A'o fa'atupula'ia fefa'ataua'iga i luga o le sami, e fa'apea fo'i ona fa'atupuina lona tulaga si'osi'omaga. Ona o le tele o fefa'ataua'iga i le lalolagi, o fela'ua'iga e nafa ma le tele o vaega o le carbon dioxide, fete'ena'iga mamama o le gataifale, ea, pisa, ma palasitisi filogia, ma le fa'asalalauina o meaola fa'alavelave. E o'o lava i le fa'ai'uga o le olaga o se va'a e ono iai ni popolega taua i le si'osi'omaga ma aia tatau a tagata ona o faiga taugofie ma le le tonu o le talepeina o va'a. Ae ui i lea, o loʻo i ai le tele o avanoa e foia ai nei faʻamataʻu.

E Faafefea e Vaa le Siosiomaga o le Gataifale?

O va'a o se fa'apogai tele o le fa'aleagaina o le ea, e aofia ai kasa oona. O suʻesuʻega ua maua ai o vaʻa folau e asiasi atu i taulaga i Europa e saofagā le tele o le carbon dioxide i le siosiomaga e pei o taavale uma i Europa atoa. Talu ai nei, sa i ai le una'iga mo ni auala fa'aola e mafai ona fa'aitiitia ai fa'apogai. Ae ui i lea, o nisi o fofo ua fuafuaina - e pei o le kesi faanatura liquified (LNG) - e toetoe lava a leaga mo le siosiomaga e pei o le kesi masani. E ui ina itiiti le kaponi okesene ole LNG nai lo suau'u mamafa masani, ae e tele atu methane (84 pasene e sili atu le malosi o le kasa kesi) i le ea. 

O loʻo faʻaauau pea ona pagatia meaola o le gataifale i manuʻa e mafua mai i le faʻalavelaveina o vaʻa, le pisa o le pisa, ma le lamatiaga o felauaiga. I le XNUMX tausaga ua tuana'i, ua va'aia ai e le kamupani va'a le fa'atolu i le fa fa'ateleina le aofa'i o fa'alavelave fa'afuase'i ua lipotia i le lalolagi atoa. O le pisapisao faifai pea mai afi ma masini ma le pisapisao tele mai masini eli i lalo o le sami, su'esu'ega seismic, e ono matua lamatia ai le ola o le gataifale i le vasa e ala i le ufiufi o fesootaiga a manu, faalavelave i le toe gaosia, ma mafua ai le maualuga o le atuatuvale i meaola o le gataifale. E le gata i lea, o loʻo iai faʻafitauli i tulaga mataʻutia mo le faitau miliona o manu faʻateresitila o loʻo feaveaʻi i vaʻa i tausaga taʻitasi. O nei manu e tutu i o latou lava otaota, e manunua i le taufetuliina o galu e taia ai vaa, ma o loo tumutumu i nofoaga e le lelei le savili mo vaiaso i le taimi. 

O le fa'aleagaina o palasitika e mafua mai i va'a, o se fa'atuputeleina o le fa'aleagaina o palasitika i le sami. O upega palasitika ma mea e maua mai i vaa fagota e lafoai pe leiloa i le sami. O vaega o va'a, ma e o'o lava i va'a laiti, o lo'o fa'ateleina le faia mai i palasitika, e aofia ai mea uma e lua e aofia uma ai le fiber-reinforced ma polyethylene. E ui o vaega palasitika mama e mafai ona faʻaitiitia ai le faʻaaogaina o suauʻu, e aunoa ma le fuafuaina o togafitiga faʻamaʻi, e mafai e lenei palasitika ona faʻaleagaina le sami mo seneturi o lumanaʻi. O le tele o vali e fa'afefeteina o lo'o i ai polymers palasitika e togafitia ai fa'au'au o va'a e puipuia ai le fa'aputuina po'o le fa'aputuina o luga, pei o algae ma barnacles. Mulimuli ane, o le tele o va'a e le tatau ona lafoa'i otaota i luga o le va'a, fa'atasi ai ma le palasitika fa'avae va'a na ta'ua muamua, o lo'o avea ma fa'apogai tele o le filogia o le sami.

Ua mamanuina vaa e ave ai le vai mo le paleni ma le mautu pe a mama le uta o uta e ala i le aveina o le vai paluga e faʻafefe ai le mamafa, ae o lenei vai paʻu e ono aumaia ai pasese e leʻi mafaufauina i foliga o laau ma manu o loʻo i totonu o le vai faʻafefe. Ae peita'i, afai e tumau pea le le togafitia o le vai, o le fa'aofiina mai o meaola e le o ni tagata e mafai ona fa'aleagaina ai meaola faanatura pe a fa'asa'oloto le vai. E le gata i lea, o le vai palolo ma le suavai leaga e gaosia e vaʻa e le o taimi uma e togafitia lelei ma e masani ona lafo i vai lata ane aʻo tumu pea i mea filogia ma mea mai fafo, e aofia ai hormones ma isi vailaʻau o loʻo totoe, e ono afaina ai le siosiomaga. E mana'omia le tele o mea e fai ina ia mautinoa o lo'o togafitia lelei le vai mai va'a. 

Ma le mea mulimuli, e i ai aia tatau a tagata fesootai ma talepe vaa; le fa'agasologa o le talepeina o se va'a i vaega e mafai ona toe fa'aaogaina. O le talepeina o vaa i atunuu atiaʻe e faigata, mataʻutia, ma e maualalo totogi o tagata faigaluega e itiiti pe leai foi ni puipuiga mo tagata faigaluega. E ui o le talepeina e masani lava ona sili atu le faʻaleleia o le siosiomaga nai lo le naʻo le goto poʻo le lafoaia o se vaʻa i le faaiuga o lona olaga, e manaʻomia le tele o mea e fai e puipuia ai tagata faigaluega talepe ma faʻamautinoa o loʻo puipuia tamaiti ma e le o faʻafaigaluegaina faasolitulafono. I le faaopoopo atu i le faʻaleagaina o aia tatau a tagata, e masani ona leai ni tulafono faʻalesiosiomaga i le tele o atunuʻu o loʻo faʻalavelaveina ai vaʻa e faʻatagaina ai toxins e tafe mai vaʻa i le siosiomaga.

O a Avanoa o lo'o i ai e fa'afaigofie ai le va'a?

  • Fa'alauiloa le fa'atulafonoina o tapula'a fa'asaosaoa ma fa'aitiitia le saoasaoa i nofoaga e maualuga le maualuga o osofa'iga a manu o le gataifale ma le faitau aofa'i o manu o le gataifale. O le fa'agesegese o le saoasaoa o va'a e fa'aitiitia ai fo'i le kasa oona, fa'aitiitia le fa'aleagaina o le ea, fa'aitiitia le fa'aaogaina o suau'u, ma fa'ateleina le saogalemu i luga o le va'a. Ina ia fa'aitiitia le fa'aleagaina o le ea, e mafai e va'a ona fa'agaoioia va'a i le saosaoa fa'agesegese e fa'aitiitia ai le fa'aaogaina o le suau'u ma fa'aitiitia ai le fa'aosoina o le kaponi i se faiga e ta'ua o le fa'agesegese o le ausa. 
  • Fa'atupula'ia tupe fa'afaigaluega i auala fa'aolaola mo va'a e aofia ai, ae le fa'atapula'aina i: va'a, va'a maualuluga, ma faiga fa'apipi'i eletise.
  • E sili atu faiga tau folauga e mafai ona maua ai le auala sili ona lelei le folauga e aloese ai mai nofoaga matautia, saili nofoaga autu o faigafaiva, siaki le femalagaiga o manu e faaitiitia ai aafiaga, faamautinoa le tausisia o tulafono faatonutonu, ma faaitiitia le taimi e i ai se vaa i le sami–ma faapea ai, faaitiitia le taimi e faaleagaina ai se vaa.
  • Atia'e pe tu'uina atu masini e mafai ona fa'aoga e aoina ai fa'amatalaga o le sami. O va'a e otometi ona aoina fa'ata'ita'iga vai e mafai ona tu'uina atu le mata'ituina o taimi moni ma su'esu'ega kemisi e fesoasoani e fa'atumu avanoa o le malamalama e uiga i tulaga o le sami, au, suiga o le vevela, ma suiga o le kemisi o le sami (e pei o le fa'asa'oina o le sami).
  • Fausia ni feso'ota'iga GPS e fa'ataga ai va'a e fa'aigoa fa'aputuga tetele o microplastic, mea fagota aitu, ma otaota o le gataifale. O otaota e mafai ona pikiina e pulega ma faʻalapotopotoga tumaoti pe aoina e i latou o loʻo i totonu o pisinisi vaʻa.
  • Fa'atasi fa'asoa fa'amaumauga e lagolagoina faiga fa'apa'aga i le va o i latou o lo'o i totonu o pisinisi va'a, saienitisi, ma fai tulafono. 
  • Galue e fa'atino tulaga fou fa'ava-o-malo e fa'atatau i vai pa'u ma vai fa'aleaga e fa'afefe ai le sosolo o meaola fa'alavelave.
  • Fa'alauiloa le fa'alauteleina o le galuega a le au gaosi oloa pe'ā iloiloina fuafuaga fa'ai'uga o le olaga mai le ulua'i mamanu o va'a.
  • Atia'e ni togafitiga fou mo le suavai leaga ma le vai pa'u e mautinoa ai e leai ni meaola fa'alavelave, lapisi, po'o ni mea'ai e lafoa'i ma le leoa i le si'osi'omaga.

O lenei blog ua suia mai le mataupu Greening the Blue Economy: A Transdisciplinary Analysis lomia i le Sustainability in the Marine Domain: Towards Ocean Governance and Beyond, eds. Kamuta, A., Johansson, T, ma Skinner, J. (2021).