Loreto, Baja Kalefonia Sur

O matou i le Ocean Foundation o loʻo i ai se mafutaga umi ma le malo o Loreto i Baja California Sur, Mekisiko. O loʻu igoa o Mark J. Spalding ma o aʻu o le Peresetene o le Ocean Foundation. Na ou asiasi muamua i Loreto i le tusa o le 1986, ma ua faamanuiaina e asiasi atu iina pe tasi pe sili atu foi i le tausaga talu mai lena taimi. I le 2004, sa fa'amamaluina i matou ina ia fa'atūina le Loreto Bay Foundation e maua ai le 1% o fa'atauga fa'atau mai le atina'e fa'amatagofie lanu meamata e ta'ua o Nu'u o Loreto Bay. Sa matou fa'agaioia lenei fa'avae fa'ailoga fa'apitoa e fai ma lala o le Ocean Foundation mo le lata i le 5 tausaga. I le taimi lea, o a'u asiasiga na aofia ai le galulue faatasi ma tagata o lo'o mauaina fesoasoani i le tele o itu eseese o lenei alalafaga. Mo nisi fa'amatalaga e mafai ona e va'ai i le aotelega o le 2004 i le 2009 i le vaega o le Loreto Bay Foundation i lalo.

I aso nei, ua sili atu le lelei o Loreto nai lo le mea na i ai, ona o se taunuuga o le atinaʻe gafataulimaina, ma sao i le lautele lautele na maua mai i lena atinaʻe faʻatau fanua e ala i la tatou faʻavae. Ae ui i lea, o loʻo matou vaʻaia foʻi gaioiga lata mai e amata ai le maina i totonu o tuaoi o le nuʻu; o ia gaioiga e masalomia e le o ogatasi ma le tulafono o le siʻosiʻomaga a le taulaga, aemaise lava i le faʻatatau i le puipuiga o le utiuti o punaʻoa vai i le toafa. O nei mea uma o loʻo faʻatalanoaina atili i vaega o loʻo i lalo.

Ou te faʻamoemoe e te aʻoaʻo e fiafia i lenei tamai taulaga i Mekisiko e ala i lenei punaoa itulau, e pei ona ou maua mo le silia ma le 30 tausaga. Fa'amolemole sau e asiasi i Pueblo Mágico Loreto. 

Lundgren, P. Loreto, Baja California Sur, Mekisiko. Fa'asalalau ia Fep 2, 2016

LORETO BAY NATIONAL MARINE PARK

O le Loreto Bay National Park (1966) o se nofoaga fa'anatura puipuia o Mekisiko ma e aofia ai le Fagaloa o Loreto, le Sami o Cortez ma se vaega o Baja California Sur. O le paka o lo'o i ai le tele o ituaiga o si'osi'omaga o le gataifale, e tosina mai ai le tele o meaola o le gataifale nai lo se isi lava Paka National Mekisiko ma, o se tasi lea o paka e sili ona asiasi i ai i le atunu'u.

loreto-map.jpg

Tofiga o Measina a le Lalolagi a UNESCO

UNESCO World Heritage Convention ose maliega fa'ava-o-malo e fa'amoemoe e puipuia measina fa'anatura ma tu ma aga. I lenei tulaga, na talosaga Mekisiko ma maua ai le UNESCO World Heritage Status i le 2005 mo le Loreto Bay National Marine Park, o lona uiga o lenei nofoaga e taua faʻapitoa faʻale-aganuʻu poʻo le natura masani i measina masani o tagata soifua. O le taimi lava e faaopoopo ai i le lisi, o se noataga a atunuu taitasi e auai i le Feagaiga e fausia ina ia mautinoa le puipuiga, faasao, ma le tuuina atu i tupulaga o lumanai o aganuu ma measina faalenatura ua faapea ona lisiina. O le mea lea, e sili atu nai lo le avea ma se matafaioi a le malo Mekisiko e puipuia lenei paka. E 192 setete o malo o loʻo auai i le Feagaiga, ma avea ai ma se tasi o maliliega faʻavaomalo. E na'o Liechtenstein, Nauru, Somalia, Timor-Leste, ma Tuvalu e le o ni Vaega o le Feagaiga.

Fa'alupega Fa'amaualuga 2009-2011

Faiga Fa'atauva'a a Loreto Bay mo Faigafaiva Gafataulimaina ose taumafaiga e lua tausaga na fa'amalosia ai le aufai faiva i le lotoifale i Mekisiko e fa'atino faiga fagota gafataulimaina ma fa'aosofia ai o latou nu'u e lagolago le fa'asao e avea o se olaga.

Loreto Bay Keeper

I le tautoulu o le 2008, na filifilia ai le Pule Sili o Eco-Alianza e avea ma Loreto Baykeeper.. O le Waterkeeper Alliance e tu'uina atu i le Loreto Baykeeper meafaigaluega taua fa'apitoa ma fa'aletulafono mo le puipuiga o le vai, va'aiga fa'alotoifale ma fa'ava-o-malo, ma feso'ota'iga ma isi lagolago mo le puipuiga o le vai e mana'omia e fa'amautinoa ai le puipuia ma le mataala o le vaipuna a Loreto.

Flora ma Fauna

Loreto Bay National Marine Park o le fale o:

  • 891 ituaiga i'a, e aofia ai i'a e 90
  • o le tasi vaetolu o ituaiga cetacean o le lalolagi (maua i le Fagaloa o Kalefonia/Sami o Cortez)
  • 695 ituaiga laau toto, e sili atu nai lo soo se mea o le gataifale ma insular i le Lisi o Measina a le Lalolagi

“Acuerdo por el que se expide el Programa de Ordenamiento Ecológico Marino del Golfo de California.” Diaro Official (Segunda Sección) de Secretaria De Medio Ambiente Y Recursos Naturales. 15 dic. 2006.
Pepa a le malo o Mekisiko e fa'atonu ai le pulega o le gataifale fa'anatura o le Fagaloa o Kalefonia. O lenei pepa e lautele ma e aofia ai le vaevaega o auala faʻapitoa tau pulega faʻapea foʻi ma faʻafanua auiliili o le nofoaga.

“Loreto Bay National Park ma o le Gataifale Puipuia.” Comunidad y Biodiversidad, AC ma Loreto Bay National Park.
O se vaaiga lautele o le Paka na tusia mo le au faifaiva i le faʻaogaina o paka ma pe faʻapefea ona latou faʻaogaina, faʻatauaina ma puipuia.

“Mapa De Actors Y Temas Para La Revisión Del Programa De Manejo Parque Nacional Bahia De Loreto, BCS” Centro De Colaboración Cívica. 2008.
Se iloiloga tuto'atasi o le pulega o lo'o iai nei o le Loreto Bay National Park fa'atasi ai ma fautuaga mo le fa'aleleia. E aofia ai se fa'afanua aoga o le au fa'afiafia ma mataupu e fa'atatau i le fa'amoemoe atoa o le Paka Fa'asao.

“Programa De Conservación Y Manejo Parque Nacional.” Tusitusi. Comisión Nacional De Áreas Naturales Protegidas. 
Ose tama'itusi o le Paka mo tagata lautele, fa'atulagaina e 13 fesili masani ma tali e uiga i le Paka.

“Programa De Conservación Y Manejo Parque Nacional Bahía De Loreto México Serie Didáctica.” Ata ata na tusia e Daniel M. Huitrón. Dirección General de Manejo para la Conservación de Áreas Naturales Protegidas, Dirección del Parque Nacional Bahía de Loreto, Dirección de Comunicación Estratégica ma Identidad.
Ose ata fa'atusa e maua ai e se turisi fa'amatalaga e uiga i le Loreto Bay National Marine Park mai se tagata faigaluega paka ma se tagata faifaiva i le lotoifale.

PUEBLO MAGICO 

O le Polokalama Pueblos Mágicos ose ta'ita'iga e ta'ita'ia e le Ofisa o Turisi a Mekisiko e fa'alauiloa ai se fa'asologa o taulaga i totonu o le atunu'u e ofoina atu i tagata asiasi se fa'amatalaga "fa'ataulāitu" - ona o lo latou matagofie fa'anatura, oa fa'aleaganu'u, po'o tala fa'asolopito. O le taulaga fa'asolopito o Loreto ua fa'avaeina o se tasi o Pueblos Magicos a Mekisiko talu mai le 2012. Tagata turisi fiafia kiliki iinei.

Camarena, H. Conoce Loreto BCS. 18 Iuni 2010. Faatupeina e le Kamupani a Loreto Bay.
O se vitio e uiga i le taulaga o Loreto ma lona auai faapitoa i Baja California Sur.

O fea o iai Loreto?

loreto-locator-map.jpg

Ata mai le igoa aloaia o Loreto o se "Pueblo Magico" i le 2012.

Loreto: Un Pueblo Mágico
O se otootoga e lua-itulau i luga o le aai o tagata o Loreto, aganuu, punaoa faanatura, taufaamatau ma fofo a le Ocean Foundation. Kiliki iinei mo le aotelega ile gagana Sipaniolo.

Miguel Ángel Torres, “Ua Vaai Loreto i Tapulaa o le Tuputupu ae: Manumalo Lemu ma Mausali i le tuuga,” Faasologa o Suesuega Polokalame a Amerika. Nofoaga Autu o Fegalegaleaiga Faavaomalo. 18 Mati 2007.
O le tusitala o loʻo vaʻavaʻai i tiga faʻatupulaia o Loreto o se tamaʻi taulaga mamao e manaʻo le malo e atiaʻe e avea ma nofoaga autu mo turisi. Loretanos (tagata nofomau) e auai malosi i le faia o filifiliga, tuleia mo le faʻagesegese, sili atu ona mafaufau i le atinaʻe.

Proyecto De Mejoramiento Urbano Del Centro Histórico De Loreto Nu. Fa'asagatau: LTPD-9701/05-S-02
O le Aotelega Fa'atonu o le fuafuaga fa'a taulaga mo le nofoaga fa'asolopito o Loreto. 

Lipoti o le Expediente Loreto Pueblo Magico. Polokalama Pueblos Mágicos, Loreto Baja California Sur. Oketopa 2011.
O se fuafuaga mo le atina'e i totonu o Loreto, ina ia avea ma nofoaga gafataulimaina e ala i le valu tulaga tau atinae. O se vaega lea o le taumafaiga e avea Loreto ma "Pueblo Magico" i le 2012.

“Estrategia Zonificación Secundaria (Usos y Destinos del Suelo).” Fausia i le 2003.
Fa'afanua Fuafuaga o Nofoaga mo Loreto 2025.


Nopolo/Nuu o Loreto Bay

I le 2003, na faipa'aga ai le au atina'e Kanata ma le malo o Mekisiko e amatalia se galuega e $3 piliona, ma fa'amoemoe e fausia se fa'asologa o nu'u fa'alelei i luga o le sami o Loreto Bay, Mekisiko. O le Loreto Bay Company na faʻamoemoe e faʻaliliu se fanua 3200-eka i luga o le Sami o Cortez i le 6,000 fale mautu. O lenei atina'e lanu meamata o lo'o fa'amoemoe e avea ma fa'ata'ita'iga mo le fa'aauauina o le savili ma le malosi o le la e maua mai ai le tele o le malosi nai lo le fa'aaogaina, fa'amama vai e fa'aitiitia ai lo latou a'afiaga i puna'oa o le atunu'u, togafitia fa'aolaola a latou otaota, ma isi. Ina ia fa'aleleia nofoaga fa'afiafia ma falema'i i le lotoifale, ua foa'i atu e Loreto By Co. le 1% o le fa'atauga o fale i le Loreto Bay Foundation.

I le 2009, pe a ma le fa tausaga i totonu o se fuafuaga mataʻutia o le a vaʻaia ai le fausiaina o le silia ma le 500 fale (ma na o le vaega muamua), na faila ai e le atinaʻe mo le gaumativa. Peita'i, e le'i mou ese atu le va'aiga o le fa'a taulaga fou, fa'atumauina, ma se fa'alapotopotoga savali ina ua tula'i mai ni lu'itau tau tupe. O tagata o le afioaga na talitonu i lenei auala fou e ola ai i lenei nofoaga faʻapitoa na faʻatumauina le miti ma le manuia. O faʻamanuiaga o tupe faʻameaalofa na faia e le Loreto Bay Foundation, faʻapea foʻi ma le faʻataunuʻuina o folafolaga mamanu, xeriscaping, ma le puleaina o vai na tausia e le Homeowners Association ina ia Loreto o se faʻalapotopotoga maloloina ma sili atu ona mautu e pei o le tele o isi i le lalolagi atoa. .

O se vitio faʻalauiloa mai le Homex (o le na pule ina ua gau le Kamupani a Loreto Bay) e uiga i le nofoaga o Loreto ma fale o loʻo avanoa. [NB: O le Faletalimalo, Tapolo Tapolo ma Tennis Center talu ai nei na toe suia lima mai Homex i Grupo Carso. O le nonogatupe e leʻi totogiina e Homex na alu i le faletupe - Grupo Inbursa. O le Kerisimasi talu ai (2015) na fuafuaina ai e Grupo Inbursa le fonotaga faʻaletupe faʻaletausaga i Loreto e taulaʻi pe faʻapefea ona faʻatau atu a latou aseta iina.] 

Kiliki iinei mo le "Photo Gallery" o Nuu o Loreto Bay.

Loreto Bay Company Sustainability 

Talosaga mo le fausia o le Nopolo Natural Park
O uluai tagata atiaeina Kanata o "The Villages of Loreto Bay" na folafola mai e faapea mai le aofaiga atoa o le 8,000 eka o lenei fuafuaga sili, 5,000 eka o le a toe faaleleia ma puipuia e faavavau. O lenei talosaga e tu'uina atu ai le fa'ailoga aloa'ia o le paka lea e mafai ona fa'atonuina e le malo, setete po'o le feterale.

Parkin, B. “Loreto Bay Co. Sustainable or Greenwashing?” Baja Ola. Lomiga 20. Itulau 12-29. 2006.
O se tala lelei i luga o le tala o Loreto o se nofoaga tafafao maimoa ma talaaga i le uiga o turisi gafataulimaina. Ua lu'iina e le tusitala le Kamupani a Loreto Bay i lana tautinoga i le gafataulimaina ma maua ai o le popolega autu o le fua.

Stark, C.” Loreto Bay: 6 Tausaga Mulimuli ane.” Stark Insider. 19 Nov 2012. 
Se blog mai se aiga nofomau o le Loreto Bay Community.

Tuynman, J. ma Jeffrey, V. "O le Loreto Bay Company: Green Marketing and Sustainable Development." Taiala Autasi ma le Siosiomaga, IRGN 488. 2 Tes 2006.
O se iloiloga au'ili'ili o le fuafuaga a le Kamupani a Loreto Bay e atia'e se nofoaga mautofi a Mekisiko, i le fua o fale e 6,000 mo tagata tafafao i Loreto. 

Loreto Bay Foundation

I le 2004, na galulue ai le Ocean Foundation ma le Loreto Bay Company e fesoasoani i le faʻatulagaina o le Loreto Bay Foundation e faʻamautinoa le atinaʻe gafataulimaina ma teu faʻafaigaluega le 1% o le faʻatauga tele o fanua i totonu o Nuu o Loreto Bay i tua atu i le nuu o Loreto. O le faiga fa'apa'aga e tu'uina atu ai tupe mo le fa'asao fa'apitonu'u, fa'aauau, ma so'otaga lelei fa'alenu'u umi.  

Mai le 2005-2008 na maua ai e le Loreto Bay Foundation le lata i le $1.2 miliona tala mai faʻatau, faʻapea foʻi ma meaalofa faʻaopoopo mai tagata foaʻi taʻitoʻatasi. O lea atinae ua uma ona faatau atu, ua taofia ai tupe maua i totonu o le Faalapotopotoga. Ae ui i lea, o loʻo i ai se manaʻoga malosi a tagata o loʻo nonofo i Loreto e vaʻaia le toe faʻafouina o le Foundation ma faʻaauau lana galuega.

Le Loreto Bay Foundation. O le Ocean Foundation. 13 Nov 2011.
O lenei vitio o loʻo faʻaalia ai fesoasoani na tuʻuina atu i le afioaga o Loreto e le Loreto Bay Foundation mai le 2004-2008. 

Loreto Bay Foundation Lipoti Faaletausaga 

(Tulaga meli, numera telefoni ma URL i totonu o lipoti ua le toe aoga.)

Fa'asaienisi Fa'asaienisi Fonotaga – Baja Kalefonia.
I'uga mai le Conservation Science Symposium na faia i Loreto, Baja California Sur ia Me 2011. O le sini o le fa'alauiloaina lea o le fefa'asoa'iga o fa'amatalaga ma fa'ateleina le galulue fa'atasi i le va o saienitisi, sui o le malo ma tagata fa'asao o le peninsula o Baja Kalefonia ma le Fagaloa o Kalefonia. 

Taiala a le Developer's Guide to Sustainable Coastal Development in Baja California Sur 2009. Tu'ufa'atasia e Dirección de Planaeción de Urbana y Ecologia Baja California Sur, le Loreto Bay Foundation fa'atautaia e le Ocean Foundation, ma Sherwood Design Engineers. 2009.
O le Loreto Bay Foundation na tofia Sherwood Design Engineers e faia suʻesuʻega, suʻesuʻega fanua, faʻatalanoaga, ma le fausiaina ma le faʻatinoina o nei tulaga faʻavae. O loʻo faʻaauau pea ona faia se sao o Tulaga Faʻataʻitaʻi i faʻamatalaga faʻapitoa o le tuʻuina atu o pemita i le Ofisa o Planeación Urbana y Ecologia del Gobierno del Estado de BCS.

Spalding, Mark J. “E Fa'afefea e MPA, ma Faiga Faifaiva Sili ona Fa'asilisiliina Tafafa'i Talafatai Gafataulia.” Tulaga. 10 Iulai 2014
Aotelega o le folasaga i luga.

Spalding, Mark J. "Faʻaauau ma le Faʻataʻitaʻiga o Loreto Bay." Fa'aaliga vitiō. 9 Novema 2014.
Mark Spalding, Peresitene o le Ocean Foundation, na asiasi atu i Loreto Bay i Baja Sur i le aso 9 o Novema, 2014, e tautala ai i luga o le "Faʻaauau ma le Faʻataʻitaʻiga o Loreto Bay". Kiliki iinei mo le tulitatao Q&A.     


Baja Kalefonia Flora ma Fauna

Baja California e maua ai se laufanua mata'ina tulaga ese ma fa'anatura mo le tele o la'au ma fauna. O le Baja California Desert e nofoia le tele o setete Mekisiko o Baja California Sur ma Baja Kalefonia. Faatasi ai ma le tele o le gataifale o le sami ma mauga, o le eria o loʻo i ai le tele o meaola manaia, e aofia ai le cactus sili ona tele o le lalolagi ma tafola efuefu femalagaʻi.

Flora

E tusa ma le 4,000 ituaiga o laau e iloa i Baja Kalefonia, 700 o ia mea e faʻaleagaina. O le tuʻufaʻatasiga o toafa, vasa ma mauga e faʻaleleia ai le tuputupu aʻe o laʻau e le masani ai e mafai ona faʻafetaui i tulaga faigata. Aoao atili faʻamatalaga lautele e uiga i le laʻau o Baja Kalefonia iinei.

Aemaise lava le taatele i le itulagi o cacti o ituaiga uma ma lapopoa, ma maua ai le toafa le igoa o le "Cactus Garden of Mexico." Latou te faia se sao taua tele i le siosiomaga faanatura, saunia meaai ma malutaga mo le tele o manu i le toafa. Aoao atili e uiga i le cacti iinei.

O lenei upega tafailagi e tuuto atu i le ola o laau, o le laʻau, o le Baja Kalefonia setete o Mekisiko ma isi atumotu. E mafai e tagata fa'aoga ona su'e i totonu o le lata i le 86,000 fa'ata'ita'iga mai le San Diego Natural History Museum herbarium fa'apea fo'i ma isi laau e ono e aofia ai fa'alapotopotoga tetele e lua o Baja California ma Baja California Sur.

fauna

Toafa, mauga ma gataifale e mafai ona maua uma i Baja Kalefonia. E silia ma le 300 ituaiga o manulele o loo olaola iinei. I totonu o le vai e mafai ona maua ai ni a'oga o sharkhead ma pulu o tafola ma lupe. Aoao atili e uiga i fauna o Baja Kalefonia iinei. Aoao mea uma e tatau ona e iloa e uiga i meaola fetolofi i le itulagi iinei.

Suavai Punaoa

O le fa'apopoleina o sapalai vai i Loreto sa avea pea ma fa'afitauli i se tau matutu. Fa'atasi ma le fa'atupulaia o atina'e ma le fa'atupula'ia o turisi, o le atugaluga mo le mauaina o vai inu ose popolega tele. O le mea e faanoanoa ai, o le mea e sili ona leaga, o le tele o talosaga o loʻo faia e amata ai le maina i totonu o le itumalo. Ma, o le mining o se tagata e fa'aogaina ma fa'aleagaina le vai.

Lu'itau Pulega Suavai I Le Itulagi o Loreto. Saunia e Sherwood Design Engineers. Tesema 2006.
O lenei pepa o lo'o su'esu'eina isi laasaga mo le pulea lelei o puna'oa a Loreto fa'apea fo'i ma faiga sili ona lelei o le fa'amama fa'atekonolosi i le tu'uina atu o vai fa'aopoopo i totonu o le tala o le Loreto Urban Development Plan. Latou te fautua atu aʻo leʻi faʻafaigaluegaina se fale faʻamaʻi, e manaʻomia le faʻaleleia atili o le pulega o loʻo iai nei ma atinaʻe e fesoʻotaʻi ma le vai. I le gagana Sipaniolo.

Ezcurra, E. "Faʻaaogaina o le Suavai, Soifua Maloloina o le Ecosystem ma Lumanai Viable mo Baja Kalefonia." Biodiversity: Vol 17, 4. 2007.
Se va'aiga ile fa'aoga fa'asolopito ma le fa'aoga sese ole vai i Baja Kalefonia. E aofia ai auala e fa'aleleia atili ai le puleaina o puna'oa o le suavai, fa'apea fo'i ma auala e mafai ai ona 'auai fa'alapotopotoga fa'apitoa ma fa'atupe.

Polokalama De Ordenamiento Ecologico Local Del Municipio De Loreto, BCS. (POEL) Saunia e le Center for Biological Investigations mo le Malo o le Setete o le BCS Secretariat of Environment and Natural Resources. Aokuso 2013.
Ole tulafono ole siosiomaga ole lotoifale, POEL, ua avea ai Loreto ma se tasi o nai nu'u laiti i México uma ua fa'atuina tulafono fa'ale-malo e fa'atonutonu ai gaioiga e fa'atatau i tulaga tau si'osi'omaga.


Minina i Loreto


O le peninsula o Baja California o se fanua mauoa i minerale, o se mea e leʻi faʻagaloina. O le la'uina o lo'o i ai se fa'amata'u mata'utia i le itulagi, ua uma ona fa'amamafa mo le suavai ma le leai o ni punaoa lautele. I le faaopoopo atu i le faʻaaogaina o le utiuti o vai mo le suʻeina, fufuluina, ma le faʻafefeteina o mea eliina, o faʻamataʻu e aofia ai le faʻaleagaina mai le masaa, cyanide, ma le lapisi faʻapea foʻi ma le faʻamataʻu o maina tuulafoaia, tafia, ma timuga i luga o faʻamaʻi. O a'afiaga i meaola eseese, punavai fa'apitonu'u, ma faiga o le gataifale pito i lalo e sili ona popole mo nu'u o Baja California Sur.

E ui lava i lea, talu mai Mati 2010 o loʻo i ai se taumafaiga faifaipea a tagata ejido (faʻatoʻaga faʻalauaitele) e le o malamalama lelei ma tagata ofisa o le malo e faʻapotopotoina o latou fanua ma faʻatau atu mo le faʻamoemoe o se faʻaogaina tele o le maina i le vaega a Grupo Mexico, fa'atasi ai ma isi fa'atupega e fa'atupe lelei i le maina. Grupo Mekisiko o lo'o i ai le fa'aagaga kopa sili ona tele i le lalolagi ma o lo'o umia ma fa'agaioia e Mekisiko. 

Le uluai Kalefonia. O le Ocean Foundation. 17 Iuni 2015.
Vitio fa'aupuga fa'atauva'a na faia e le Ocean Foundation. 
“Cielo Abierto.” Jovenes i Vitio. 16 Mati 2015.
O se vitio faʻasalalauga e uiga i le mining i Baja Kalefonia ma Mekisiko mai Jovenes en Video.

 Faalapotopotoga Faatatau

Vaega Fa'atatau i Laina

Fa'aalia A Maliina Fa'atagaga i Loreto. 20 Ian 2015.
O fa'amatalaga o lo'o i totonu o lenei Fa'aaliga A na maua sa'o mai faila a le Mining Public Registry, e tusa ai ma faila na lesitala i le po o le aso 20 Ianuari 2015. "Concesiones de agua para la empresas."

CONAGUA, Registro Público de Derechos de Agua (REPDA), dic. 2014.
Fa'afanua o le National Commission of Water - fa'ameaalofa vai i Mekisiko e kamupani ta'itasi. I nisi taulaga e sili atu le vai mo le eliina nai lo tagata ie. Zacatecas.

ee04465e-41db-46a3-937e-43e31a5f2f68.jpg

News lata mai nei

lipoti

Ali, S., Parra, C., ma Olguin, CR Análisis del Desarrollo Minero i Baja California Sur: Proyecto Minero Los Cardones. Nofoaga Autu mo le Vafealoai i le Laina. Ianuari 2014.
O se su'esu'ega a le Center for Responsible Mining ua iloa ai o le Los Cardones mining project e matua maualalo le gafatia e aumai ai le siosiomaga, agafesootai ma le tamaoaiga manuia i le itulagi o Baja California Sur.
Aotelega Fa'atonu ile Igilisi.

Cardiff, S. Le Sa'iliga mo La'u Auro Laiti Laiti: O se Fa'atusatusaga o Tulaga Fa'ata'ita'i e Fa'atatau mo le Tiutetauave. Galuega tau eleele. Fepu 2010.
O se lipoti e faʻatusatusa ai taʻiala masani ma taʻiala mai faʻalapotopotoga e fitu i le faʻalauiloaina o aʻafiaga laiti mai le laʻititi o auro.

Metala palapala: Laina, Nuu ma le Siosiomaga. Lipoti a Earthworks ma Oxfam Amerika. 2004.
O lenei lipoti o loʻo faʻamaonia ai o le uamea o loʻo i soʻo se mea ma o le faʻaaogaina e ala i le maina e masani ona afaina ai nuʻu ma le siosiomaga.

Gudynas, E. “Aisea Tatou te Manaomia ai se Talosaga Vave i le Laina Auro.” Polokalame Amerika. 16 Me 2015.
O lo'o fa'atupula'ia le la'uina i se saosaoa nai lo se isi lava taimi, ua matua'i vave tele mo mataupu alofa ma fa'aletulafono e su'esu'eina ma tagofia. 

Guía de Procedimientos Mineros. Coordination General de Minería. Secretaría de Economía. Mati 2012.
Ose ta'iala ile faiga ole la'uina e tu'uina atu ai fa'amatalaga fa'avae ma fa'aonaponei e uiga i mana'oga, fa'agaioiga, lala sooupu ma fa'alapotopotoga o lo'o A'afia ile la'ina ma tau.


Ibarra, Carlos Ibarra. "Antes De Salir, El Pri Aprobó En Loreto Impuesto Para La Industria Minera." Sdpnoticias.com. 27 Oketopa 2015.
O se tala fou e faailoa mai ai o le gaioiga mulimuli a le pulenuu muamua o Loreto, Jorge Alberto Aviles Perez, o le faia lea o se lafoga o fanua i nuu i tua e iloa ai le faaaogaina e le pisinisi maina.

Tusi i le UNEP toe: Mauga o Polley ma Mekisiko maina otaota masaa. Galuega tau eleele. 31 Aukuso 2015.
O se tusi i le UNEP mai le tele o faʻalapotopotoga faʻalesiosiomaga, faʻamalosia i latou e faʻatino ma faʻamalosia tulafono faʻapitoa eli, i le tali atu i le faʻalavelave i le Mount Polley mining dam i Kanata i le 2014.

“Loreto Mining Controversy.” Eco-Alianza de Loreto, AC 13 Novema 2015.
O se vaaiga lautele o le fefinauaiga o le mining i Loreto mai Eco-Alianza, faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga faʻavae i totonu o le eria.

Prospectos Mineros fa'atasi ai ma Gran potencial de desarrollo. Secretaría de Economía. Servicio Geologico Mexicano. Setema 2012.
O se lipoti ma faʻamatalaga o galuega e iva maina o loʻo tauofo mo le mafai ona eliina i Mekisiko e oʻo mai i le 2012. Loreto o loʻo i ai i latou.

Repetto, R. Silence is Golden, Leaden, and Copper: Faʻailoaina o Faʻamatalaga Faʻamatalaga Faʻamatalaga i le Hard Rock Mining Industry. Yale School of Forestry & Environment Studies. Iulai 2004.
E tatau ona fa'ailoa i lipoti tau tupe a kamupani la'u oloa fa'asalalau fa'alaua'itele. O lenei lipoti o loʻo otootoina ai mea faʻapitoa e sefulu o le siosiomaga i lenei tulaga, ma toe iloilo pe faʻafefea ma le taimi na le mafai ai e kamupani maina ona faʻaalia tulaga lamatia.

Saade, CL, Velver, CP, Restrepo, I., ma Angulo, L. “La nueva minería i Mekisiko.” La Jornada. Aukuso-Sete 2015.
Fa'apitoa fa'asalalauga fa'apitoa a La Jornada o lo'o va'ava'ai i le mining i Mekisiko

Spalding, Mark J. “O le Tulaga I le taimi nei o Lafoga Maina i Loreto.” 2 Nov 2015.

Spalding, Mark J. “Mina i Baja California Sur: Pe e Taua le Tulaga?” Tulaga Fa'aaliga. 16 Aperila 2015.
E 100 itulau e fa'atatau i le mataupu eliina i Loreto, e aofia ai le a'afiaga o le si'osi'omaga, pulega o lo'o a'afia ma fa'afanua o nofoaga ua fuafuaina.

Sumi, L., Gestring, B. Fa'aleaga le Lumana'i: Fa'afefea ona Fa'aleagaina e Kamupani Maina le Vai a lo Tatou Atunu'u e Fa'avavau. Galuega tau eleele. Me 2013.
O se lipoti o loʻo faʻaalia ai le faʻaauau pea o le faʻaogaina o le laʻu, ua leva ona maeʻa se taotoga, aemaise lava pe a faʻatatau i vai inu. O lo'o aofia ai se laulau o fa'agaioiga eli e iloa e fa'aleaga fa'avavau, e ono fa'aleagaina pe valoia e fa'aleagaina i le Iunaite Setete.

Tiffany & Co. Tiutetauave Autasi. 2010-2014.
Tiffany & Co., o se fa'ailoga o mea teuteu ua lauiloa i le lalolagi atoa, o lo'o ta'ita'ia le alamanuia i le fautuaina o faiga fa'alesiosiomaga. O lo'o fa'atulaga e le kamupani tulaga fa'ata'atia mo ia lava e maualuga a'e i luga a'e o tulaga tau alamanuia, e mumusu ai e maina vaega e maualuga le si'osi'omaga po'o le fa'aleaganu'u.

Suavai Fa'aletonu: Le Fa'afefea o La'u Lafoa'i o La'u otaota e Oona ai o Tatou Vasa, Vaitafe, ma Vaituloto. Galuega o le Eleele ma le MiningWatch Kanata. Fepu 2012.
O se lipoti o lo'o va'ava'ai ai i faiga fa'aleaga a nisi o fa'alapotopotoga eli, ma e aofia ai ma le sefulutasi mataupu su'esu'ega o vaega patino o vai o lo'o lamatia i le fa'aleagaina.

Vázquez, DS “Conservación Oficial y Extraactivismo i México.” Centro de Estudios para el Camobio i le Campo Mexicano. Oketopa 2015.
O se lipoti su'esu'e i nofoaga puipuia ma le mauaina o punaoa faanatura i Mekisiko, faatasi ai ma le tele o faafanua e faʻaalia ai le faʻaogaina.

 
Zibechi, R. “Mining is Bad Business.” Polokalama a Amerika. 30 Nov 2015.
O se lipoti puupuu i luga o le manoa o faʻalavelave, noataga o le siosiomaga, faʻasalalauga lautele ma le leiloa o le faʻatulafonoina o le malo e faʻatatau i le mining i Amerika Latina.
 
Zibechi, R. “Mining in Decline: O se Avanoa mo Tagata.” 5 Nov 2015.
Lipoti i le tulaga o le maina i Amerika Latina. O le pisinisi maina ua paʻu i Amerika Latina, ma o le faʻaitiitia o tupe maua, ua faʻaopoopoina i le faʻatupulaia o le tetee a sosaiete i ona aafiaga o le siosiomaga ma agafesootai.

Spalding, Mark J. Lipoti e uiga i le Faʻamataʻu o le Mining i Baja California Sur, Mekisiko. O le Ocean Foundation. Novema 2014.
O lenei lipoti e avea o se faʻamatalaga (Novema 2014) i luga o le tulaga o loʻo i ai nei o le mining i Baja California Sur mo paʻaga, foaʻi ma le aufaipisinisi ina ia mafai ai ona iloilo pe faʻapefea ona lata mai se faʻamataʻu o le mining kopa.

Spalding, Mark J. “E mafai e le vai ona Puipuia i Tatou mai le Eliina?” Tuuina atu mo Loreto OLA. 16 Setema 2015.
O le vai e fa'aaogaina i galuega eli e fufulu ai 'oa, ma fa'aleagaina ma le toe fa'aaogaina. I Loreto, lea ua utiuti le vai, o le taufaamataʻu o le maina e iai se lamatiaga tele mo tagata lautele.

Tulaga i le taimi nei ma vaaiga mo punaoa vai ma le pule o le siosiomaga i Loreto, BCS. Mati 2024. Ose lipoti ile tulaga lelei ole vai ma auaunaga tumama ile Loreto atoa. I le Sipaniolo.

Mining News Archive


“Mineras consumed el agua que usarían 3 millones de mexicanos en tres años, dicen académicos.” SinEmbargo.mx 4 Me 2016.
O se suʻesuʻega na faʻaalia ai o kamupani maina i le vaega o loʻo faʻaaogaina le vai e tasi e taua mo le silia ma le 3 miliona tagata i le tausaga.

Birss, M. ma Soto, GS “I faʻalavelave, tatou te maua le faʻamoemoe." Nacla. 28 Aperila 2016.
O se faatalatalanoaga ma le tagata galue Gustavo Castro Soto i le fasiotia o le tagata lauiloa o le siosiomaga o Honduran ma le aia tatau a Berta Cáceres. 

Ancheita, A. “I le Puipuia o Tagata e Puipuia Aia Tatau a Tagata.” Alafua. 27 Aperila 2016.
Alejandra Ancheita o le fa'avae ma le fa'atonu sili o le ProDESC, le Poloketi i Aia Tatau a le Tamaoaiga, Agafesootai, ma Aganu'u. I lenei tusiga na ia valaʻauina ai taʻitaʻi o le lalolagi e puipuia tagata faʻatupu aia tatau i le tali atu i le maliu o Berta Cáceres.

"Latin American NGO Fai atu Kanata e Faʻamama lana Tulafono o Laina i fafo." Frontera Norte Sur. 27 Aperila 2016.

“Positiva la Recomendación de Ombudsman nacional sobre Áreas Naturales Protegidas.” CEMDA. 27 Aperila 2016.
O le Komesina o Sulufaiga e fesootai ai aia tatau a tagata i nofoaga puipuia.

“O le faalapotopotoga latinoamericana o loʻo tuʻuina atu i le Trudeau mo le pule o le pule o le matafaioi ma le maina.” NM Noticias.CA. 25 Aperila 2016.
E auina atu e NGO se tusi i Trudeau e uiga i kamupani maina a Kanata. 

Bennett. Pisinisi Vancouver. 19 Aperila 2016.

Valadez, A. “Ordenan desalojar por seguridad a familias que rehúsan dejar sus casas a minera de Slim.” La Jornada. 8 Aperila 2016.
Fa'ate'aina fanua a Zacatecas mo aiga e mumusu e tu'ua fale i la'u Slim.

León, R. “Los Cardones, punta de lanza de la minería toxica i Sierra de la Laguna.” La Jornada. 3 Aperila 2016.
Ua lapataia e le vaega o le siosiomaga a le MAS Los Cardones e na o le amataga lava mo le eliina

Daley, S. “O Talosaga a Tama'ita'i o Kuatemala ua Taulai Atu i Amioga a Kamupani a Kanata i Atunu'u." New York Times. 2 Aperila 2016.

Ibarra, C. “Los Cardones, la mina que no quiere irse.” SDPnoticias.com. 29 Mati 2016.
Los Cardones, le maina e le alu ese.

Ibarra, C. “Determina Profepa que Los Cardones no opera en La Laguna; toe fa'afo'isia 4 zonas más.” SDPnoticias.com. 24 Mati 2016.
Fai mai PROFEPA e le o Los Cardones o loʻo faia galuega faʻaletulafono i tafatafa o Sierra la Laguna

“Graves amenazas sobre el Valle de los Cirios.” el Vigia. 20 Mati 2016.
Fa'amata'u mata'utia maina mo Valle de los Cirios.

Llano, M. “Concesiones de agua para las mineras.” Heinrich Boll Stiftung. 17 Fepuari 2016.
Feso'ota'i fa'afanua fa'ataga vai mo le la'uina i Mekisiko. Su'e fa'afanua iinei. 

Ibarra, C. “Minera que operó illegalmente en BCS, solicitó permiso ante Semarnat.” SDPnoticias.com. 15 Tesema 2015.
Ua tapunia le kamupani maina ona o galuega faasolitulafono i Vizcaino e talosaga mo pemita.

Domgíuez, M. “Gobierno Federal apoyará a comunidades mineras de Baja California Sur i le 33 mdp.” BCSnoticias. 15 Tesema 2015.
Fa'atupe a le feterale ua fa'atūina e lagolago ai nu'u eli i le BCS

Día, O. “Empresas mineras ven como atractivo de México la debilidad de sus leyes: Directora Conselva.” 25 Oke 2015. 
O lo'o va'aia e kamupani fa'alina Mekisiko e aulelei ona o le vaivai o tulafono, o le tala lea a le Fa'atonu a Conselva.

Ibarra, C. “¿Tráfico de influencias en el ayuntamiento de La Paz o se fiafiaga o minera Los Cardones?” SDPnoticias.com. 5 ua mavae 2015.
Fesili e uiga i faiga pi’opi’o i totonu o le itumalo o La Paz e lagolagoina Los Cardones

“Con Los Cardones, la plusvalía de Todos Santos ma La Paz 'se derrumbaría': AMPI.” BCS Fa'asilasilaga. 7 Aukuso 2015.
 La Paz, Todos Santos fa'apolofesa fa'atau fanua: o a'u e lafo atu le tau fa'aitiitia.

"Na faʻamalosia e le Faʻatonu loʻu faʻatagaga." Tala Fou a Mekisiko i Aso Taitasi. 1 Aokuso 2015.

"Se faʻaaliga faʻafeagai ma Los Cardones i le BCS." Semanario Zeta. 31 Iulai 2015.
Vitio a Socorro Icela Fiol Manríquez (directora general de Desarrollo Urbano y Ecología del Ayuntamiento) o tagi i luma o tagata lautele e uiga i le faamalosia e sainia pemita suiga o le fanua, fai mai o le a ia soloia lana saini.

Ibarra, C. “Defensores del agua acusan a regidores de La Paz de venderse a minera Los Cardones.” SDPnoticias.com. 29 Iulai 2015.
O lo'o tu'ua'ia e le au puipui o le vai le au ofisa o le taulaga o La Paz i faiga pi'opi'o e tusa ai ma le la'u a Los Cardones

“O se Punto De Obtener El Cambio De Uso De Suelo Minera Los Cardones.” El Tutoatasi. 20 Iulai 2015.
Le Suiga Cardones pemita fa'aoga fanua o le a fa'amaonia i so'o se aso nei.

Medina, MM “Chemours inicia operaciones en México; crecerá con el oro y la plata.” Milenio. 1 Iulai 2015.
Chemours, o se kamupani e gaosia le titanium dioxide mo le la'uina o auro ma siliva, o lo'o fa'agasolo aloaia i Mekisiko. Latou te faʻamoemoe e faʻalautele atili le mining i Mekisiko. 

Rosagel, S. “Mineros de Sonora ven riesgo de otros derrames de Grupo México; todo está bien: Profepa.” SinEmbargo.mx. 20 Iuni 2015.
O lo'o fa'aauau pea ona fa'amama e le Grupo Mexico le Vaitafe o Sonora ona o le masa'a i le tausaga ua te'a ae o lo'o fefefe tagata o le atunu'u e ono toe masaa i le lumana'i.

“La Profepa su'esu'e 'contaminación' minerala ma le Rio Cata i Guanajuato." Informador.mx. 20 Iuni 2015.
Ua su'esu'e e le PROFEPA le masaa: 840 kalone i totonu o vaita'ele, 360 kalone e le'i faitauina.

Espinosa, V. “Profepa sancionará a minera canadiense por derrame tóxico i le río de Guanajuato.” processo.com.mx 19 Iuni 2015.
O le maina sili a Panther Silver i Guanajuato ua fa'atagaina e le PROFEPA mo le tu'uina atu o le faitau afe o lita o palapala i le siosiomaga, e aofia ai le Vaitafe o Cata.

Gaucín, R. “Profepa verificará 38 minas en Durango.” El Siglo de Durango. 18 Iuni 2015.
O lo'o iloiloina e le PROFEPA le 38 maina i Durango. Pau lava le atugaluga e oo mai i le taimi nei o le pulega o pepa.

Rosagel, S. “Mineros exigen ver pruebas de Cofepris sobre contaminación de Grupo México en Sonora.” SinEmbargo.mx. 16 Iuni 2015.
Fai mai se sui o le Frente Unido Todos contra Grupo Mexico o loʻo galulue le vaega ma isi faʻalapotopotoga e faʻatautaia suʻega i tagata taʻitoʻatasi na aʻafia i le Buenavista del Cobre mine. Latou te valaʻaulia ma ofo atu e faʻaalia vaega e sili ona iloagofie.

Rodríguez, KS “Recaudan 2,589 mdp por derechos mineros.” Terra. 17 Iuni 2015.
I le 2014 $2,000,589,000,000 peso na aoina mai kamupani maina. O lea tupe o le a faasoasoa tutusa i itumalo.

Ortiz, G. “Utilizará Profepa drones and alta tecnología for supervisar actividad minera del país.” El Sol de Mekisiko. 13 Iuni 2015.
O le Kolisi o Inisinia Siosiomaga o Mekisiko na foaʻi ni drones se lua, o se suʻesuʻega uʻamea feaveaʻi o le X-ray fluorescence, ma tolu potentiometers mo le fuaina o le pH ma le conductivity i le PROFEPA. O nei meafaigaluega o le a fesoasoani ia i latou e mataʻituina ma aoina faʻamaoniga mai maina.

"La Industria Minera Sigue Creciendo Y Eleva La Calidad De Vida De Los Chihuahuenses, Duarte." El monitor de Parral. 10 Iuni 2015.
Na faailoa mai e sui o le Cluster Minero o le maina ua maua ai galuega ua siitia ai tulaga o le ola mo tagata i Chihuahua.

Hernández, V. “Piden reforzar security en región minera.” Linea Directa. 4 Iuni 2015.
O se maina i El Rosario, e umia e Consejo Minero de Mexico, na osofaia talu ai nei. Ua talosagaina e pulega faalotoifale ma sui o le maina mo se puipuiga faaopoopo ona o le vevesi.

"O le Busca EU ua faʻatautaia le faʻatauvaʻa faʻatau oloa." Zacatecasonline.commx 2 Iuni 2015.
 E iva kamupani maina a Amerika na asiasi atu i Zacatecas e suʻesuʻe avanoa eli i le eria. O le eria ua lauiloa e gaosia ai auro, taʻitaʻi, zinc, siliva ma kopa.

“Grupo México aclarará dudas sobre el proyecto minero Tía María i Peru.” SDPnoticias.com 2 Iuni 2015.
Grupo Mexico's Southern Copper i Peru o loʻo faʻafouina le latou poloketi o loʻo faʻaauau pea ona lagolagoina e le malo o le atunuʻu ma matagaluega eseese. O la latou taumafaiga e maua ai tupe ma e latou te le talitonu o le a alu ese le malo mai se taumafaiga manuia faapea.

“Ua faailoa mai e le Peresetene o Perú le filial de Grupo México estrategia ante conflicto minero.” Sin Embargo.mx 30 Me 2015.
Ona o le faʻaauauina o le tetee faasaga ia Grupo Mexico, ua fia iloa e le Peresetene o Peru le mea o loʻo fuafua e faia e Grupo Mexico e faʻaitiitia ai feeseeseaiga lautele. E lagolagoina e le Peresetene tetee filemu ma e faamoemoe e vave foia le tulaga.

“Protestas violentas contra Grupo México llegan a Lima; Alcalde alerta por los daños.” Sin Embargo.com 29 Me 2015.
O le vaiaso na teʻa nei, e 2,000 tagata tetee na savavali i Lima, Peru e faʻaalia le lotogatasi e faasaga i le kamupani a le Southern Copper a Grupo Mexico ma ana galuega eli i totonu o le atunuu. Ae paga lea, o le tetee na liua i faiga sauā ma faataumaoi.

Olivares, A. “Sector minero pide menores cargas fiscales.” Terra. 21 Me 2015.
Ona o le maualuga o lafoga, o le faʻatauina o auro i Mekisiko ua faʻaitiitia le tauvaga i maketi faavaomalo, e tusa ai ma le lipoti. Na faailoa mai e le Peresetene o le Association of Mining Engineers, Metallurgists, ma Geologists o Mekisiko o le itumalo o Nuevo Leon, e ui lava ua faaitiitia le fua faatatau o le mauaina o auro i le 2.7% i le tausaga talu ai, ua siitia lafoga i le 4%.

“O le Clúster Minero e aofia ai le tusi lesona mo le saogalemu ma le saogalemu i le 26 pulega.” Terra. 20 Me 2015.
Cluster Minero de Zacatecas (CLUSMIN) ua tuʻuina atu i le 26 kamupani mining ma le Tusi Taiala mo Komisi o le Soifua Maloloina ma le Saogalemu i totonu o Falefaigaluega i le faʻamoemoe e faʻaleleia olaga o tagata faigaluega ma faʻaitiitia le sese o tagata.

“La policía española sospecha se falsificaron papeles for adjudicar mina a Grupo México.” SinEmbargo.mx. 19 Me 2015.
O fa'amaumauga e ono fa'aseseina mai Grupo Mexico i Andalucia, Sepania na maua a'o su'esu'eina le galuega fa'alilo e leoleo Sipaniolo. Na maua fo'i isi fa'aletonu e fa'atatau i fuafuaga fa'atatau.

“Grupo México destaca i compromiso con Peru.” El Mexicano. 18 Me 2015.
Grupo Mexico's Southern Copper i Peru faʻamautinoa latou te faʻamoemoe e faʻaogaina le vai masima mai le vasa ma fausia se fale faʻamaʻi ina ia tuʻu ai le vaitafe o Tambo, mo faʻatoaga.

“Grupo México abre parentesis en plan minero i Peru.” Sipse.com 16 Me 2015. 
Ua valaauina e le Grupo Mexico i Peru le taofia o le 60 aso i la latou galuega eli ina ia mafai ai ona faia talanoaga ma tagata. O lo latou fa'amoemoe o le taliina lea o fesili ma fa'ate'aina so'o se atugaluga.

“Grupo México gana proyecto minero i España.” AltoNivel. 15 Me 2015. 
Tala'aga i le ulua'i maliliega ma le fa'amoemoe.

“O Minera Grupo México e leai se fa'amatalaga o le taofia o galuega i España.” El Sol de Sinaloa. 15 Me 2015.
Fai mai Grupo Mexico e leʻi logoina e uiga i le faamutaina o la latou galuega eli i Andalucia, Sepania. O lo’o fa’agasolo pea se su’esu’ega i fa’aletonu o le galuega eli.

“México planea reforma agraria para aumentar inversiones: fuentes.” Grupo Formula. 14 ma 2015.
Ina ia faʻamalosia le tamaoaiga, ua fuafua le malo o Mekisiko e faʻamalosia aia tatau a kamupani tumaoti o loʻo faia pisinisi i nuʻu i tua; o lo'o fa'amoemoeina se tali i tua.

Rodríguez, AV “Gobierno amplía créditos a mineras de 5 millones de pesos and 25 millones de dls.” La Jornada. 27 Mati 2015.
Ua matua faateleina e le malo o Mekisiko le aofaʻi o aitalafu a le malo e avanoa mo kamupani maina

“O le Gobernador o Baja Kalefonia e fa'amata'u i nu'u fa'alaua'itele." Articulo19.org. 18 Mati 2015.
Kovana o Baja Kalefonia e taumafai e fa'afefe tusitala i le lotoifale

Lopez, L. “O le Taua i luga o le Vaivai o le Vasa Mekisiko.” Frontera Norte Sur. 17 Mati 2015.

“Denuncian que minera Los Cardones desalojó a ranchero de sierra La Laguna.” BCSNoticias. 9 Mati 2015.
O lo'u Los Cardones mine ua tuleia le fai lafumanu mai fanua i Sierra la Laguna.

“Denuncian 'complicidad' de Canadá en represión de protestas en mina de Durango.” Fa'aaliga MVS. 25 Fepuari 2015.
Na taʻusalaina e Kanata lona taupulepulega i le taofiofia o le tetee i le maina i Durango

Madrigal, N. “Legislator rechaza minera en El Arco.” el Vigia. 03 Fepuari 2015.
Tete'e e le Faitulafono le poloketi eli a El Arco

"Red Mexicana de Afectados por la Minería exige a Semarnat no authorizar El Arco." BCSNoticias.mx. 29 aso 2015.
O fesoʻotaʻiga e tetee atu i le maina a Mekisiko e manaʻomia le SEMARNAT e teena le poloketi El Arco

Bennett, N. “Troubled El Boleo mine iu lava ina alu i le gaosiga.” Pisinisi Vancouver. 22 Ian 2015.

“México, ma Poder de Mineras.” El Universal.mx. 2014.
Feso'ota'i i luga ole laiga Mekisikō fa'ata'ita'iga fa'atauga fa'ameaalofa - El Universal

Swanwpoel, E. "Azure e fai paaga i Loreto, taulai atu i Promontorio." Creamer Media Mining i Vaiaso ta'itasi. 29 Me 2013.

Kean, A. "Azure Minerals ua maua le tulaga i le kopa a le itumalo Mekisiko." Proactive Investors Ausetalia. 06 Fep 2013.

"Na maua e Azure le Poloketi Kopa Fou i Mekisiko." Azure Minerals Ltd. 06 Fep 2013.


Tusi e uiga ia Loreto

  • Aitchison, Stewart The Desert Islands of Mexico's Sea of ​​Cortes, University of Arizona Press, 2010
  • Berger, Bruce Toeitiiti o se Motu: Malaga i Baja Kalefonia, Iunivesite o Arizona Press, 1998
  • Berger, Bruce Oasis o Maa: Vaaiga a Baja California Sur, Sunbelt Publications, 2006
  • Crosby, Harry W. Antigua Kalefonia: Misiona ma Colony i le Peninsular Frontier, 1697-1768, Iunivesite o Arizona Southwest Center, 1994
  • Crosby, Harry W. Californio Ata: O le Aganu'u a Baja Kalefonia (A'o le'i Auro: Kalefonia I lalo o Sepania ma Mekisiko), Iunivesite o Oklahoma Press, 2015
  • FONATUR Escalera Náutica del Mar de Cortés, Fondo Nacional de Fomento al Turismo, 2003
  • Ganster, Paulo; Oscar Arizpe ma Antonina Ivanova Loreto: Le Lumanai o le Uluai Laumua o Kalefonia, San Diego State University Press, 2007 - Na totogi e le Loreto Bay Foundation le fa'aliliuina o kopi o lenei tusi i le gagana Sipaniolo. I le taimi nei, o le tusi sili lea ona fa'atau atu i le tala fa'asolopito o Loreto ma tala o le taulaga.
  • Gehlbach, Frederick R. Mountain Islands ma Desert Seas, Texas A&M University Press, 1993
  • Gotshall, Daniel W. Sea of ​​Cortez Marine Animals: A Guide to the Common Fishes and Invertebrates, Shoreline Press, 1998
  • Healey, Elizabeth L. Baja, Mekisiko Through the Eyes of a Honest Lens, Healey Publishing, le aso.
  • Johnson, William W. Baja California, Time-Life Books, 1972
  • Krutch, Joseph W. Baja Kalefonia ma le Geography of Hope, Ballantine Books, 1969
  • Krutch, Joseph W. The Forgotten Peninsula: A Naturalist in Baja California, University of Arizona Press, 1986
  • Lindblad, Sven-Olaf ma Lisa Baja California, Rizzoli International Publications, 1987
  • Marchand, Peter J. The Bare-toed Vaquero: Life in Baja California's Desert Mountains, University of New Mexico Press, 2013
  • Mayo, CM Miraculous Air: Malaga o le afe maila e ui i Baja Kalefonia, le isi Mekisiko, Milkweed Editions, 2002
  • Morgan, Lance; Sara Maxwell, Fan Tsao, Tara Wilkinson, ma Peter Etnoyer Marine Fa'amuamua Nofoaga Fa'asao: Baja Kalefonia i le Sami Bering, Komisi mo Galuega Fa'alesiosiomaga, 2005
  • Niemann, Greg Baja Legends, Sunbelt Publications, 2002
  • O'Neil, Ann ma Don Loreto, Baja California: Misiona Muamua ma le Laumua o Kalefonia Kalefonia, Tio Press, 2004
  • Peterson, Walt The Baja Adventure Book, Wilderness Press, 1998
  • Portilla, Miguel L. Loreto o le matafaioi autu i le amataga o talafaasolopito o Kalefonia (1697-1773), Keepsake / California Mission Studies Association, 1997
  • Romano-Lax, Andromeda Su'esu'e mo Steinbeck's Sea of ​​Cortez: O se Ta'amilosaga Fa'afuase'i i le Talafatai o le Toafa o Baja, Sasquatch Books, 2002
  • Saavedra, José David García ma Agustina Jaimes Rodríguez Derecho Ecológico Mexicano, Iunivesite o Sonora, 1997
  • de Salvatierra, Juan Maria Loreto, laumua o Californias: Las cartas fundacionales de Juan Maria de Salvatierra (Lomiga faaSipaniolo), Centro Cultural Tijuana, 1997
  • Sarte, S. Bry Atina'e Mauaina: The Guide to Green Engineering and Design, Wiley, 2010
  • Simonian, Lane Puipuia le Fanua o le Jaguar: O se Talafaasolopito o le Faasao i Mekisiko, Iunivesite o Texas Press, 1995
  • Simona, Ioelu Endangered Mekisiko: O se Siosiomaga i luga o le Tautua, Sierra Club Books, 1997
  • Steinbeck, John The Log from the Sea of ​​Cortez, Penguin Books, 1995

TOE I SU'ESU'EGA