Saunia e Wendy Williams
Va'aiga o le 5th International Deep Sea Coral Symposium, Amsterdam

"Amu Anamua" saunia e Heinrich Harder (1858-1935) (The Wonderful Paleo Art of Heinrich Harder) [Public domain], e ala i Wikimedia Commons

“Amu Anamua” saunia e Heinrich Harder (1858-1935) (The Wonderful Paleo Art of Heinrich Harder)

AMSTERDAM, NL, Aperila 3, 2012 - E sili atu nai lo le 65 miliona tausaga talu ai, na paʻu ai se meteor i le sami i fafo atu o le talafatai o le mea ua taʻua nei o le Penisula o Yucatan i Mekisiko. Matou te iloa e uiga i lenei mea na tupu ona o le faʻalavelave na mafua ai se paʻu o le malosi na faʻataʻatia ai le lalolagi tattle-tale layer of iridium.

 

Ina ua mae'a le fa'alavelave na o'o mai ai se fa'aumatiaga lea na mou atu uma ai tainasoa (sei vagana ai manulele). I le sami, na mamate ai le ammonite, e pei o le tele o manu feʻai e pei o plesiosaurs tetele. E tusa ma le 80 i le 90 pasene o meaola o le gataifale atonu ua mou atu.

Ae afai o le paneta ina ua maeʻa le faʻalavelave o se lalolagi o le oti - o se lalolagi foi o avanoa.

Na o ni nai miliona tausaga mulimuli ane, i luga o le fogafale loloto o le mea ua taʻua nei o Faxe, Tenimaka (o se taimi sili ona mafanafana i luga o le paneta ma maualuga le maualuga o le sami), o nisi amu uiga ese na fausia ai se tulaga. Sa amata ona latou fausia ni faupuega e faatupulaia ma lautele atu i le meleniuma taitasi, ma iu ai ina avea, i o tatou manatu faaonaponei, ma fale mautotogi matagofie e talia ai ituaiga uma o meaola o le gataifale.

Na avea faupuega ma nofoaga e faapotopoto ai. O isi 'amu na fa'atasi i le faiga, fa'atasi ai ma le tele o isi ituaiga o meaola o le gataifale. Dendrophylia candelabrum fa'amaonia le lelei tele e pei o se fa'avaa fa'ata. E oo atu i le taimi na toe malulu ai le paneta ma pa'u ifo le suasami ma o nei fale mautotogi, o nei uluai Cenozoic Co-Op Cities, na tuua maualuga ma mago, e silia ma le 500 ituaiga o gataifale eseese ua faatuina i latou lava iinei.

Fa'afofoga-i luma i lo tatou lava 21st Century. O le suʻesuʻeina o fale gaosi oloa mo se taimi umi na fausia ai "le pu tele na faia e tagata i Tenimaka," e tusa ai ma le tagata suʻesuʻe Tenimaka Bodil Wesenberg Lauridsen o le Iunivesite o Copenhagen, o le na saunoa i se faʻapotopotoga a tagata suʻesuʻe amu vai malulu na potopoto i Amsterdam i lenei vaiaso.

Ina ua amata ona suʻesuʻeina e saienitisi lenei "pu" ma isi fausaga faʻafanua lata ane, na latou iloa ai o nei faaputuga 'amu anamua, talu mai le 63 miliona tausaga, o le mea sili lea ona leva ona iloa ma e mafai ona faʻailogaina le laasaga muamua o le radiation o se fausaga fou faʻaleleia.

Mai ituaiga na maua e saienitisi i totonu o le "fale mautotogi" anamua e oo mai i le taimi nei, o le tele lava e le o faailoaina.

E le gata i lea, na taʻu atu e le saienitisi Tenimaka i lana au maimoa, o le tele o isi fossil e foliga mai o loʻo i totonu o faʻaupuga, o loʻo faʻatali e maua. I nisi o nofoaga, e le lelei le faasaoina o faupuega, ae o isi vaega o faupuega o loʻo i ai nofoaga autu o suʻesuʻega.

E iai ni tagata su'esu'e i le gataifale e su'e se galuega?