava i Asia lea o loʻo faʻatupulaia vave ai le manaʻoga, ma Aferika o loʻo faʻamautuina ai meaʻai i le lotoifale e taua tele i le faʻatupulaia o le faʻaitulagi ma le tamaoaiga.

Mo la'u vaega, ou te fia vaai i le alualu i luma fou i totonu o le tagata lava ia, pulea le lelei o le vai, tele-ituaiga faiga ua fa'atinoina e maua ai galuega ma fa'amalieina mana'oga polotini i nofoaga i le taulaga lea e mafai ai ona fa'alelei lelei ia gaioiga mo le maketi i le lotoifale. Ma, ou te manaʻo e faʻalauiloa le faʻateleina o puipuiga mo manu feʻai o le sami e tuʻuina atu ai le taimi o le faiga e toe faʻaleleia ai mai le faʻatauga faʻatau pisinisi a tagata.

Mo le sami,
togi