O tausaga taʻitasi i le taimi lea, matou te faʻaaluina se taimi e manatua ai le osofaʻiga i Pearl Harbor lea na faateʻia ai le Iunaite Setete i totonu o le Pasefika i le Taua Lona Lua a le Lalolagi. I le masina na teʻa nei, na ou maua ai le avanoa e auai ai i se taloina a i latou o loʻo matua punouai pea i le maeʻa o taua ua mavae, aemaise lava le Taua Lona Lua a le Lalolagi. O le Komiti a Loia mo le Faasaoina o Measina Faaleaganuu na faia lana fonotaga faaletausaga i Uosigitone, DC O le tausaga nei na faailogaina ai e le fono le 70 tausaga o Taua o le Sami Amu, Midway, ma Guadalcanal ma sa agavaa. Mai le Faomea i le Faasaoina: O le Tala Le mafaamatalaina o Measina Faaleaganuu, Taua Lona Lua a le Lalolagi, ma le Pasefika.

O le aso muamua o le konafesi na taulaʻi i le taumafaiga e toe faʻafesoʻotaʻi faatufugaga ma mea taua ma o latou uluai tagata e ona ina ua uma ona ave i le taimi o le taua. O lenei taumafaiga ma le faanoanoa ua le mafai ona atagia ai le taumafaiga e foia faʻatusatusaga gaoi i totonu o fale mataaga Europa. O le tele o le salalau atu o le faafanua o le Pasefika, le faailogalanu, le faatapulaaina o faamaumauga o le umiaina, ma le manao e faauo atu ia Iapani o se paaga e tetee atu i le tuputupu ae o faiga faa-Komunisi i Asia, na aumaia uma ai ni luitau faapitoa. Ae paga lea, o le auai foi o le au aoina faatufugaga Asia ma le au tausi mea i le toe faafoiina ma le toe faaleleia o e na itiiti le filiga nai lo le mea na tatau ona i ai ona o feeseeseaiga o aia. Ae na matou faalogo e uiga i galuega ofoofogia a tagata e pei o Ardelia Hall o le na tuutoina atu le tele o taleni ma le malosi o se taumafaiga e toe faafoi mai ai se tamaitai e toatasi i lana matafaioi o le Faamanatuga, Fine Arts, ma Archives faufautua i le Matagaluega a le Setete i le taimi ma le tele o tausaga mulimuli ane WW II. .

O le aso lona lua na tuuto atu i le taumafaiga e faailoa, puipuia, ma suesue i vaalele, vaa, ma isi measina faamiliteli i totonu ina ia malamalama atili ai i lo latou talafaasolopito. Ma, ia talanoaina le luitau o le suauu, pulu ma isi liki mai vaa goto, vaalele, ma isi vaʻa aʻo latou pala i lalo o le vai (o se laulau sa i ai la matou sao i le konafesi).

O le Taua Lona Lua a le Lalolagi i le Pasefika e mafai ona taʻua o se taua i le vasa. O taua na faia i motu ma motu, i luga o le vasa ma i faga ma sami. O Fremantle Harbour (Australia i Sisifo) na talimalo i le pito sili ona tele o va'a Pasefika mo le US Navy mo le tele o le taua. Na avea lea motu ma lea motu ma 'olo malosi o le tasi itu'au po'o le isi. O nu'u fa'apitonu'u na leiloa vaega e le mafaitaulia o latou measina fa'aleaganu'u ma atina'e tetele. E pei o totonu

o taua uma, aai ma taulaga ma nuu na matua suia ona o fana, afi, ma pomu. E faapena foʻi le umi o aʻau, atoll, ma isi punaoa faalenatura a o paʻu vaa, paʻuʻu vaalele, ma paʻuʻū ai pomu i le vai ma le pito o le sami. E silia ma le 7,000 vaa faapisinisi Iapani na o ia na magoto i le taimi o le taua.

E faitau sefulu afe va'a ma va'alele ua pa'u i lalo o le sami ma i nofoaga mamao i le Pasefika atoa. O le tele o mea malepelepe ua fai ma sui o le tuugamau o i latou sa i luga o le vaa ina ua oo mai le iuga. E talitonuina e toʻaitiiti e le atoatoa, ma o lea, e toʻaitiiti e faʻaalia se lamatiaga o le siosiomaga poʻo se avanoa e foia ai soʻo se mealilo tumau e uiga i le taunuuga o se fitafita. Ae o lena talitonuga e ono faʻalavelaveina ona o le leai o ni faʻamatalaga - matou te le iloa tonu poʻo fea o loʻo i ai mea leaga uma, e tusa lava pe matou te iloa lautele le mea na tupu ai le goto poʻo le eleele.

O nisi o failauga i le konafesi na talanoaina atili ai luitau. O se tasi o lu'itau o le umiaina o le va'a ma aia tatau fa'alotoifale i le mea na goto ai le va'a. Ua faatupulaia pea, ua faapea mai tulafono faava-o-malo o so o se vaa lava e pulea e le malo o meatotino a lena malo (tagai, mo se faaaoaoga, le US Sunken Military Craft Act o le 2005)—e tusa lava po o fea e goto ai, tafea i lalo, po o le vasa. E fa’apea fo’i so’o se va’a o lo’o lisi atu i le malo i le taimi o le fa’amoemoe. I le taimi lava e tasi, o nisi o nei faʻalavelave ua nofo i ogasami o le lotoifale mo le silia ma le ono sefulu tausaga, ma atonu ua avea ma se alaga itiiti o tupe maua a le lotoifale e avea ma faʻafiafiaga maulu.

O va'a uma po'o va'alele ua fa'atusalia se vaega o le tala fa'asolopito ma measina a le atunu'u. O tulaga eseese o le taua ma le taua fa'asolopito o lo'o tu'uina atu i va'a eseese. O le tautua a Peresitene John F. Kennedy i luga o le PT 109 e mafai ona sili atu lona taua nai lo isi lua selau PT sa fa'aaogaina i le Falemata'aga a le Pasefika.

O le a la le uiga o lea mea mo le sami i aso nei? Na ou faʻatautaia se laulau na vaʻavaʻai faapitoa i le faʻatalanoaina o le faʻafefe o le siosiomaga mai vaʻa ma isi vaʻa goto mai le Taua Lona Lua a le Lalolagi. O le au faipule e toatolu o Laura Gongaware (o le Tulane University Law School) o ia lea na faatulagaina le talaaga ma se aotelega o fesili faaletulafono e ono tulai mai i lalo o le tulafono a Amerika ma faava o malo i le taliina o atugaluga ua tuuina mai e se vaa goto e ono lamatia ai le siosiomaga o le gataifale. i luga o pepa talu ai nei sa ia tusia ai ma Ole Varmer (Loia Faufautua Vaega Faava-o-malo Ofisa o le Faufautua Lautele). Na sosoo ai ma Lisa Symons (Ofisa o National Marine Sanctuaries, NOAA) o lana folasaga na taulaʻi i le auala na fausia e le NOAA e faʻaitiitia ai le lisi o le 20,000 nofoaga e ono faʻaleagaina i ogasami o Amerika i lalo ifo o le 110 e manaʻomia le suʻesuʻeina ma le totoa. mo mea o lo'o iai pe fa'aleagaina. Ma, Craig A. Bennett (Faʻatonu, National Pollution Funds Center) tapunia ma se vaaiga lautele o le auala ma le taimi e mafai ai ona faʻaogaina le faʻaputugatupe o aitalafu faʻamaʻa suauʻu ma le Suauʻu Faʻaleagaina o le 1990 e faʻatalanoa ai popolega o vaʻa goto o se lamatiaga o le siosiomaga.

I le faaiuga, aʻo tatou iloa le faʻafitauli o le siosiomaga o le suauʻu, uta matautia, pulufana, mea faigaluega o loʻo i ai mea matautia, ma isi mea o loʻo i luga poʻo totonu o vaʻa a le militeri ua goto (e aofia ai vaʻa faʻatau), matou te le iloa ma le mautinoa poʻo ai e mafai ona nafa. mo le puipuia o le afaina o le soifua maloloina o le siosiomaga, ma/po o ai e noatia pe a tupu sea afaina. Ma, e tatau ona tatou faapaleni le taua fa'asolopito ma/po o le aganuu o fa'atafunaga o le Taua Lona Lua i le Pasefika? E fa'afefea ona fa'aaloalo le fa'amama ma le puipuia o le fa'aleagaina o measina ma tulaga tu'ugamau a le militeri o va'a a le militeri ua goto? Matou i le Ocean Foundation e talisapaia lenei ituaiga avanoa e aʻoaʻo ai ma galulue faʻatasi i le taliina o nei fesili ma le mamanuina o se faʻavae e foia ai feeseeseaiga e ono tulaʻi mai.