I le aso 13 o Oketopa, na faʻatautaia ai e le Ocean Foundation se faʻataʻitaʻiga faʻatasi ma le Embassy o Finelani, le Embassy o Suetena, le Embassy o Iceland, le Embassy o Tenimaka ma le Embassy o Nouei. O le fa'amoemoe na faia e fa'aauau ai le malosi i le fa'atupuina o fa'anaunauga mo le fa'atosinaina o palasitika filogia e ui i le fa'ama'i. I se tulaga faʻapitoa, na aapa atu atunuu Nordic i isi itulagi o le lalolagi e faʻaauau le talanoaga i le lalolagi ma le vaega tumaoti.

Fa'atonuina e Mark J. Spalding, Peresetene o le Ocean Foundation, o le fa'amoemoe e aofia ai ni laulau e lua e sili ona lelei le fa'asoaina o va'aiga a le malo ma va'aiga a vaega tumaoti. O failauga na aofia ai:

  • Sui o le Iunaite Setete Chellie Pingree (Maine)
  • Failautusi a le Setete Maren Hersleth Holsen i le Matagaluega o le Tau ma le Siosiomaga, Nouei
  • Mattias Philipsson, Pule Sili mo Swedish Plastic Recycling, Sui o le Swedish Delegation for Circular Economy
  • Marko Kärkkäinen, Ofisa Sili Faapisinisi, Global, Clewat Ltd. 
  • Sigurður Halldórsson, Pule Sili o le Pure North Recycling
  • Gitte Buk Larsen, Pule, Taitaifono o le Komiti Faatino ma le Atinaʻeina o Pisinisi ma le Maketi Faʻatonu, Aage Vestergaard Larsen

E silia ma le selau tagata auai na potopoto e auai i se talanoaga ma taʻitaʻi taʻitasi e talanoaina ai le luʻitau o le filogia o le palasitika o le lalolagi. I le aotelega, o le fonotaga na manaʻomia le toe faʻaleleia o vaʻa faavae i tulafono faʻavaomalo ma faiga faʻavae talafeagai mo le faʻafefeina o le filogia o le sami e ala i le faʻafesoʻotaʻi o nei vaaiga e lua. O mea taua mai le talanoaga a le panel e aofia ai:

  • O palasitika e iai sona sao taua i le sosaiete. Ua faaitiitia le gau, faaitiitia le carbon footprint o felauaiga, ma e taua tele mo le saogalemu lautele ma le soifua maloloina, aemaise lava pe a tatou feagai ma le lalolagi COVID pandemic. Mo na palasitika taua i o tatou olaga, e tatau ona tatou mautinoa e mafai ona toe faʻaaogaina ma toe faʻaaogaina;
  • E mana'omia ni auivi manino ma lelei i fua fa'ava-o-malo, fa'alotoifale, ma fa'alotoifale e ta'ita'ia ai le au gaosi oloa ma le fa'atinoina o polokalame toe fa'aaogaina. O le alualu i luma lata mai ma le Basel Convention faavaomalo ma Save Our Seas Act 2.0 i le Iunaite Setete o loʻo faʻagasolo uma i tatou i le itu saʻo, ae o loʻo tumau pea galuega faaopoopo;
  • E mana'omia e le nu'u le va'aiga atili i le toe fa'avasegaina o palasitika ma oloa tatou te faia mai le palasitika, e aofia ai le su'esu'eina o isi mea e mafai ona fa'aleagaina e pei ole cellulose e fa'avae i luga ole la'au e ala i faiga tau vaomatua gafataulimaina, ma isi. Ae ui i lea, o le fa'afefiloi o mea e mafai ona fa'aleagaina i totonu o le otaota o lo'o fa'aopoopoina ai lu'itau mo le toe fa'aaogaina masani;
  • O otaota e mafai ona avea ma punaoa. O auala fou mai le vaega tumaoti e mafai ona fesoasoani ia i tatou e faʻaitiitia le faʻaogaina o le malosi ma faʻalauteleina i nofoaga eseese, peitaʻi, o tulafono faʻatonutonu eseese ma faʻavae tau tupe e faʻatapulaʻa ai le faʻaogaina o nisi tekinolosi;
  • E mana'omia ona tatou atia'e ni maketi sili atu mo oloa toe fa'aaogaina ma le tagata fa'atau ta'ito'atasi ma fuafua ma le toto'a le sao o fa'aosofiaga tau tupe e pei o fesoasoani e faafaigofie ai lena filifiliga;
  • E leai se fua e tasi e fetaui ma fofo uma. E mana'omia uma le toe fa'aaogāina fa'ainisinia fa'ale-aganu'u ma auala fou i le toe fa'aaogaina o vaila'au e fa'afetaui ai le tele o otaota leaga e aofia ai le tele o polymers fefiloi ma mea fa'aopoopo;
  • O le toe fa'aaogaina e le tatau ona mana'omia se tikeri fa'ainisinia. E tatau ona tatou galulue agai i se faiga fa'ava-o-malo o le fa'ailoga manino mo le toe fa'aaogaina ina ia mafai ai e tagata fa'atau ona fai la latou vaega i le fa'avasegaina o otaota mo le fa'afaigofieina o galuega;
  • E tatau ona tatou aʻoaʻoina mai mea o loʻo faia e lōia i le alamanuia, ma tuʻuina atu faʻamalosi e galulue ai ma le vaega lautele, ma
  • O atunuu i Nordic o loʻo i ai le faʻamoemoe e talia se faʻatonuga e faʻatalanoaina se maliega fou a le lalolagi e puipuia ai le filogia o palasitisi i le isi avanoa i le UN Environmental Assembly.

O le a le isi

E ala mai ia i matou Toe Fuaina o Plastics Initiative, O le Ocean Foundation e tulimatai atu i le faʻaauauina o talanoaga ma le au faipule. 

I le amataga o le vaiaso a sau, i le aso 19 Oketopa 2020, o le a tatalaina ai e le Nordic Council of Environment and Climate Ministers se Lipoti a Nordic: Elemene e ono tutupu i se Maliega Fou i le Lalolagi e Puipuia le Filogia Faila. O le mea na tupu o le a faʻasalalau mai i la latou upega tafaʻilagi i NordicReport2020.com.