Saunia e: Mark J. Spalding, Kathryn Peyton ma Ashley Milton

O lenei blog na fa'aalia muamua ile National Geographic's Vaaiga o le Vasa

O fasifuaitau e pei o “lesona mai aso ua mavae” po o le “aʻoaʻoina mai le tala faasolopito anamua” e mafai ona faapupulaina ai o tatou mata, ma tatou temo atu ai i manatuaga o vasega o tala faasolopito le manaia po o le viliina o faamaumauga o le TV. Ae i le tulaga o le fagafao, o sina poto fa'asolopito e mafai ona fa'afiafia ma fa'amalamalama.

E le fou le faiga o i’a; ua faia mo le tele o seneturi i le tele o aganuu. Sa fafagaina e tagata Saina anamua ni fei o anufe ma nimphs i kapo na tausia i vaituloto i faatoaga anufe silika, sa fai e tagata Aikupito le tilapia o se vaega o la latou tekinolosi faauiuina, ma sa mafai e tagata Hawaii ona fai faatoaga le tele o ituaiga e pei o le susu, anae, ula, ma paa. Ua maua fo'i e tagata su'esu'e su'esu'e fa'amaoniga mo le fa'ato'aga i totonu o sosaiete a Mayan ma tu ma aga a nisi nu'u o Amerika i Matu.

O le uluai pa tele o le si'osi'omaga i Qianxi, Hebei Saina. Ata mai iStock

O le fa'ailoga mo fa'amaumauga tuai e uiga i fa'ato'aga i'a e alu i ōmea, lea tatou te iloa na tupu i le amataga o le 3500 T.L.M., ma e oo atu i le 1400 T.L.M., ua mafai ona tatou maua faamaumauga o moliaga faasolitulafono o tagata gaoi iʻa. I le 475 TLM, na tusia ai e se tagata fai pisinisi i'a (ma le ofisa pule o le malo) e igoa ia Fan-Li le tusi muamua lauiloa i le faʻatoʻaga o iʻa, e aofia ai le faʻasalalauina o le fausiaina o vaituloto, filifiliga o meaʻai ma le tausiga o vaituloto. E tusa ai ma lo latou poto masani i le fagafa'ato'aga, e le o se mea e ofo ai le fa'aauau pea o Saina, i le mamao, o le tele o gaosiga o oloa fa'a-vaivai.

I Europa, na faatoʻaina e tagata maualuluga o Roma ia iʻa i a latou faatoʻaga tetele, ina ia mafai ai ona faaauau pea ona latou olioli i meaʻai mauʻoa ma eseese pe a latou lē o iai i Roma. O i'a e pei o anae ma i'a sa teu i vaituloto e ta'ua o “stews”. O le manatu o le vaituloto na faʻaauau pea i le Middle Ages i Europa, aemaise lava o se vaega o tu ma aga faʻatoʻaga i monasteries, ma i tausaga mulimuli ane, i totonu o le maota. Fa'ato'a fa'ama'i fa'ama'i na fa'ata'atia, a itiiti mai o se vaega, e fa'aopoopo i le fa'aitiitiga o fa'atauga o i'a vao, o se autu fa'asolopito o lo'o fa'alogoina tele i aso nei, a'o tatou fa'afeagai ma a'afiaga o le fa'aitiitia o i'a vao i le lalolagi atoa.

E masani ona fa'aogaina e sosaiete le fa'ato'aga e fa'afetaui i le fa'atupula'ia o le faitau aofa'i, suiga o le tau ma fa'asalalauga fa'aleaganu'u, i auala fa'apitoa ma gafataulimaina. O fa'ata'ita'iga fa'asolopito e mafai ona fa'aosofia ai i tatou e fa'amalosia le fa'ato'aga e fa'atumauina le si'osi'omaga ma fa'avaivai ai le fa'aogaina o vaila'au fa'ama'i ma le fa'aleagaina o le faitau aofa'i o le sami vao.

Fa'ato'aga talo i luga o le mauga o le motu o Kauai. Ata mai iStock

Faataitaiga, vaituloto talo i uta o Hawaii sa fa'aaogaina e totō ai le tele o i'a masima ma i'a fou, e pei o le anae, silver perch, gobies Hawaii, prawns ma algae lanu meamata. O vaituloto sa fafaga i alia tafe mai vai fa'asu'i fa'apea foi ma vaituloto na faia e lima e feso'ota'i ma le sami lata ane. Sa matua’i fua tele, fa’afetai ona o le toe fa’atumuina o punavai fa’apea fo’i fa’aputuga o talo ua totō e lima i pito, lea na toso mai ai iniseti mo i’a e ‘ai.

Na faia fo'i e tagata Hawaii ni faiga fa'ato'aga fa'afaifa'ato'aga fa'apea fo'i vaituloto e fa'ato'aga ai i'a o le sami. O vaituloto o le sami na fausia i le fausiaina o se taligalu, e masani ona fausia i amu poo le lava maa. O algae Coralline na aoina mai le sami na faʻaaogaina e faʻamalosia ai puipui, aua e fai ma sima masani. O vaituloto o le sami o lo'o i ai meaola uma o le a'au muamua ma lagolagoina le 22 ituaiga. O alavai fou e fausia i fafie ma fern na mafai ai ona ui atu vai mai le sami, faapea foi ma i'a laiti, e ui atu i le puipui o le alavai i totonu o le vaituloto. O fa'alava e taofia ai le toe fo'i mai o i'a matutua i le sami ae fa'ataga ai fo'i i'a laiti i totonu o le vai. E seleseleina iʻa i lima po o upega i le tautotogo, pe a taumafai e toe foʻi i le sami mo le fafaga. O vaituloto na mafai ai ona fa'aauau pea ona toe fa'aputu i'a mai le sami ma fa'amama otaota ma otaota e fa'aaoga ai le vai fa'alenatura, ma e tau leai ni tagata.

Na faia e tagata Aikupito anamua a auala e tanu ai fanua pe tusa o le 2000 TLM lea o lo'o matua maualuga lava, toe maua mai le 50,000ha o eleele masima ma lagolagoina le silia ma le 10,000 aiga. I le taimi o le tautotogo, o vaituloto tetele e fausia i eleele masima ma lolovaia i vai fou mo le lua vaiaso. Ona tafe lea o le vai ma toe lolovaia. A mae'a ona lafoa'i le lologa lona lua, ona fa'atumu loa lea o vaituloto i le 30cm o le vai ma fa'aputu i tamai anae o lo'o maua i le sami. E fa'atonutonu e le aufaifa'ato'aga i'a le masima e ala i le fa'aopoopoina o le vai i le vaitau atoa ma e le mana'omia le fa'apalapala. E tusa ma le 300-500kg/ha/tausaga o i'a e seleseleina mai ia Tesema e oo atu ia Aperila. O le fa'asalalauina e fa'atino pe a o'o i lalo le salinity maualalo o le vai e fa'amalosi ai le maualuga o le masima o le eleele. O tausaga ta'itasi pe a uma le seleselega o le tautotogo e siaki le palapala e ala i le fa'aofiina o se lala eucalyptus i le palapala o le vaituloto. Afai e mate le lala ona toe fa'aaogaina lea o le fanua mo le fa'ato'aga mo se isi vaitau; afai e ola le lala ua iloa e le au faifaatoaga ua toe maua le eleele ma ua sauni e lagolago ai fua o faatoaga. O lenei faiga fa'ato'aga e toe maua mai ai le palapala ile tolu i le fa tausaga, fa'atusatusa ile 10 tausaga e mana'omia e isi faiga fa'aoga ile itulagi.

Seti opeopea o fale fa'ato'aga o lo'o fa'atautaia e le Yangjiang Cage Culture Association Ata na pueina e Mark J. Spalding

O nisi o fa'agai'a anamua i Saina ma Taialani na fa'aaogaina le mea lea ua ta'ua nei fa'ato'a tu'ufa'atasiga tele-trophic fa'afaivai (IMTA). O faiga IMTA e mafai ai ona toe pu'e mai mea'ai ma otaota e le'i 'aina o se ituaiga e mana'omia, e mafai ona fa'atau, e pei o ula po'o i'a, ma fa'aliliu e fai ma fa'afuifu, fafaga ma malosi mo la'au fa'ato'aga ma isi manu fa'ato'aga. O faiga IMTA e le gata i le tamaoaiga; latou te fa'aitiitia fo'i nisi o itu e sili ona faigata o fa'afaifa'ato'aga, e pei o otaota, fa'aleagaina o le si'osi'omaga ma le tumutumu.

I Saina anamua ma Taialani, o se faatoaga e tasi e mafai ona tausia ni ituaiga se tele, e pei o pato, moa, puaa ma iʻa aʻo faʻaogaina le anaerobic (e aunoa ma le okesene) faʻamaʻi ma toe faʻaaogaina otaota e maua ai le lafulemu lauʻeleʻele ma faʻatoʻaga lea e lagolagoina ai faʻatoʻaga olaola. .

Lesona E Mafai Ona Tatou A'oa'oina Mai Fa'atekonolosi Fa'agai'a Anamua

Fa'aaogā mea'ai fa'ato'aga nai lo i'a vao;
Fa'aaogā faiga fa'aputuga tu'ufa'atasi e pei ole IMTA;
Fa'aitiitia le fa'aleagaina o le nitrogen ma vaila'au e ala ile fa'ato'aga tele-trophic;
Fa'aitiitia le sola o i'a fa'ato'aga i le vao;
Puipuia nofoaga i le lotoifale;
Faʻamalosia tulafono ma faʻateleina le manino;
Toe fa'ailoa faiga fa'ato'aga/fa'ato'aga ua fa'amamalu ile taimi ma fa'ata'ita'i (Egyptian Model).