Saunia e Mark J. Spalding

I le amataga o lenei masina, na tusia ai e Fred Pearce se tala lelei mo Iale 360 e uiga i taumafaiga toe faaleleia i le talafatai o Sumatra ina ua mavae le mafuie tele ma le galulolo faataumaoi lea sosoo ai ile Aso Fusu 2004.  

O le malosi malosi na sosolo ai le faitau selau o maila, na afaina ai atunuu e sefulufa, ma le sili ona leaga fa'aleagaina o lo'o tutupu i Taialani, Initonesia, Initia, ma Sri Lanka. Toeitiiti 300,000 tagata na maliliu.  E faitau selau afe isi na malepe. E afe ma afe nu'u sa fa'aletino, faalelagona, ma faaletamaoaiga. O punaoa fesoasoani a le lalolagi sa fa'alautele atu e fa'amalieina mana'oga o le to'atele i le tele o nofoaga i le lautele fa'apea mata'ifanua—aemaise lava talu ai ua uma ona toe tusia atoa le matafaga o fanua fa'ato'aga ua avea nei ma vaega o le alititai.

bandaaceh.jpg

E lei leva ona uma lena aso matautia, ae ou maua se talosaga mai ia Dr. Greg Stone o le sa i New i lena taimi Ole Aquarium a Egelani ole fesili ile Ocean Foundation mo se lagolago mo se isi ituaiga tali.  E mafai ona fesoasoani le matou fa'alapotopotoga fou e fa'atupe se su'esu'ega fa'apitoa su'esu'ega e iloa ai pe o nuu tu matafaga ma isi vaega o lo'o i ai togatogo soifua maloloina sa sili atu ona lelei i totonu i'uga o le sunami nai lo i latou e leai? Faatasi ai ma se foaʻi naunau ma nisi o matou tupe mo fa'alavelave fa'afuase'i o le sunami, sa matou tu'uina atu se fesoasoani la'ititi e fesoasoani ai i le malaga. Dr. Stone ma o ona uso a saienitisi na iu ina sa'o - soifua maloloina o le gataifale, aemaise lava togatogo vaomatua, na maua ai le puipuiga mo nuu ma fanua i tua atu. E le gata i lea, o le nofoaga o lo'o fa'ato'aga ai ula po'o atina'e le atamai na fa'aleagaina ai togavao puipui, o le faaleagaina o tagata ma punaoa faalenatura sa sili ona leaga—o le faatuai o le toe faaleleia o faigafaiva, faatoaga, ma isi gaoioiga.

Oxfam Novib ma isi faʻalapotopotoga na galulue faʻatasi e aofia ai le toe totoina ma le fesoasoani alofa.  Ma na aliali mai e tatau ona latou fetuutuunai i la latou auala-i le taimi o le mala, o sa faigata mo nu'u na fa'aleagaina ona taula'i i le totoina mo puipuiga i le lumana'i, ma isi na aliaʻe mai foʻi faʻalavelave. E leai se aoga e taʻu atu, o se galu 30-futu e faʻaosoina le tele o oneone, palapala, ma otaota. O lona uiga e mafai ona toto togatogo i le mea e iai le palapala susū sa'o nofoaga e fai ai. O le mea ua pule ai nei le oneone, o isi laau ma laau na totō mulimuli ane na manino mai o le a le toe olaola togatogo iina. Sa i ai foi isi laau ma vao totō i uta mai i latou.

I le sefulu tausaga mulimuli ane, o loʻo i ai le olaola o vaomatua o le gataifale i Sumatra ma isi nofoaga i le sone a'afiaga o le sunami. O se tuufaatasiga o micro-finance, fesoasoani, ma le manuia vaaia na fesoasoani fa'aosofia nu'u ina ia auai atoatoa a'o latou matamata i faigafaiva ma isi punaoa toe tulaʻi mai in o a'a o togatogo. Pei sami vao ma le gataifale, togatogo e le gata i le faafaileleina o i'a, paa, ma isi manu, ae latou te teuina foi kaponi. Faateleina ma sili atu suʻesuʻega mai le Fagaloa o Mekisiko i le itu i matu sasaʻe o le Iunaite Setete ua faʻamaonia ai le taua o soifua maloloina o gataifale e tauave le mamafa o afa ma le tafe o le vai, faʻaitiitia ai ona aʻafiaga i luga nuu ma atina'e tu matafaga. 

E pei o le tele o a'u uo, ou te fia talitonu e mafai e lenei lesona o le puipuiga o le gataifale avea ma vaega o le auala tatou te mafaufau ai i aso uma, ae le na o le mavae ai o le mala. Ou te fia talitonu pe a matou te va'ai i taufusi maloloina ma aau faisua, matou te talitonu o la matou inisiua faasaga i mala. Ou te fia talitonu e mafai ona tatou malamalama i le auala e mafai ai ona tatou faʻaleleia le saogalemu o tatou nuu, o tatou taumafa, ma lo tatou soifua maloloina i le lumanai e ala i le puipuia ma le toe faaleleia tatou sami vao, vao i le gataifale, ma togatogo.


Ata fa'aigoaina: AusAID / Flickr, Yuichi Nishimura / Iunivesite o Hokkaido)