Ua leva ona ou fefe i lenei aso, o le "lesona aʻoaʻoina" postmortem panel: "Faasao, finauga ma le lototele i le Upper Gulf o Kalefonia: tau le vaquita vortex"

Sa tiga lo’u loto a o ou faalogo atu i a’u uo ma au uo ua leva ona faigaluega, o Lorenzo Rojas-Bracho1 ma Frances Gulland2, o latou leo ​​gau i luga o le pulelaa e lipotia ai lesona na aʻoaʻoina mai le toilalo o taumafaiga e laveai le Vaquita. O i latou, i le avea ai o se vaega o le 'au toe faʻaleleia faavaomalo3, ma le toatele o isi ua taumafai malosi e laveai lenei tamai popoise tulaga ese e maua na o le itu i matu o le Fagaloa o Kalefonia.

I le lauga a Lorenzo, na ia taʻua ai le lelei, le leaga ma le leaga o le tala Vaquita. O lenei fa'alapotopotoga, o su'esu'ega o meaola o meaola o le gataifale ma tagata su'esu'e i le si'osi'omaga na latou faia ni fa'asaienisi mata'ina, e aofia ai le atina'eina o auala fou e fa'aoga ai leo e faitau ai nei popoise lamatia ma fa'amatala ai lo latou lautele. I le amataga, na latou faʻamaonia ai o le Vaquita ua paʻu ona o lo latou malemo aʻo saisaitia i upega fagota. O lea, na faʻamautu ai foʻi e le faasaienisi e faapea o le vaifofo e foliga mai e faigofie lava o le taofi lea o faigafaiva i lena mea i le nofoaga o Vaquita—o se vaifofo na fuafuaina ina ua sili atu i le 500 le numera o Vaquita.

IMG_0649.jpg
Vaquita talanoaga a le vaega i le 5th International Conference on Marine Mammal Protected Areas.

O le leaga o le le mafai e le malo o Mekisiko ona puipuia moni le Vaquita ma lona malumalu. O le tele o tausaga o le le naunau e gaoioi e laveai le Vaquita e pulega fagota (ma le malo o le atunuu) o lona uiga o le le mafai ona faaitiitia le iʻa ma le le mafai ona taofia le au fagogota mai le faasao o Vaquita, ma le le taofia o faiga faiva faasolitulafono o le Totoaba ua lamatia, e fa'atau atu i le maketi uliuli ona fuga fa'afefete. O le leai o se finagalo fa'apolokiki o se vaega totonugalemu o lenei tala, ma o le mea lea o se faʻalavelave tutotonu.

O le mataga, o le tala o le pi’opi’o ma le matape’ape’a. E le mafai ona tatou le amanaiaina le matafaioi lata mai a le au faʻatau fualaau faasaina i le fefaʻatauaʻiga o faʻafefe o le iʻa o le Totoaba, totogi tagata faifaiva e soli le tulafono, ma le faʻafefeina o ofisa faʻamalosia e oʻo atu ma aofia ai le Neivi Mekisiko. O lea faiga pi’opi’o na fa’alautele atu i ofisa o le malo ma tagata faifaiva ta’ito’atasi. E moni o le fefa'ataua'iga o meaola o se mea o atina'e lata mai nei, ma o lea, e le'o avea ai ma 'alofaga mo le leai o se loto fa'apolokiki e pulea se nofoaga puipuia ina ia mautinoa e maua moni ai le puipuiga.

O le faʻaumatia o le Vaquita e leʻo faʻatatau i le siʻosiʻomaga ma le biology, ae e uiga i le leaga ma le mataga. E faatatau i le mativa ma faiga pi’opi’o. E le lava le faasaienisi e faamalosia ai le faaaogaina o mea ua tatou iloa i le faasaoina o se ituaiga.

Ma o loʻo matou vaʻavaʻai i se lisi faʻanoanoa o isi ituaiga o loʻo lamatia i le faʻaumatia. I se tasi faʻataʻitaʻiga, na faʻaalia ai e Lorenzo se faʻafanua na faʻapipiʻi ai le mativa i le lalolagi atoa ma faʻailoga piʻopiʻo ma tamaʻi cetaceans lamatia. Afai e i ai so tatou faʻamoemoe e faʻaolaina le isi manu nei, ma le isi, e tatau ona tatou mafaufau pe faʻafefea ona foia le mativa ma le piʻopiʻo.

I le 2017, na puʻeina ai se ata o le peresitene o Mekisiko (o lona malosi tele), Carlos Slim, o se tasi o tagata sili ona mauoa i le lalolagi, ma le ofisa pusa pusa ma le tagata faʻasao tuuto Leonardo DiCaprio ao latou tautino e fesoasoani e laveai le Vaquita, lea. i le taimi e tusa ma le 30 manu, mai le 250 i le 2010. E leʻi tupu, e leʻi mafai ona latou faʻapotopotoina le tupe, o fesoʻotaʻiga e oʻo atu, ma le loto faʻapolokiki e manumalo ai i le leaga ma le leaga.

IMG_0648.jpg
Fa'asolo mai le talanoaga a le Vaquita i le 5th International Conference on Marine Mammal Protected Areas.

E pei ona tatou iloa lelei, o le fa'atauina o vaega o manu e seasea ma fa'aleagaina e masani ona ta'ita'i atu ai i tatou i Saina ma o le Totoaba o lo'o puipuia e le lalolagi atoa. Ua taofia e le pulega a Amerika le faitau selau o pauna o aau aau e tusa ma le sefulu miliona tala Amerika, ina ua ave faananā i luga o le tuaoi ina ia tafe atu i le Pasefika. I le taimi muamua, e lei galulue faatasi le malo o Saina i le talanoaina o le mataupu o Vaquita ma Totoaba o le fuga o le fue, ona ua le maua e se tasi o ona tagatanuu le avanoa e fausia ai se nofoaga i se isi nofoaga puipuia i saute i le Fagaloa o Kalefonia. Peita’i, ua pu’e fa’apagota ma molia e le malo o Saina ona tagatanu’u o lo’o avea ma vaega o le mafia fa’asolitulafono o Totoaba. Mekisiko, faʻanoanoa, e leʻi faʻasalaina se tasi, i se taimi.

O ai la e sau e feagai ma le leaga ma le mataga? O lo'u tomai faapitoa, ma le mafuaaga na valaaulia ai au i lenei fonotaga4 o le talanoa lea e uiga i le fa'atumauina o le fa'atupeina o nofoaga puipuia o le gataifale (MPAs), e aofia ai ma mamarine mammals (MMPAs). Matou te iloa o nofoaga puipuia lelei i luga o le eleele poʻo le sami e lagolagoina ai le tamaoaiga faʻapea foi ma le puipuiga o meaola. O se itu o lo matou atugaluga o le le lava o tupe mo le faasaienisi ma le pulega, o lea e faigata ai ona mafaufau pe faapefea ona faatupeina le feagai ai ma le leaga ma le mataga.

O le a le tau? O ai e te fa'atupeina e fa'atupu ai pulega lelei, loto fa'apolokiki, ma fa'ato'ilaloina faiga pi'opi'o? E fa'afefea ona fa'atupuina le naunau e fa'amalosia le tele o tulafono o lo'o i ai ina ia sili atu le tau o gaioiga fa'asolitulafono nai lo a latou tupe maua ma fa'atupuina ai le tele o fa'aosofiaga e tulituliloa galuega fa'ale-tamaoaiga?

E iai le fa'amuamua mo le faia o lea mea ma e manino lava e mana'omia le fa'afeso'ota'i i MPA ma MMPA. Afai tatou te naunau e luiina le fefaatauai o meaola ma vaega o manu, o se vaega o le taua faasaga i le faatauina atu o tagata, fualaau faasaina ma fana, e tatau ona tatou faia se sootaga tuusao i le matafaioi a MPA o se tasi o meafaigaluega i le faalavelaveina o ia fefaatauaiga. E tatau ona fa'atupuina le taua o le fa'atupuina ma le fa'amautinoaina o le lelei o MPA e fai ma mea faigaluega e puipuia ai fa'apea fefa'ataua'iga pe afai o le a lava le fa'atupeina e fa'atino ai sea matafaioi fa'alavelave.

totoaba_0.jpg
Vaquita maua i upega fagota. Ata fa'aaloaloga a: Marcia Moreno Baez ma Naomi Blinick

I lana tautalaga, na faamatalaina ai ma le faaeteete e Dr. Frances Gulland le filifiliga tiga e taumafai e pueina nisi o Vaquitas ma taofia i latou i le faatagataotauaina, o se mea e malaia i le toetoe lava o tagata uma o loʻo galulue i nofoaga puipuia o le gataifale ma faasaga i le tafeaga o mamama o le gataifale mo le faʻaalia (e aofia ai ma ia). .

O le tama'i povi muamua na matua popole lava ma sa'oloto. E lei toe vaaia le tamai povi talu mai lena taimi, e lei lipotia mai foi ua oti. O le manu lona lua, o se fafine matua, na vave ona amata faʻaalia faailoga taua o le popole ma faʻasaʻolotoina. Sa vave ona liliu 180° ma toe aau atu i lima o i latou na tatalaina o ia ma maliliu ai. O se necropsy na faaalia ai o le tamaitai e 20 tausaga le matua na maua i le fatu fatu. Na fa'ai'u ai le taumafaiga mulimuli e lavea'i le Vaquita. Ma o lea, e toʻaitiiti lava tagata na paʻi atu i se tasi o nei popoise a o latou ola.

O le Vaquita e leʻi faʻaumatia, e leai se faʻamatalaga aloaia e oʻo mai mo sina taimi. Ae ui i lea, o le mea tatou te iloa o le Vaquita atonu o le a malaia. Na fesoasoani tagata i meaola e toe faʻaleleia mai le laʻititi laʻititi, ae o na ituaiga (e pei o le California Condor) na mafai ona fafaga i le tafeaga ma faʻasaʻoloto (silasila i le pusa). E foliga mai foi ua mou atu le Totoaba-o lea i’a uiga ese ua uma ona faamata’uina e ala i le soona fagotaina ma le leiloa o le tafe mai o le vai fou mai le Vaitafe o Colorado ona o le liliu ese mai galuega a tagata.

Ou te iloa e leʻi fiu lava aʻu uo ma paaga na faia lenei galuega. O i latou o toa. O le toatele o i latou ua lamatia o latou ola e narco, ma ua faaleagaina e le au faifaiva. O le fiu e le o se filifiliga mo i latou, ma e le tatau ona avea ma se filifiliga mo soo se tasi o i tatou. Ua tatou iloa o le Vaquita ma le Totoaba, ma isi ituaiga uma e faalagolago i tagata e foia ai le taufaamatau o lo latou ola na faia e tagata. E tatau ona tatou taumafai e fa'atupuina le naunau fa'atasi e fa'aliliu mea ua tatou iloa ile puipuiga ma le toe fa'aleleia o ituaiga; e mafai ona tatou taliaina i le lalolagi atoa le matafaioi mo taunuuga o le matapeapea faaletagata; ma ia mafai ona tatou auai uma i taumafaiga e faalauiloa le lelei, ma faasalaina le leaga ma le leaga.


1 Comisión Nacional para el Conocimiento y Uso de la Biodiversidad, Mekisiko
2 Nofoaga Autu o le Gataifale, ISA
3 CIRVA—Comité Internacional para la Recuperación de la Vaquita
4 Le 5th International Congress on Marine Mammal Protected Areas, i Costa Navarino, Eleni