WASHINGTON, DC, Ianuari 8, 2020 – Ia fa'ailogaina le lona lua o le International Ocean Acidification Day of Action, O le Ocean Foundation (TOF), i le faiga faapaaga ma le Amapasa o Niu Sila, na talimalo ai i se potopotoga a sui o le malo e faaosofia ai le gaioiga ma le faamalo atu i atunuu ma nuu ua faia ni tautinoga e foia ai le luitau o le lalolagi o le acidification o le sami. O le aso o le gaioiga na faia i le aso 8 o Ianuari e fai ma sui o le 8.1, o le pH o loʻo iai nei o lo tatou vasa.

I le taimi o le mea na tupu, na tatalaina ai e le TOF le Ocean Acidification Guidebook For Policymakers, ose lipoti atoatoa ile tulafono ole fa'asa'o ole sami ile tulaga fa'ava-o-malo, fa'aitulagi, atunu'u, ma fa'alotoifale laiti. E tusa ai ma le TOF's Program Officer, Alexis Valauri-Orton, "o le sini o le tuʻuina atu lea o faʻataʻitaʻiga faiga faʻavae ma faʻataʻitaʻiga e mafai ai e le au fai tulafono ona suia manatu i galuega." E pei ona taʻua e Valauri-Orton, “mai le papaʻu e oo atu i le loloto o lo tatou paneta lanumoana, ua vave ona suia le kemisi o le vasa na i lo se isi lava taimi i le talafaasolopito o le lalolagi. Ma e ui o lenei suiga i le kemisi - ua taʻua o le Ocean acidification (OA) - atonu e le o vaaia, o ona aʻafiaga e leai. O le mea moni, o le vasa ua 30% sili atu le suka i aso nei nai lo le 200 tausaga talu ai, ma e sili atu le faʻasaʻo nai lo se isi lava taimi i le talafaasolopito o le lalolagi.1

I le iloaina o lenei faʻafitauli faʻavaomalo e manaʻomia ai gaioiga faʻavaomalo, na faʻalauiloaina ai e le TOF le aso muamua o le International OA Day of Action i le Maota o Suetena ia Ianuari o le 2019. O le mea na tupu na faia i le faiga faapaaga ma le lagolago mai le Malo o Suetena ma Fiti, o latou taʻitaʻi faʻatasi. i luga o le fa'asao o le sami e aofia ai le talimalo fa'atasi i le Sustainable Development Goal (SDG) 14 Ocean Conference i Malo Aufaatasi i le 2017. O le fa'avaeina o lena malosi, o le fa'atasiga o lenei tausaga na fa'aalia ai nisi o ta'ita'i sili ona malolosi o le lalolagi i le ta'imua i le tetee atu i le malosi o le OA. . O le talimalo o lenei tausaga, o Niu Sila, o loʻo avea ma taʻitaʻi o le Commonwealth's Blue Charter Action Group on Ocean Acidification, ma ua faʻafaigaluegaina i le fausiaina o le malosi i le OA i atumotu o le Pasefika. O le failauga fa'apitoa, Jatziri Pando, o le Ofisa Sili o le Aufaigaluega a le Komiti o le Siosiomaga, Punaoa Faanatura, ma Suiga o le Tau i le Senate Mekisiko. O lo'o galulue le Komiti ma le TOF e mamanuina se faiga fa'avae a le atunu'u mo le su'esu'eina ma le tali atu i le OA i Mekisiko.

O le OA o loʻo avea ma faʻamataʻu i le taimi nei i le gafatia faʻapisinisi o faʻatoʻaga i le lalolagi atoa (le faʻatoʻaina o iʻa, figota ma isi meaola o le gataifale mo meaʻai), ma, i se taimi umi, o le faʻavae o le filifili atoa o taumafa o le gataifale e ala i ona aafiaga faʻaleagaina i atigi- fau mea ola. E mana'omia ni fuafuaga fa'atasi e tu'ufa'atasia le fa'asaienisi ma le atina'eina o faiga fa'avae e fo'ia ai lenei lu'itau o le lalolagi, ma o lo'o mana'omia tele ni poloketi e puipuia ai le soifua manuia, puipuia o meatotino, fa'aitiitia le fa'aleagaina o atina'e tetele, fa'asao nofoaga fa'ato'aga i le sami, ma manuia ai le fa'anatura fa'apea le tamaoaiga. . E le gata i lea, o le fausia o tomai fa'ale-fa'alapotopotoga ma fa'asaienisi i totonu o nu'u ma le taula'i i le fa'aitiitia o tulaga lamatia ose elemene taua ma vaega taua o fuafuaga a le nu'u mo le maufetuuna'i o le tau.

E oʻo mai i le taimi nei, ua aʻoaʻoina e le TOF le silia ma le lua selau saienitisi ma tagata fai tulafono i luga o le mataʻituina o le OA ma auala faʻaitiitia, ua taloina le tele o aʻoaʻoga faʻaitulagi ma faʻatupeina aʻoaʻoga i luga o le eleele i le salafa o le lalolagi, i nofoaga e pei o Mauritius, Mozambique, Fiti, Hawaii, Kolomupia, Panama ma Mekisiko. E le gata i lea, ua tu'uina atu e le TOF le sefulufitu fa'alapotopotoga ma fa'alapotopotoga ma meafaigaluega e mata'ituina ai le fa'asa'o o le sami i le lalolagi atoa. E mafai ona e faitau atili e uiga i le International Ocean Acidification Initiative a le TOF iinei.

Pa'aga a le TOF mo le Mata'ituina o le Fa'a'asa o le Vasa

  • Iunivesite o Mauritius
  • Mauritius Oceanographic Institute
  • Inisetiute a Aferika i Saute mo Aquatic Biodiversity
  • Universidade Eduardo Mondlane (Mozambique)
  • Palau International Coral Reef Centre
  • Iunivesite Aoao o Samoa
  • National Fisheries Authority, Papua Niu Kini
  • Tuvalu Matagaluega o le Siosiomaga
  • Tokelau Matagaluega o le Siosiomaga
  • CONICET CENPAT (Atenitina)
  • Iunivesite o Mar (Mexico)
  • Pontifica Universidad Javeriana (Kolombia)
  • INVEMAR (Kolomia)
  • Iunivesite o West Indies
  • ESPOL (Ekuatoa)
  • Smithsonian Tropical Research Institute
O sui auai o le a'oa'oga mo le mata'ituina o le fa'a'asa o le sami a le TOF e ave fa'ata'ita'i vai e su'e ai le pH o le vai.

1Feely, Richard A., Scott C. Doney, ma Sarah R. Cooley. “Osean acidification: Tulaga i le taimi nei ma suiga i le lumanaʻi i se lalolagi maualuga-CO₂.” Oseanography 22, leai. 4 (2009): 36-47.


Mo Su'esu'ega Fa'asalalau

Jason Donofrio
Ofisa o Fegalegaleaiga i fafo, The Ocean Foundation
(202) 318-3178
[imeli puipuia]

E talosagaina se kopi o le Ocean Foundation's Ocean Acidification Legislative Guidebook

Alexandra Refosco
Su'esu'ega Associate, The Ocean Foundation
[imeli puipuia]