mai pepa palasitika i meaola o le sami fou ua maua, o le alititai o le sami e tumu i le ola, matagofie, ma uiga o le olaga o le tagata.

O tala fa'aletagata, tu ma aga, ma talitonuga o lo'o i ai i nei fa'ailoga, fa'aopoopo i va'a malepelepe, toega o tagata, ma mea fa'asolopito o lo'o taoto i luga o le sami. I le talafaasolopito atoa, sa faimalaga tagata i le vasa o ni tagata folau, faia ni auala fou i nuu mamao ma tuua ai vaa malepelepe mai le tau, taua, ma le vaitaimi o le faapologaina o Aferika. O aganuu i le lalolagi atoa ua atiina ae sootaga vavalalata ma meaola o le gataifale, laau toto, ma le agaga o le sami. 

i 2001, o nu'u o le lalolagi na potopoto fa'atasi e fa'ailoa aloa'ia ma atia'e se fa'auigaga ma puipuiga mo lenei tu'ufa'atasiga o tala fa'asolopito o tagata. O na talanoaga, faatasi ai ma le sili atu i le 50 tausaga o galuega a le tele o atunuu, na iʻu ai i le faʻalauiloaina ma le faʻavaeina o le faʻauluuluga o le upu "Underwater Cultural Heritage," e masani ona faapuupuuina i le UCH.

O talanoaga e uiga i le UCH ua faatupulaia faafetai i le UN Sefulu tausaga mo Saienisi Saienisi mo Atina'e Gafataulima. O mataupu a le UCH ua maua le aloaia ona o le 2022 UN Ocean Conference ma le siisii ​​o gaioiga i le ono mafai ona eliina o le alititai i ogasami faavaomalo - ua lauiloa foi o le Deep Seabed Mining (DSM). Ma, UCH sa talanoaina i le taimi atoa 2023 Mati Pulega Faava-o-Malo a le alititai fonotaga a o felafolafoai atunuu i le lumanai o tulafono faatonutonu a le DSM.

i 80% ole alititai e lei faafanua, DSM o loʻo tuʻuina atu le tele o faʻamataʻu i le UCH iloa, faʻamoemoeina, ma le le iloa i le vasa. O le le iloa o le tele o le faaleagaina o le gataifale e ala i masini faapisinisi DSM e lamatia ai foi le UCH o loo i ogasami faavaomalo. O le taunuuga, ua tulai mai le puipuiga o le UCH o se mataupu o atugaluga mai tagata o Atumotu o le Pasefika – e tele tala faasolopito o tuaa ma sootaga faaleaganuu i le sami loloto ma o polyps amu o loʻo nonofo ai - faʻaopoopo i Amerika ma Aferika na tupuga mai i le Transatlantic Era o le pologa Aferika, ma le tele o isi.

O le a le La'ina o le Sami Lautele (DSM)? O le a le tulafono e lua tausaga?

Siaki la matou folasaga blog ma suʻesuʻega itulau mo nisi faʻamatalaga!

O lo'o puipuia nei le UCH i lalo o le 2001 United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization (UNESCO) Convention on the Protection of the Underwater Cultural Heritage.

E pei ona faamatalaina i le Feagaiga, O Measina Faaleaganuu i lalo o le Suavai (UCH) e aofia uma ai uiga o le soifuaga o tagata o aganuu, tala faasolopito, po o mea anamua na faatofuina i se vaega pe atoa atoa, i lea taimi ma lea taimi pe tumau, i lalo o le sami, i vaituloto, po o vaitafe mo le itiiti ifo i le 100 tausaga.

E oo mai i le taimi nei, e 71 atunuu ua faamaonia le tauaofiaga, ma malilie e:

  • puipuia le fa'aogaina fa'apisinisi ma le fa'asalalauina o Measina Fa'aleaganu'u I lalo o le Suavai;
  • fa'amautinoa o le a fa'asaoina lenei measina mo le lumana'i ma tu'u i lona nofoaga na maua muamua;
  • fesoasoani i pisinisi tau turisi o lo'o aofia ai;
  • fa'ataga le fa'atupuina o agava'a ma fefa'ataua'iga; ma
  • fa'amalosia le galulue fa'ava-o-malo lelei e pei ona va'aia i le Feagaiga UNESCO tusiga.

le UN Sefulu tausaga o Saienisi Ocean, 2021-2030, na amata i le faamaoniga a le Polokalame Fa'avae o Measina Faaleaganuu (CHFP), se UN sefulu tausaga faatinoga o le fa'amoemoe e tu'ufa'atasia le feso'ota'iga fa'asolopito ma tu ma aga ma le sami i le fa'asaienisi ma faiga fa'avae. O se tasi o poloketi muamua talimalo a le CHFP mo le sefulu tausaga su'esu'e le UCH o A'oa'i ma'a, o se ituaiga o faiga tau i'a e fa'avae i le poto fa'alesiosiomaga masani o lo'o maua i Micronesia, Iapani, Farani, ma Saina. 

O nei fautasi ua na'o se tasi o fa'ata'ita'iga o le UCH ma taumafaiga a le lalolagi e fa'ailoa lo tatou tala'aga i lalo o le sami. A o galulue sui o le International Seabed Authority (ISA) e fuafua pe faapefea ona puipuia le UCH, o le laasaga muamua o le malamalama lea i mea e pa'ū i le vaega lautele o Measina Faaleaganuu i lalo o le Suavai. 

O lo'o iai le UCH i le lalolagi atoa ma le vasa.

*manatu: o le vasa e tasi o le lalolagi o lo'o feso'ota'i ma sua, ma o vasa ta'itasi o lo'o mulimuli mai e fa'avae i le va'aiga a tagata i nofoaga. E tatau ona fa'amoemoeina le felavasa'i i le va o pesini “vasa”.

Vasa Atalani

Spanish Manila Galleons

I le va o le 1565-1815, na ave ai e le Emepaea o Sepania ni folauga e 400 Spanish Manila Galleons i luga o le Vasa Atelani ma le Vasa Pasefika e lagolago ai a latou taumafaiga tau fefaʻatauaʻiga Asia ma le Pasefika ma a latou kolone Atalani. O nei folauga na iʻu ai i le 59 vaʻa ua iloa, ae na o sina vaega na eliina.

Transatlantic Era o le Fa'apologaina o Aferika ma le Vasega Tutotonu

12.5 miliona+ pologa Aferika na aveina atu i le 40,000+ malaga mai le 1519-1865 o se vaega faataumaoi o o le vaitaimi transatlantic o pologa Aferika ma le Vasega Tutotonu. E tusa ma le 1.8 miliona tagata e leʻi sao mai le faigamalaga ma ua avea le alititai Atelani ma o latou malologa mulimuli.

Taua Muamua a le Lalolagi ma le Taua Lona Lua a le Lalolagi

O le talafaasolopito o le Taua Lona Lua a le Lalolagi ma le Taua Lona Lua e mafai ona maua i va'a malepelepe, va'alele va'alele, ma toega o tagata o lo'o maua i le Vasa Atelani ma le Vasa Pasefika. O le polokalame a le Pacific Regional Environment Programme (SPREP) ua fuafuaina e faapea, i le Vasa Pasefika lava ia, e 1,100 mea na malepe mai le Taua Lona Lua a le Lalolagi ma le 7,800 na malepe mai le Taua Lona Lua a le Lalolagi.

Vasa Pasefika

Tagata Faivaa

Tagata folau Austronesian anamua na malaga i le faitau selau o kilomita e suʻesuʻe le itu i saute o le Vasa Pasefika ma le Vasa Initia, faʻavae nuʻu i le itulagi mai Madagascar i le Easter Island mo le faitau afe o tausaga. Sa latou fa'alagolago i le su'esu'eina o auala e atia'e ai feso'ota'iga va'ava'ai ma totonu o motu ma pasi i lalo nei ala folau i augatupulaga uma. O lenei sootaga i le sami ma gataifale na mafua ai ona iloa e tagata Austronesian le vasa o se nofoaga paia ma faaleagaga. I aso nei, o tagata e tautatala i le gagana Austronesian o loo maua i le itulagi o Indo-Pacific, i atunuu ma atumotu o le Pasefika e aofia ai Initonesia, Matakasa, Meleisia, Filipaina, Taiuani, Polenisia, Micronesia, ma le tele o isi – o i latou uma e tutusa uma lenei gagana ma talafaasolopito o tuaa.

Aganuu Vasa

Ua talia e nuu o le Pasefika le vasa o se vaega o le olaga, ua tuufaatasia ai ma ana meaola i le tele o tu ma aga. Va'aiga malie ma tafola e lauiloa i le Atu Solomona ma Papua Niu Kini. Ole Sama-Bajau Sea Nomads ose fa'alapotopotoga fa'aleaganu'u ta'ape'apeina e tagatanu'u i Asia i Saute Sasa'e o lo'o nonofo fa'asolopito i le sami i luga o va'a o lo'o nonoa fa'atasi i fuga. Ua iai le nuu sa ola i le sami mo le silia i le 1,000 tausaga ma atiina a'e tomai fa'apitoa maulu saoloto. O lo latou olaga i le sami ua fesoasoani ia i latou e fausia se sootaga vavalalata ma le sami ma ona punaoa i le gataifale.

Toega Tagata mai Taua a le Lalolagi

I le faaopoopo atu i le Taua Lona Lua a le Lalolagi ma le Taua Lona Lua a le Lalolagi na malepe i le Atalani, ua maua e le au tusitala talafaasolopito mea tau taua ma sili atu i le 300,000 tino mai le Taua Lona Lua a le Lalolagi o loʻo nonofo nei i le alititai o le Pasefika.

Measina a Tuagaaa Hawaii

O le to'atele o tagata Pasefika, e aofia ai ma tagata Tuto'atasi o Hawai'i, o lo'o iai so latou feso'ota'iga fa'aleagaga ma tuaa i le vasa ma le vasa loloto. O lenei sootaga e iloa i le Kumulipo, o le pese foafoa a Hawaii e mulimuli i le gafa o tuaa o le gafa tautupu o Hawai'i i le ulua'i ola talitonuina i atumotu, o le polyp amu moana loloto. 

Initia Initia

Auala Fefaatauaiga a Europa Pasefika

Mai le fa'ai'uga o le seneturi sefuluono, o le tele o atunu'u Europa, na ta'ita'ia e le au Potukale ma Holani, na fa'atupuina Kamupani Fefa'ataua'iga a Initia i Sasa'e ma fa'atautaia fefa'ataua'iga i le itulagi atoa o le Pasefika. O nei o nisi taimi na leiloa ai vaa i le sami. O faʻamaoniga mai nei folauga o loʻo salalau solo i le sami i Atalani, Saute, Initia, ma Vasa Pasefika.

Vasa i Saute

Su'esu'ega Anetatika

O va'a malepelepe, toega o tagata, ma isi fa'ailoga o le tala fa'asolopito o tagata o se vaega taua o le su'esu'eina o vai Anetatika. I totonu o le British Antarctic Territory na o ia, 9+ vaa malepelepe ma isi nofoaga o le UCH e fiafia i ai na maua mai taumafaiga o su'esu'ega. E le gata i lea, ua faailoa atu e le Antarctic Treaty System le malepelepe o San Telmo, o se vaʻa a Sepania mai le amataga o le 1800 e leai ni tagata na sao mai, o se nofoaga faʻasolopito.

Vasa Arctic

Auala ile Arctic Ice

E tutusa ma le UCH na maua ma faʻamoemoeina i le Vasa i Saute ma le Antarctica, o le talafaasolopito o tagata i le Vasa Arctic ua noatia i le fuafuaina o auala mo le avanoa i isi atunuu. Tele vaa na malo ma magoto, e leai se tasi na sao mai a o taumafai e malaga i le itu i Matu ma Matusisifo i le va o le 1800s-1900s. E silia ma le 150 vaa fagota tafola na leiloloa i lea vaitaimi.

O nei fa'ata'ita'iga o lo'o fa'aalia ai na'o se vaega o measina, tala fa'asolopito, ma aganu'u e atagia ai le so'otaga o le tagata ma le sami, ma le tele o nei fa'ata'ita'iga e fa'atapula'aina i su'esu'ega fa'amae'aina ma se va'aiga papalagi ma se va'aiga. I totonu o talanoaga e uiga i le UCH, o le tuʻufaʻatasia o suʻesuʻega eseese, talaaga, ma metotia e aofia uma ai le faʻaleaganuʻu ma le malamalama papalagi e taua tele i le faʻamautinoaina o avanoa tutusa ma puipuiga mo tagata uma. O le tele o lenei UCH o loʻo i totonu o vai faʻavaomalo ma lamatia mai le DSM, aemaise lava pe a faʻaauau le DSM e aunoa ma le faʻaalia o le UCH ma laasaga e puipuia ai. O sui usufono i tulaga faavaomalo o o loo talanoaina nei pe faapefea e fai, ae o le ala agai i luma e tumau pea le le manino.

Fa'afanua o nisi o Measina Faaleaganu'u I lalo o le Suavai ma itulagi o lo'o fa'amoemoe o le a a'afia i le La'ina o le Sami Lautele. Na faia e Charlotte Jarvis.
Fa'afanua o nisi o Measina Faaleaganu'u I lalo o le Suavai ma itulagi o lo'o fa'amoemoe o le a a'afia i le La'ina o le Sami Lautele. Na faia e Charlotte Jarvis.

E talitonu le Ocean Foundation e le tatau ona fa'anatinati fa'atonuga fa'atulafonoina o lo'o si'omia ai le DSM, ae maise e aunoa ma se fa'atalanoaga po'o se fa'atasi uma paaga. E mana'omia fo'i e le ISA ona galulue malosi ma paaga ua malamalama muamua, aemaise o tagata Pasefika, ina ia malamalama ma puipuia a latou measina o se vaega o measina masani a tagata. Matou te lagolagoina le moratorium seivagana ma seiloga o tulafono faatonutonu e sili atu ona puipuia e pei o tulafono a le atunuu.  

O le DSM moratorium ua maua le malosi ma le saoasaoa i nai tausaga talu ai, faatasi ai ma atunuu e 14 ua malilie i ai i luga o nisi ituaiga o taofi pe faʻasaina le faiga. Fegalegaleai ma paaga ma le tuufaatasia o le poto masani, aemaise lava mai vaega o Atunuu e iai sootaga o tuaa ua iloa i le alititai, e tatau ona aofia i talanoaga uma i le UCH. Matou te manaʻomia le faʻamaonia lelei o le UCH ma ona fesoʻotaʻiga i nuʻu i le lalolagi atoa, ina ia mafai ona tatou puipuia le measina masani o tagata soifua, mea faʻaletino, fesoʻotaʻiga faʻaleaganuʻu, ma la tatou mafutaga faʻatasi ma le sami.